Oazu homoljskog kraja zapravo upotpunjavaju dva kraška vrela koja se ovde nalaze – vrelo Mlave u blizini Žagubice i Krupajsko vrelo između sela Milanovac i Krupaja.
Krupajsko vrelo okruženo je šumom i u podnožju Beljanice predstavlja pravi egzotični prizor sa svojim promenljivim nijansama zelene i plave.
Dužina jezera je 40 metara, a širina 17 metara. Izgradnjom brane za potrebe mlina koji i danas radi potopljen je prvobitni izvor. U blizini vrela se nalazi i izvor vode sa temperaturom od 26 °C. Oba izvora su proglašena spomenicima prirode od nacionalnog značaja.
U istraživanjima koja su vršena, ronioci su se spustili na 123 metra dubine gde su prolazili kroz čitav lavirint podzemnih krakova. Koristili su kanape kako bi mogli da se vrate na površinu. Nije samo fascinantno spolja već i ispod svoje površine.
Krupajsko vrelo se nalazi u istočnoj Srbiji, između sela Krupaja i Milanovac. Udaljeno je od Beograda oko 160 km. Autoputem ka Požarevcu, preko Svilajnca i Despotovca.
Na manje od sat vremena od Beograda je banja u koju se ne dolazi samo zbog lečenja
Bukovička banja u Aranđelovcu važi za jednu od najlepših u Srbiji, privlačeći turiste svojom lekovitom vodom, bogatom istorijom i jednim od najlepših parkova u Evropi
Srpska banja iz koje mnogi izađu preporođeni, a smeštaj svega 500 dinara - svi jure u nju
Banja se nalazi iznad sela Sirče, a poznata je po lekovitoj vodi i blatu. Ljudi dolaze iz svih krajeva Kraljeva, ali i Srbije da se kupaju.
Lekovita srpska banja u kojoj noć košta svega 20 € - Mnogi joj se stalno vraćaju
Banja Badanja u zapadnoj Srbiji poznata je po lekovitim vodama i blatu, pogodna za lečenje reume, artritisa i oporavak u prirodi.
Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi
Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.
Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini
Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.
Komentari(0)