MRAČNA PRIČA O SRPSKOM JEZERU: Skoro svake godine se neko utopi, a meštani veruju da ZLO NE MIRUJE zbog potopljenog sela
Misteriozne stvari vezuju se uz priče o jezeru Ćelije nedaleko od Kruševca.
Akumulacija sa koje se više od 200.000 stanovnika Kruševca i okolnih mesta snabdeva zdravom pijaćom vodom liči na zmaja. Površina mu je oko 598 kvadratnih kilometara, a najveća dubina jezera iznosi 41 metar.
Međutim, uprkos lepoti Ćelija, postoji jeziva legenda od koje se ledi krv u žilama. Naime, u mestu Zlatari, gde je sedamdesetih godina prošlog veka zarad izgradnje veštačkog jezera pregrađena reka Rasina, nalazilo se selo koje je prema pričama meštana pola izmešteno, a pola potopljeno.
Ono što je još bizarnije jeste priča da je potopljeno i groblje, ali i crkva. Prema toj priči, u koju neki meštani još veruju, može se povremeno u vodi uočiti i krst sa vrha crkve. Cela ova priča dobija još jeziviji prizvuk ako se doda i činjenica da jezero, koje liči na zmaja, gotovo svake godine "uzme po neki život".
Možda vas zanima:
MRAČNA PRIČA O SRPSKOM JEZERU: Skoro svake godine se neko utopi, a meštani veruju da ZLO NE MIRUJE zbog potopljenog sela
Misteriozne stvari vezuju se uz priče o jezeru Ćelije nedaleko od Kruševca.
Srpsko jezero krije jezivu tajnu, a OBLIK tera strah u kosti
Zanimljive, ali i jezive priče vezuju se za jezero Ćelije.
Možda vas zanima:
MRAČNA PRIČA O SRPSKOM JEZERU: Skoro svake godine se neko utopi, a meštani veruju da ZLO NE MIRUJE zbog potopljenog sela
Misteriozne stvari vezuju se uz priče o jezeru Ćelije nedaleko od Kruševca.
Srpsko jezero krije jezivu tajnu, a OBLIK tera strah u kosti
Zanimljive, ali i jezive priče vezuju se za jezero Ćelije.
Možda vas zanima:
MRAČNA PRIČA O SRPSKOM JEZERU: Skoro svake godine se neko utopi, a meštani veruju da ZLO NE MIRUJE zbog potopljenog sela
Misteriozne stvari vezuju se uz priče o jezeru Ćelije nedaleko od Kruševca.
Srpsko jezero krije jezivu tajnu, a OBLIK tera strah u kosti
Zanimljive, ali i jezive priče vezuju se za jezero Ćelije.
Sa površine akumulacije se takođe svake godine izvadi na stotine tona raznoraznog otpada i netretiranih slivova reka Rasine i Blatašnice.
U Regionalnoj privrednoj komori Kruševca u protekla dva dana održana je Ekološka radionica "Mapiranje zainteresovanih strana i Plan komunikacije- iskustva Švedske" koja predstavlja jednu od niza aktivnosti u okviru krajnjeg cilja. Zaštita jezera se sprovodi kroz projekat "podrška lokalnim samoupravama u Srbiji na putu pridruživanja EU". Predavači su bili eksperti iz Švedske čija vlada sprovodi projekat.
Planira se da 80 odsto lokalnih samouprava obuhvaćenih Regionalnim sistemom vodosnabdevanja bude uključeno u integralno upravljanje akumulacijom i da bar 70 odsto građana bude informisano o neohodnosti održivog korišćenja jezera.
Očekuju se i odgovarajuće aktivnosti u opštinama Brus i Blace, odakle dve pritoke, Rasina i Blatašnica, primaju netretirane otpadne vode i ulivaju ih u akumulaciju jezera Ćelije.
(Objektiv)
Besna Kobila: Planina na koju zimi ne juri niko, ali je pamte svi koji dođu
Iznad Vranja, na jugoistoku Srbije, postoji planina koju retko ko spominje u zimskim ponudama, ali upravo zato pruža ono što je danas najtraženije – mir, sneg i pogled bez gužve
Golija zimi: Planina koja nije za turiste u žurbi
U doba kada svi traže ski-centre i atrakcije, Golija ostaje tiha, pokrivena snegom, okrenuta ka ljudima koji žele da pobegnu – ne od zime, već od buke
Pešterska visoravan zimi: Gde tišina ima boju snega, a vetar zna imena ljudi
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pusta Reka: Zaboravljena dolina juga Srbije, gde reka ćuti, a priroda još govori
Između Bojnika, Medveđe i Lebana prostire se dolina Puste Reke – geografski skriveni deo juga Srbije, siromašan po brojevima, ali bogat istorijom, prirodom i tišinom koju ne kvare autobusi
Ova planina u Srbiji je jako posebna: Poznata je po izvorima čiste, hladne, planinske vode
Hrastove i bukove, ali i šume javora, topola i drugog drveća ono su što ovu planinu čini posebnom
Komentari(0)