KOLEVKA SVETSKE CIVILIZACIJE Jedno od najvećih i najznačajnijih praistorijskih arheoloških nalazišta kamenog doba, smešteno na desnoj obali Dunava
Najstarije organizovano ljudsko naselje u Evropi nalazilo se na Đerdapu i predstavlja lokalitet koji je značajan ne samo za Srbiju već i za čitavu Evropu
Istočna Srbija oduvek je bila obavijena velom tajni i mistike, pored svoje fascinantne prirode Đerdapske klisure, brojnih pećina, reka, jezera ona kriju u sebi i mnoge druge lokalitete koje bi svako bar jednom u životu trebalo da poseti, jedno od takvih mesta svakako je i Lepenski Vir.
shutterstock
Možda vas zanima:
Jezero toplije od svih drugih – Voda iz peska i ogledalo neba
Rgotsko jezero, jedno od najčistijih i najtoplijih u Evropi, nastalo je 1978. godine u trenutku kada su rudari najvećeg rudnika kvarcnog peska „Srbokvarc“ u selu Rgotina morali da napuste stari površinski kop. Voda je iznenada prokuljala i za samo nekoliko dana ispunila kop dubok oko 70 metara, stvarajući novo jezero. Tako se na mestu rudarske jame pojavila prirodna akumulacija, koja se vremenom pretvorila u pravi biser istočne Srbije.
Vinčanska kultura u Pločniku kod Prokuplja – tajna bakarne sekire stare 7000 godina
Pre više od sedam hiljada godina, u dolini Toplice, nedaleko od Prokuplja, u Pločniku je postojalo naselje koje je bilo deo vinčanske kulture. Upravo tu je pronađena bakarna sekira stara oko 5500 godina p.n.e, dokaz da su ljudi Balkana među prvima na svetu ovladali topljenjem metala i oblikovanjem alata.
Možda vas zanima:
Jezero toplije od svih drugih – Voda iz peska i ogledalo neba
Rgotsko jezero, jedno od najčistijih i najtoplijih u Evropi, nastalo je 1978. godine u trenutku kada su rudari najvećeg rudnika kvarcnog peska „Srbokvarc“ u selu Rgotina morali da napuste stari površinski kop. Voda je iznenada prokuljala i za samo nekoliko dana ispunila kop dubok oko 70 metara, stvarajući novo jezero. Tako se na mestu rudarske jame pojavila prirodna akumulacija, koja se vremenom pretvorila u pravi biser istočne Srbije.
Vinčanska kultura u Pločniku kod Prokuplja – tajna bakarne sekire stare 7000 godina
Pre više od sedam hiljada godina, u dolini Toplice, nedaleko od Prokuplja, u Pločniku je postojalo naselje koje je bilo deo vinčanske kulture. Upravo tu je pronađena bakarna sekira stara oko 5500 godina p.n.e, dokaz da su ljudi Balkana među prvima na svetu ovladali topljenjem metala i oblikovanjem alata.
Možda vas zanima:
Jezero toplije od svih drugih – Voda iz peska i ogledalo neba
Rgotsko jezero, jedno od najčistijih i najtoplijih u Evropi, nastalo je 1978. godine u trenutku kada su rudari najvećeg rudnika kvarcnog peska „Srbokvarc“ u selu Rgotina morali da napuste stari površinski kop. Voda je iznenada prokuljala i za samo nekoliko dana ispunila kop dubok oko 70 metara, stvarajući novo jezero. Tako se na mestu rudarske jame pojavila prirodna akumulacija, koja se vremenom pretvorila u pravi biser istočne Srbije.
Vinčanska kultura u Pločniku kod Prokuplja – tajna bakarne sekire stare 7000 godina
Pre više od sedam hiljada godina, u dolini Toplice, nedaleko od Prokuplja, u Pločniku je postojalo naselje koje je bilo deo vinčanske kulture. Upravo tu je pronađena bakarna sekira stara oko 5500 godina p.n.e, dokaz da su ljudi Balkana među prvima na svetu ovladali topljenjem metala i oblikovanjem alata.
Lepenski Vir je jedno od najvećih i najznačajnijih praistorijskih arheoloških nalazišta kamenog doba, smešteno na desnoj obali Dunava u Đerdapskoj klisuri u blizini Donjeg Milanovca. Lepenski vir otkriven je sasvim slučajnu, šezdesetih godina prošlog veka, prilikom istraživanja terena za izgradnju hidroelektrane i jezera na Đerdapu.
Lokalitet prikazuje dokaze o kulturi staroj više od 8000 godina koja je uključivala društvene interakcije, verske prakse, arhitekturu i umetnost, sa karakteristikama i slojevima mezolita i neolita. Arheolozi su na tom mestu otkrili intrigantne komade skulptura od kamena, neki prikazuju figure slične ljudima, a drugi koji ukazuju na uvažavanje astronomskih događaja.
Tokom arheoloških iskopavanja otkriveno je sedam faza naselja i 136 objekata izgrađenih u ranom mezolitu, u periodu od oko 9500. do 7200. godine pre naše ere, a zatim u ranom i srednjem neolitu, od oko 6250. do 5500. godine pre naše ere. Tokom arheoloških iskopavanja utvrđeni su obrisi planski građenih naseobina organizovanih u najstarije poznato urbano naselje u Evropi.
Višefunkcionalne građevinske konstrukcije na Lepenskom Viru – koje karakterišu trapezoidni oblici – korišćene su u stambene, sakralne, ceremonijalne, umetničke i agregatne svrhe. Za građevinske radove, Lepenjani – stanovnici Lepenskog Vira – koristili su štapove, užad i drugi sličan alat; čak i položaj senki. Osim umetničkih veština i instinkta za korišćenje prostora, istraživanja sprovedena da bi se istražila ova pitanja pokazuju da su Lepenjani posedovali znanje u oblastima koje ljudi danas ne bi pripisali ljudima iz antičkog sveta. Lepenjani su posedovali veliko znanje o simetriji, geometriji, pravim uglovima, čak i zlatnom preseku, koji je vidljiv spolja i, još više, u unutrašnjosti zgrada.
shutterstock
Ukupna arhitektura Lepenskog vira specifičnog je oblika sa svim kućama izgrađenim prema planu. Oblik je bio trapezoidan sa podnom konstrukcijom od neke vrste gipsa – tj. Krečnjačke gline pomešane sa životinjskim izmetom i pepelom. Kamena pojačanja nosila su krov, dok je manje kamenje postavljeno oko ognjišta blizu ulaza. Ognjište u kući bilo je važan element na tom mestu. Nije služilo samo za grejanje, već i kao zaštita od životinja. Žar je odvojen, prekriven pepelom i nošen do zore kada je bio potreban za još jednu vatru.
Zanimljiva je činjenica u vezi sa verskim običajima Lepenaca, a posebno način na koji su sahranjivali preminule. Lepenjani su bili puni poštovanja kada su u pitanju njihovi preci i običaji. U stvari, preci su sahranjeni unutar kuća, ispod podne konstrukcije. U slučaju određenih ukopa, postoje jasni dokazi o smetnjama veličine grobova na podovima kuća od gipsa, dok za neke druge sahrane nema tragova takvih poremećaja, što znači da su mlađi od kuća u kojima su počivali. Smatra se da male sale na podnim površinama služe kao način komunikacije sa precima. Pošto su živeli tako blizu smrti, nije ih bilo strah od iste.
5300. p. n. e. stanovnici Lepenskog Vira prošli su kroz tzv. neolitsku revoluciju koja predstavlja početak perioda borel kada nivo vode opada reka, stvara se „crnica“, a tople šume se rasprostiru do srednje Evrope. Stanovnici Lepenskog Vira pripitomljavaju prve životinje i počinju da se bave zemljoradnjom.
shutterstock
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
MNOGI JOŠ NISU OTKRILI OVO SKIJALIŠTE U SRBIJI: Bez gužvi, cene za svačiji džep, a imate osećaj kao da ste u najluksuznijem planinskom centr
Prekrivena snegom pet meseci u godini, Stara planina predstavlja idealno skijalište za sve koje vole da se sklone od gužvi i komercijalnog sadržaja.
Odavde puca nestvaran pogled na pola Srbije: Prelepe slike sa vidikovca na Kablaru - željno se iščekuje otvaranje staklenog čuda
Željno se iščekuje otvaranje spektakularnog vidikovca na Kablaru, koji će biti jedini sky walk u Srbiji. Po slikama sa lica mesta već je očigledno da će to biti jedan od najlepših vidikovaca na Balkanu, a fotografije iz ovog dela Srbije obilaziće svet.
Zlatibor postaje srpski Saint Moritz: Luksuzni hotel gradi se na srpskoj planini a postoji samo još jedan takav u državi - stižu nova radna mesta i svetski gosti
Planina Zlatibor postaje sve prepoznatljivija kada su svetski investitori u pitanju, a u prilog tome najbolje govori činjenica da hoteli iz najluksuznijih grupacija grade svoje objekte na ovoj popularnoj srpskoj destinaciji. Sada je potpisivanjem ugovora ozvaničen i dolazak luksuznog hotelskog brenda Crowne Plaza koji je prepoznatljiv na svetskom tržištu po visokom standardu smeštaja i usluge.
Manastir krije zakopano blago: Ovde se deca krste u ledenoj vodi, mnogi dolaze zbog jedne legende
Na obroncima planine Baba, na koju se naslanja Rtanj, nalazi se manastir Lešje, podignut na temeljima bogomolje iz 14. veka!
Pred mošti ovog srpskog sveca i Albanci su dolazili po isceljenje: Neverovatno svedočanstvo patrijarha Pavla od koga su ostali nemi
Svedočanstvo patrijarha Pavla iz manastira Visoki Dečani otkriva pravu prirodu svetosti i trenutak kada su se pred bolom izgubile sve podele među ljudima.
Komentari(0)