PITOMA VOJVOĐANSKA OPŠTINA Jedna od najposećenijih turističkih destinacija u jugozapadnom Banatu

Lepote Srbije

11:00

Turizam 0

Nalazi se u Banatu. Udaljena je 27 km od Pančeva, 43 km od Beograda, 41 km od Zrenjanina, 255 km od Niša i 79 km od Novog Sada. Od evropskih gradova udaljena je 550 km od Bratislave, 97 km od Temišvara, 608 km od Košica, 585 km od Beča, 872 km od Praga, 408 km od Sofije, 1033 km od Minhena.

PITOMA VOJVOĐANSKA OPŠTINA Jedna od najposećenijih turističkih destinacija u jugozapadnom Banatu
Printscreen/Youtube

Varošica Kovačica je osnovana 1802, ali postoje podaci o postojanju manjih naselja još iz 1458. godine. Slovačkoj naseobini je prethodilo manje srpsko naselje sa tim imenom. U jednom turskom dokumentu iz 1685. pominje se srpsko mesto Kovačica, na drumu između Tomaševca i Pančeva. Selo je zatim zapustelo i do kolonizovanja graničara bilo pustara sa dobrom travom, koju su arendatori uzimali za ispašu stoke. Jedan deo kovačičke pustare nazivao se "Subotina pustara" sa tu iskopanim "Subotinim bunarom", koji su dobili ime po Suboti Vladisavljevom, arendatoru iz Tomaševca.

Posle 1751. ovde se opet naseljavaju Srbi, sada graničari iz Potisja i Pomorišja, koji će kao štacija 1767. godine zvanično ući u sastav Nemačko-banatskog puka u Pančevu. Po Eleru carskom revizoru 1774. godine postoji i pustara Kovačica u Bečkerečkom distriktu. U Kovačici je rođen 1780. trgovac Petar (Stanisavljević) Rajić, koji je kao stanovnik Pešte, 1826. godine bio jedan od prvih osnivača Matice srpske. Mesto je opet opustelo, stradavši tokom austrijsko-turskog rata 1788. godine. Slovaci evangelisti iz Ečke i drugih mesta dolaze posle 1800. godine na plodnu pustaru Kovačica, i stvaraju novu veliku graničarsku štaciju.

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

A post shared by Ljubica H (@ljubicah2113)

 

Nekoliko godina (negde između 1835-1845) u komandi graničarske kompanije Kovačica, službuje do penzije znameniti Srbin, svestrani kulturni radnik, lajtant upraviteljstva Aleksandar Andrić (1816-1876). Poručnik Andrić se intenzivno bavio književnim radom i prevođenjem sa nemačkog na srpski. Pisao je pripovetke, koje su izašle i posebno, kao knjiga "Pripovetke" u Budimu 1845. godine. U Segedinu je iste 1845. godine štampao i praktičnu knjigu o uzgoju svilenih buba - proizvodnji svilenog konca. Objavio je i štampao u svojoj štampariji u Beogradu 1861-1862. godine dve knjige svojih i prevedenih tuđih pripovedaka, pod naslovom: "Celokupna dela Aleksandra Andrića". Pisao je pesme i kraće literarne i istoriografske napise u tuđim i svojim listovima. Pisao je dopise iz Granice i priloge u novinama: "Serbskij narodni list" Pešta (1840-1845), "Peštansko-budimskij skoroteča" Pešta (1841-1844), "Serbskij letopis" Pešta (1842), "Novi serbski letopis" Pešta (1841). Izdavao je i uređivao svoj politički list "Svetovid" između 1852-1870. godine, koji se seli od Temišvara, preko Beča u Beograd. U okviru tog lista izlazila su dva književna podliska: "Zimzelen" (1847-1862) i "Svetozor" (1854). Pred smrt bavi se u Bukureštu, gde pokreće "Vostok" - srpsko-bugarski list 1874. godine. Kao angažovani i zaslužni Srbin, biran je 1848. godine u Glavni odbor Srpskog pokreta, u Karlovcima. Postao je 1861. godine član Matice srpske u Novom Sadu, i bio kratko vreme u njenom Književnom odeljenju. Dok je živeo u Beogradu, izabran je za počasnog člana Srpskog učenog društva u Beogradu. Bavio se novinarstvom, a po penzionisanju bio izdavač svojih novina i kalendara, te držao dugo štampariju gde su se štampali mnogi srpski naslovi. Izdavao je svoje kalendare "Bršljan" (1861) i Nemačko-srpski kalendar za 1864. godinu - na nemačkom jeziku u Beogradu.

Kada je ukinuta banatska vojna granica u Kovačici je popisano 1873. godine: 60 Švaba (Nemaca), 15 Srba i 3159 Slovaka. Ukupno je tada u mestu bilo 3234 stanovnika. Godine 1905. naselje Kovačica je u Torontalskoj županiji, i u njemu živi samo 19 stanovnika Srba.

U parku kod današnje zgrade Gimnazije, 1924. godine otkriven je spomenik novosadskom advokatu Svetozaru Miletiću, predsedniku Srpske narodne stranke, i vođi Srba u Ugarskoj. Miletić je bio i veliki pobornik jedinstva svih Slovena i osvedočeni prijatelj Slovaka, od vremena kada se školovao na univerzitetu u Požunu (današnjoj Bratislavi). Stanovnici Kovačice okupljeni u društvu "Pokrok" - čitaonici, iskazali su svoj pijetet na delu, u povodu tada državnog praznika Vidovdana.

Kovačica je u 20. veku nadaleko poznata kao kolonija seljaka slikara naivaca. Poznata imena slovačke naive iz Kovačice su Jan Sokol, Martin Jonaš i Zuzana Halupova.

 

 

U Kovačici je rođen 1933. godine srpski književnik Brana Branislav Crnčević.

Prema popisu iz 2011. u Kovačici je živelo 6.259 stanovnika.

Pored baroknog zdanja stare slovačke evangelističke crkve podignute 1828. godine, u centru naselja, pre nekoliko godina sagrađena je nova pravoslavna crkva, pored Doma zdravlja, na zapadnoj strani mesta. Hram je projektovan u srpsko-vizantijskom stilu i posvećen prazniku Pokrovu Presvete Bogorodice, koji se još oprema. Kovačička pravoslavna parohija je dugo bila parohijska filijala one u Debeljači. Mesni paroh je sada pop Veselin Todorović, rodom iz Pančeva, koji predaje veronauku u osnovnoj i srednjoj školi. Ovde se nalazi Gimnazija Mihajlo Pupin (Kovačica), koja 2017. godine obeležava 50 godina postojanja.

Izvor: vikipedija

 

 

Komentari(0)

Loading