Bugari nikada nisu zaboravili Srbima poraz kod Velbužda. Srbi predvođeni kraljem Stefanom Dečanskim i njegovim sinom Dušanom potukli su do nogu bugarske trupe u subotu 28. jula 1330. godine i ostvarili najveću pobedu i istoriji srednjovekovne Srbije.

Ubrzo posle istorijske pobede kod Velbužda, Srbija predvođena mladim kraljem Dušanom, postala je najmoćnija sila na Balkanskom poluostrvu.
Ujutru je pričestio vojsku i krenuo na Bugare.
Srbi su izvojevali veliku pobedu a u boju je poginuo bugarski car Mihajlo III Šišman. Stefan je naredio svojim vojnicima da dostojno sahrane bugarskog cara koji je prenet baš u Staro Nagoričino i sahranjen u porti crkve.
Možda vas zanima:

Dok je bio zatočen u pećini, Stefan Nemanja se zavetovao svecu da će izgraditi manastir i stvorio je ĐURĐEVE STUPOVE
Đurđevi stupovi - Manastir zahvalnosti Svetom Đorđu

NAJSTARIJA SRPSKA BOLNICA Koliki je značaj manastira na tromeđi Srbije, Crne Gore i Republike Srpske
Pošto tokom srednjeg vega nije bilo škola koje bi prenosile znanje o medicini, medicina je više bila zanat koji su učili monasi empirici.
Bugari nikada nisu zaboravili ovaj događaj, smatrajući ga možda i najvećim porazom u njihovoj istoriji. Posle šest vekova bugarska vojska konačno je dočekala da umaršira na srpsku teritoriju koju je krenula da zauzme u 14. veku.
U vreme Velikog rata 1917. godine, Bugari, koji su okupirali deo Srbije posle povlačenja srpske vojske preko Albanije, došli su u Staro Nagoričino i počeli da kopaju oko crkve Svetog Đorđa. Tražili su grob cara Mihaila Šišmana. Prekopali su celu portu, kopali su čak i u crkvi, ali cara nisu našli.
Crkva Svetog Đorđa, biser Milutinovih neimara iz 14. veka, skrivena je među brežuljcima iznad Kumanova u selu Staro Nagoričino.
Kralj Milutin podignuo je ovaj predivni hram kao svoju zadužbinu 1313. godine, u slavu velike pobede nad Turcima.
Podignuta je na temeljima stare crkve, koja potiče iz 1071. godine i koju je izgradio vizantijski car Roman IV Diogen, deda Svetog Save po majčinoj liniji.
Iznad ulaznih vrata u crkvu Svetog Đorđa u velikom kamenom nadvratniku uklesan Milutinov ktitorski natpis, a njegovi monogrami krase kapitele dva stuba u zapadnom ulazu crkve.
Freske u crkvi završene su 1318. godine u vreme igumana Venijamina, a ceo freskopis su dovršili slikari Eutihis i Mihailo.
Hram je sagrađen u obliku upisanog krsta sa jednom kupolom na sredini i četiri manje sa polukružnom apsidom na istočnoj strani.
Ikone su rađene specifičnom al fresko tehnikom direktno na malteru što ovaj freskopis čini jedinstvenim među srpskim crkvama.
Crkva je praktično bila nepoznata široj javnosti sve do 1927. godine kada su Staro Nagoričino posetili brojni svetski vizantolozi koji su te godine došli u Beograd na svetski kongres.
Francuski stručnjak Mije kada je video crkvu i freske u njoj odlučio je da produži boravak u Nagoričinu. Pažljivo je danima proučavao delo Milutinovih neimara a posle povratak u Pariz, pisao je radove o predivnim freskama iz crkve Svetog Đorđa u Starom Nagoričinu.
Izvor: klub ljubitelja istorije/volimdaznam

U OVOM MIRNOM KRAJU SRBI SU NEKADA KOVALI ORUŽJE ZA BORBU PROTIV TURAKA: Selo Štitkovo je muzej na otvorenom koji čuva tradiciju
Ušuškano na padinama Zlatara novovaroško selo Štitkovo svojvrsan je muzej na otvorenom.

JEZIVA LEGENDA VEZANA JE ZA DREVNI SRPSKI MANASTIR Vojnici su probijali prugu i otkrili mesto gde je brutalno usmrćeno 12 nevesti
Manastir Svete Petke, poznat i kao Iverica, srednjovekovni je srpski manastir u Niškoj Banji na oko 20 kilometara istočno od Niša prema Pirotu.

Ni nacisti ni Turci mu nisu ništa mogli! Manastir gde Srbi čuvaju mošti 3 svetitelja, a izvor Svete vode još teče
U određenim istorijskim periodima je manastir Radovašnica bio pljačkan, paljen i rušen, ali je opstao do današnjih dana

Narodno predanje koje prati manastir Zaova: Da zavist može svašta loše da učini, dokaz je i narodna pesma
Narodno predanje koje prati manastir Zaova, smeštenog između Toponice i Velikog Sela, u Braničevskom okrugu, vrlo je zanimljivo.

OVA SRPSKA PLANINSKA LEPOTICA IMA 3 JEZERA, 2 REKE I ČAK 6 MANASTIRA: Top izbor za prolećni odmor (FOTO)
Golija je najverovatnije dobila ime zbog svoje veličine – golema
Komentari(0)