SVETO MESTO KOJE ISPUNJAVA ŽELJE VERNIKA Ovde je Miloš Obrenović sakrio kneginju Ljubicu od Turaka
U porti manastira Nikolje, u Ovčarsko – kablarskoj klisuri, nalazi se najpozantiji bor Srbije.

Ukoliko se uputite u Ovčarsko-kablarsku klisuru ponesite želju i nikako nemojte propustiti da posetitite manastir Nikolje. Ovaj ženski manastir nalazi se blizu same Banje i može se stići pešice, ali je neuporedivo lepše kada se priđe brodićem koji polazi iz Međurečje i prolazi kroz klisuru.
Prvo što posetioci vide su crkva svetog Nikole i visoki bor koji nemo posmatra posetioce manastirskog kompleksa i odaje utisak čuvara. Ovaj bor je veoma poseban. Pre svega, star je više od 200 godina i smatra se da je sam nikao na groblju monaha.
Možda vas zanima:

ČUVAR FRUŠKOGORSKOG NASLEĐA Lokalni seljaci nisu dozvolili da manastir padne pod upravu Hilandara
Po nekim predanjima, ovaj manastir je podigao despot Jovan Branković krajem 15. veka sa manastirskom crkvom posvećenom Svetom Nikoli.

DUHOVNO NASLEĐE FRUŠKE GORE Monasi bežeći od turskog zuluma na temeljima porušene crkve podižu ovu velelepnu svetinju
Manastir sa crkvom posvećenom Rođenju Bogorodice smešten je na zapadnom delu Fruške gore, na izvoru Remete.
Možda vas zanima:

ČUVAR FRUŠKOGORSKOG NASLEĐA Lokalni seljaci nisu dozvolili da manastir padne pod upravu Hilandara
Po nekim predanjima, ovaj manastir je podigao despot Jovan Branković krajem 15. veka sa manastirskom crkvom posvećenom Svetom Nikoli.

DUHOVNO NASLEĐE FRUŠKE GORE Monasi bežeći od turskog zuluma na temeljima porušene crkve podižu ovu velelepnu svetinju
Manastir sa crkvom posvećenom Rođenju Bogorodice smešten je na zapadnom delu Fruške gore, na izvoru Remete.
Možda vas zanima:

ČUVAR FRUŠKOGORSKOG NASLEĐA Lokalni seljaci nisu dozvolili da manastir padne pod upravu Hilandara
Po nekim predanjima, ovaj manastir je podigao despot Jovan Branković krajem 15. veka sa manastirskom crkvom posvećenom Svetom Nikoli.

DUHOVNO NASLEĐE FRUŠKE GORE Monasi bežeći od turskog zuluma na temeljima porušene crkve podižu ovu velelepnu svetinju
Manastir sa crkvom posvećenom Rođenju Bogorodice smešten je na zapadnom delu Fruške gore, na izvoru Remete.
Dobro je poznatu da su ovu „malu Svetu goru“ posle propasti nemanjićke države gradili ljudi, a ne kraljevi, pa su zato manastiri mali. Međutim, postoji legenda da je narod upravo birao sveta mesta, kraj svetog drveća, kako bi baš tu podigli manastir.
Ovde su ljudi dolazili i molili se za izlečenje. Većinom su to bile žene, a legenda se prenosila sa kolena na koleno.
Veruje se da ovaj bor štiti majka Božija, pa se na njemu nalazi njena ikonica. Ukoliko imate želju i svetom boru priđete sa iskrenom, dubokom molitvom, celivate ikonu i pomislite tu jednu želju, pa okrenete tri kruga oko njega – želja će vam se ispuniti.
Nema vernika koji poseti manastir Nikolje, a da ne obiđe i ovo sveto drvo. Sam manastir Nikolje se nalazi u prelepoj šumi kraj Zapadne Morave. Ovo je bilo ključno mesto u vreme oslobođenja od Turaka, jer je ovde knjaz Miloš Obrenović sakrio od Turaka kneginju Ljubicu. Nažalost, ovde je sahranjen, kraj bunara i njegov mali sin Petar.
Novorođeni sin kneza Miloša sahranjen je ispod svetog bora I drugi sin knjaza kao petogodišnji dečak sahranjen je iza zapadnog dela crkve. Mališan se zvao Petar i krstio ga je Karađorđe po svom ocu i tako su Karađorđe i Miloš Obrenović bili kumovi.
Zadovoljan što su Ljubica i deca bili bezbedni, knjaz Miloš je manastiru izgradio konak. Manastir je tada dobio i vodenicu, pa gotovo da nema turiste koji manastir napusti bez kilograma brašna upakovanog u platnenu vrećicu.
Zabeleženo je da manastir Nikolje od postanka nikad nije bio pust. Kandilo se u njemu nikada nije gasilo. Kada je osnovan bio je muški, a od 1945. godine postao ženski manastir.
Iako freske u crkvi nemaju veliku umetničku vrednost, srpskom narodu su neprocenjive. Manastir je bio i poplavljen, a tokom istorije bio je značajan kulturno prosvetni centar. Tu se nalazila škola za parohijske sveštenike i manastir je imao razvijenu prepisivačku delatnost.
Manastir Nikolje na mapi:

Čuvar srednjovekovnih freski vanvremenske lepote U ovoj srpskoj svetinji je freska koja se smatra jednom od najlepših na svetu
Sedište episkopije Srpske pravoslavne crkve, na zidovima starim osam vekova čuva neke od najvrednijih dometa srpskog fresko slikarstva. Iako su freske rađene u vizantijskom stilu koji nije dozvoljavao unošenje novina u način slikanja, mileševski slikari donose promene, daju duh i život freskama, i stvaraju unikatana dela vanvremenske lepote po kojima će Mileševa i „Beli anđeo“ postati svetski poznati.

VELIKI KINESKI ZID SRBIJE: Da li je Golubačka tvrđava zaista izgrađena po uzoru na Istok i kakvu tajnu krije "kapija" Dunava
Golubačka tvrđava, najimpozantnije utvrđenje na Dunavu, smatra se čudom srednjovekovne arhitekture. Otkrivamo zašto je njena gradnja toliko neobična, kako njene kule podsećaju na daleki Istok i kakvu tajnu krije čuvena "kapija" Đerdapske klisure.
OVO JE JEDAN OD NAJLEPŠIH MANASTIRA NA FRUŠKOJ GORI: Zovu ga i Srpska Sveta gora, a evo šta se u njemu DEŠAVA!
Uzani putevi, sela i polja na mestu nekadašnjeg Panonskog mora, oivičeni su najznačajnijim duhovnim lukama, koje čuvaju istoriju od zaborava

CRNO OGLEDALO ISTOKA: Jezero gde se utopilo više ribolovaca i zašto lokalci izbegavaju da plivaju
Borsko jezero na istoku Srbije važi za turistički dragulj, ali iza njegove bistre vode krije se mračna priča o nesrećama i legendama. Otkrivamo zašto ovo veštačko jezero, stvoreno na mestu rudnika, ima reputaciju opasnog mesta koje iznenada "vuče" kupače i kako je njegova prošlost dovela do misterije.

TAJNA MESTA BEZ PUTA: Zašto je selo Drvengrad u Mokroj Gori, pre Kusturice, bilo poznato po čudnim proricanjima
Pre nego što je postao turistička ikona i filmski set, Drvengrad u Mokroj Gori bio je samo jedno od mnogih brdskih sela zapadne Srbije. Otkrivamo kako je nastala ideja o kućama "sklopljenim" na brdu i kakvu tajnu proricanja je skrivala Šarganska osmica.
Komentari(0)