Beloglavi sup ima nacionalni, kulturološki, obrazovni, ekonomski, sanitarni i estetski značaj, i predstavlja atribut lokalnih zajednica koje ga poseduju. Beloglavi sup je od pamtiveka sveta ptica za Srbe!

Jedno od najvećih prirodnih blaga Srbije je specijalni rezervat prirode "Uvac". Ovaj predeo od izuzetnog značaja prve kategorije, nalazi se u jugozapadnoj Srbiji u okviru Starovlaško – raške visije. Okružen je planinama Zlatar, Murtenica, Čemernica, Javor i Jadovnik i zahvata površinu od 7543 hektara. Minimalna nadmorska visina rezervata je 760 m, a maksimalna 1322 m i predstavljaju jedinstvenu vazdušnu banju. Centralnu morfološku celinu rezervata predstavlja kanjonska dolina reke Uvac sa dolinama njenih pritoka. Vode reke Uvac okružene su kanjonskim dolinama sa visokim, strmim krečnjačkim liticama. Reka Uvac je najduža pritoka Lima i izvire na nadmorskoj visini od 560 metara. Dužina reke Uvac iznosi oko 120 kilometara. S obzirom na to da je Uvac planinska reka, njen hidroenergetski potencijal je iskorišćen formiranjem tri brane, samim tim i tri veštačka jezera. To su Zlatarsko jezero ili Kokin Brod, Sjeničko ili Uvačko jezero i Radoinjsko jezero.
Printscreen
Posebna vrednost ove doline doline su specifični uklješteni meandri. Ovi meandri postali su zaštitni znak Uvca i njihova slika pretenduje da bude simbol prirodnih bogatstava Srbije. U okolini se mogu naći mnogi kraški oblici: kraške površi, uvale, vrtače, okapine, pećine i jame. Pećine su brojne i po veličini variraju od potkapina do jednog od najvećih do sada poznatih pećinskih sistema u Srbiji, a to je Ušački pećinski sistem dužine 6.185 m. Ova pećina je do skoro bila tajna, a na njenom izlazu se nalazi odlično mesto za kampovanje. Vredno je istaći i druge pećine kao što su: Tubića pećina, pećina Durulja, Baždarska pećina... Sve ove pećine odlikuje bogatstvo pećinskog nakita taloženog iz prokapnih voda u vidu stalaktita, stalagmita, stubova, draperija, staklastih iglica.
Možda vas zanima:

Apolon se vraća kući, beloglavom supu se izgubio svaki trag u Izraelu ali sada je snimljen u Bugarskoj
Uplašili smo se da nije stradao u Pojasu Gaze

Možda vas zanima:

Apolon se vraća kući, beloglavom supu se izgubio svaki trag u Izraelu ali sada je snimljen u Bugarskoj
Uplašili smo se da nije stradao u Pojasu Gaze

Možda vas zanima:

Apolon se vraća kući, beloglavom supu se izgubio svaki trag u Izraelu ali sada je snimljen u Bugarskoj
Uplašili smo se da nije stradao u Pojasu Gaze

Možda vas zanima:

Apolon se vraća kući, beloglavom supu se izgubio svaki trag u Izraelu ali sada je snimljen u Bugarskoj
Uplašili smo se da nije stradao u Pojasu Gaze

Možda vas zanima:

Apolon se vraća kući, beloglavom supu se izgubio svaki trag u Izraelu ali sada je snimljen u Bugarskoj
Uplašili smo se da nije stradao u Pojasu Gaze

Predeo prirodnog rezervata “Uvac” nadaleko je čuven po bogatoj fauni, a naročito po ogromnom staništu ptica koje broji oko 130 vrsta ptica. U najznačajnije spada beloglavi sup (Gyps fulvus) koji predstavlja jednu od dve preostale vrste lešinara koje se danas gnezde na području Srbije. Njegova uloga u lancu ishrane u ekosistemu je jedinstvena i nezamenljiva, jer su mu isključiva hrana uginule životinje, čime sprečava širenje zaraza i na taj način čini ''prirodnu reciklažu''. 1994. godine ova ptica je zaštićena zakonom i tako je kolonija ove jedinstvene vrste ptica postala najveća na Balkanu i jedna od najvećih u Evropi. Treba istaknuti da su se na područje rezervata prethodnih godine vratile još dve vrste orlova lešinara koje su nekada nastanjivale ovo područje. Reč je o crnom lešinaru i beloj kanji . Područje rezervata naseljavaju i orao belorepan, suri orao, orao mišar, orao zmijar, kao i brojne vrste jastrebova i sova, ali i drugih ptica.
Takođe, značajno je je i prisustvo retkih i ugroženih vrsta sisara i druge faune, poput vuka, medveda, divljih svinja, licica, zečeva, jazavaca, kuna. Još jedno prirodno dobro kanjona rezervata su čiste vode koje su staništa 24 vrsta ribe, a njihovi delovi su i prirodna plodišta mladice, potočne pastrmke, jezerske pastrmke, zlatovčice, smuđa, klena, skobalja, potočne mrene. Raznolikost netaknutih staništa, prisustvo endemičnih, reliktnih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, od posebnog su značaja za očuvanje biodiverziteta i geodiverziteta, a samim tim razvoj i promociju turistučkih potencijala rezervata, ali i zlatarskog kraja u celini. Staranje o Specijalnom rezervatu prirode "Uvac" povereno je Fondu za zaštitu ptica grabljivica "Beloglavi sup" sa sedištem u Novoj Varoši.
Printscreen
Izvesnost brzog nestanka ove značajne vrste za Srbiju naterao nas je da se pre 25 godina organizujemo i osnujemo “Fondaciju za zaštitu ptica grabljivica” kako bismo pomogli državi da sačuva beloglavog supa. Fondacija za zaštitu ptica grabljivica prati populaciju beloglavog supa i pomaže u sprovođenju mera aktivne zaštite, koje su zaustavile dalje naglo propadanje ciljane vrste. Opšta podrška naroda omogućila je da sačuvamo beloglavog supa i da danas imamo najveću populaciju ove ugrožene vrste na Balkanu. Beloglavi sup je ponovo simbol Srbije, ali i primer uspešne zaštite ugrožene vrste.
U Evropi i na Bliskom istoku znaju za beloglave supove iz Srbije. Sprovođenjem programa obeležavanja ptica u rezervatu Uvac uspeli smo da saznamo da su naše ptice nađene u 20 zemalja Evrope i Bliskog istoka.
Priroda koja vas izmesti iz vremena, pogledi bez kraja i tišina puna tajni, nateraće vas da se zaljubite u ovaj raj na Zemlji. Rezervat nudi i veliki izbor aktivnosti kao što su ribolov, biciklizam, planinarenje ili kampovanje.

Čuvar srednjovekovnih freski vanvremenske lepote U ovoj srpskoj svetinji je freska koja se smatra jednom od najlepših na svetu
Sedište episkopije Srpske pravoslavne crkve, na zidovima starim osam vekova čuva neke od najvrednijih dometa srpskog fresko slikarstva. Iako su freske rađene u vizantijskom stilu koji nije dozvoljavao unošenje novina u način slikanja, mileševski slikari donose promene, daju duh i život freskama, i stvaraju unikatana dela vanvremenske lepote po kojima će Mileševa i „Beli anđeo“ postati svetski poznati.

VELIKI KINESKI ZID SRBIJE: Da li je Golubačka tvrđava zaista izgrađena po uzoru na Istok i kakvu tajnu krije "kapija" Dunava
Golubačka tvrđava, najimpozantnije utvrđenje na Dunavu, smatra se čudom srednjovekovne arhitekture. Otkrivamo zašto je njena gradnja toliko neobična, kako njene kule podsećaju na daleki Istok i kakvu tajnu krije čuvena "kapija" Đerdapske klisure.
OVO JE JEDAN OD NAJLEPŠIH MANASTIRA NA FRUŠKOJ GORI: Zovu ga i Srpska Sveta gora, a evo šta se u njemu DEŠAVA!
Uzani putevi, sela i polja na mestu nekadašnjeg Panonskog mora, oivičeni su najznačajnijim duhovnim lukama, koje čuvaju istoriju od zaborava

CRNO OGLEDALO ISTOKA: Jezero gde se utopilo više ribolovaca i zašto lokalci izbegavaju da plivaju
Borsko jezero na istoku Srbije važi za turistički dragulj, ali iza njegove bistre vode krije se mračna priča o nesrećama i legendama. Otkrivamo zašto ovo veštačko jezero, stvoreno na mestu rudnika, ima reputaciju opasnog mesta koje iznenada "vuče" kupače i kako je njegova prošlost dovela do misterije.

JEZIVA KLISURA I KAMENA REKA: Da li je voda u Đavoljoj Varoši zaista lekovita i kakvu legendu krije "Vaskrsla stena"
Đavolja Varoš u južnoj Srbiji je naš najpoznatiji geološki spomenik, ali malo ko zna za dve bizarne činjenice: da tamo teku dve izuzetno kisele i neobične vode, i da se stene koje zovu "Đavolje kule" neprestano obnavljaju. To je mesto mitskog prokletstva i prirodnog čuda.
Komentari(0)