TAJNA STARA 6000 GODINA Velika humska čuka u blizini ovog grada priča priču dugu skoro pet milenijuma!
Na mestu gde se ukrštaju putevi koji spajaju Balkan sa Trakijom i Malom Azijom i egejskim svetom, u Niškom polju, nalazi se arheološki lokalitet Velika humska čuka.
Arheološki lokalitet Velika humska čuka nalazi se u središtu centralnog Balkana, u jugoistočnoj Srbiji, oko osam kilometara severno od Niša, na mestu prirodnog ukrštanja komunikacionih pravaca koji povezuju Balkansa Trakijom i Malom Azijom na istoku, i sa egejskim svetom na jugu.
Smešten je na dominantnom nepristupačnom uzvišenju, na platou površine od skoro jednog hektara, čija najviša tačka iznosi 455 metara. Takva pozicija, uz blizinu prirodnih resursa, kao i povezanost sa Kremencem, čuvenim nalazištem kremena, odnosno opala (2,3 kilometra vazdušnom linijom), glavni su razlozi što je naseljavana od ranog bakarnog doba, pa do pozne antike (4400. godine p. n. e. do IV veka n. e.).
Možda vas zanima:
KOLEVKA SVETSKE CIVILIZACIJE Jedno od najvećih i najznačajnijih praistorijskih arheoloških nalazišta kamenog doba, smešteno na desnoj obali Dunava
Najstarije organizovano ljudsko naselje u Evropi nalazilo se na Đerdapu i predstavlja lokalitet koji je značajan ne samo za Srbiju već i za čitavu Evropu
GRAD POZNAT KAO TITANIK Najlepše i najstarije mesto Južne Srbije
Posebno gostoprimstvo, bogata istorija i sećanje na najstarija, antička vremena.
Možda vas zanima:
KOLEVKA SVETSKE CIVILIZACIJE Jedno od najvećih i najznačajnijih praistorijskih arheoloških nalazišta kamenog doba, smešteno na desnoj obali Dunava
Najstarije organizovano ljudsko naselje u Evropi nalazilo se na Đerdapu i predstavlja lokalitet koji je značajan ne samo za Srbiju već i za čitavu Evropu
GRAD POZNAT KAO TITANIK Najlepše i najstarije mesto Južne Srbije
Posebno gostoprimstvo, bogata istorija i sećanje na najstarija, antička vremena.
Možda vas zanima:
KOLEVKA SVETSKE CIVILIZACIJE Jedno od najvećih i najznačajnijih praistorijskih arheoloških nalazišta kamenog doba, smešteno na desnoj obali Dunava
Najstarije organizovano ljudsko naselje u Evropi nalazilo se na Đerdapu i predstavlja lokalitet koji je značajan ne samo za Srbiju već i za čitavu Evropu
GRAD POZNAT KAO TITANIK Najlepše i najstarije mesto Južne Srbije
Posebno gostoprimstvo, bogata istorija i sećanje na najstarija, antička vremena.
Najstariji horizonti ovog višeslojnog nalazišta pripadaju bubanjskoj grupi, odnosno Bubanj-Salkuca-Krivodol kulturnom kompleksu, koji se u eneolitskom periodu javlja na području od Transilvanije i Oltenije na severu, do Pelagonije i Albanije na jugu.
Naselje se nalazi u matičnom području bubanjske kulture čije se formiranje vezuje za prodor novih etničkih elemenata u drugoj polovini III milenijuma pre n.e. Svojim položajem kontrolisalo je celokupnu Nišku kotlinu i bilo jedan od važnih centara naseljenosti ovog kraja. Među keramičkim materijalom zastupljeni su svi oblici koji se, pored drugih elemenata iz oblasti ornamentike, smatraju nosiocima stila ove kulturne grupe: pehari sa dve drške, zdele sa unutra povijenim obodom, plitki tanjiri i amfore.
Osim keramike grube i obične fakture, javlja se kvalitetna, crnouglačana keramika koja se oslanja na poznoeneolitsku, pre svega vinčansku tradiciju. Arheološka iskopavanja su vršena 1933. i 1956. godine.
Prvobino praistorijsko naselje nastalo je na uzvišenju sa kojeg se pruža pogled na celo niško polje. U najstarijem periodu oko 4.300 godina p. n. e., kuće su podizane na stenama. Zidovi su bili od pruća i oblica, oblepljeni blatom. Do sada su nađeni ostaci tri kuće pravougaone osnove. U jednoj smo našli pet celih posuda koje su zatečene in situ, kako su i ostavljene pre više od 6.000 godina. Zidovi kuće su se zapalili i pali preko posuda i tako ih konzervirali.
U ostacima jedne kuće pronađeno je bakarno dleto, a na posudama i crtež figure žene u pokretu
Prva arheološka istraživanja lokaliteta Velika humska čuka izvršili su tridesetih i pedesetih godina XX veka Miodrag Grbić i akademik Milutin Garašanin. Na osnovu tih istraživanja Garašanin je definisao tada novu arheološku kulturu na prostoru centralnog Balkana i nazvao je po dva niška lokaliteta. Posle gotovo pola veka, zahvaljujući tadašnjoj direktorki Narodnog muzeja u Nišu Tatjani Trajković Filipović i dr Miloradu Stojiću iz Arheološkog instituta u Beogradu, obavljena su manja probna istraživanja 2009. godine, koja su bila uvod u sistematska istraživanja otpočeta 2014. godine, i traju i danas.
Velika humska čuka na mapi:
ZASAVICA: OBNOVLJENO stanište mnogih životinja u Srbiji - dabrovi nestali pre 100 godina sada žive u ovom rezervatu
Razvoj Zasavice teče u pravcu unapređenja turističke ponude ovog kraja, ali i u pravcu naučnih istraživanja
Danas je Međunarodni dan planina, a ovo je srpska lepotica: Golija fascinatna a duplo jeftinija od Kopaonika i Zlatibora - veliko interesovanje pred praznike
Danas se obeležava Međunarodni dan planina, a Srbija zaista ima čime da se ponosi. Jedna od najlepših planina u našoj zemlji svakako je šumovita Golija, koja je zbog očuvanosti prirodnih i kulturnih vrednosti upisana i u Uneskovu svetsku listu rezervata biosfere. I upravo zbog svih ovih odlika, Golija je postaje jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji. Veliko interesovanje za ovu planinsku lepoticu vlada i pred novogodišnje praznike. Ono što je čini još privlačnijom jesu cene prostupačnije u odnosu na druge zimske centre u Srbiji.
OVA SRPSKA PEĆINA JE PRAVO BLAGO: Jedan podatak je posebno zanimljiv (FOTO)
Danas se, zahvaljujući sprovedenim istraživanjima, sa priličnom sigurnošću može reći da su posve neobične životinsjke vrste obitavale na prostoru u okolini pećine Risovača
Tri kamena sarkofaga u podnožju Rajca kriju TAJNE DESPOTSKE PORODICE: Da li su u manastiru Vavedenje sahranjeni Đurađ i prokleta Jerina?
Crkvina ili Manastirina, ruševine su srednjevekovnog manastira, koje se nalaze u Slavkovici kod Ljiga, u podnožju Rajca. Kompleks je podignut krajem 13. ili početkom 14. veka, a pretpostavlja se da grobovi u narteksu crkve pripadaju despotu Đurađu Brankoviću, njegovoj supruzi Jerini i sinu Lazaru.
IZ KAMENA JE POTEKLA ČUDOTVORNA VODA Meštani sela kod Čačka tvrde da se vekovima leče na izvoru kod manastira Voljavča
Na pola puta između Kraljeva i Čačka u samom srcu Srbije, u selu Tavnik, nalazi se jedna od velikih pravoslavnih svetinja. Manastir Voljavča pod svojim okriljem ima staru crkvu brvnaru i drugu iz 19. veka.
Komentari(0)