MRAČNA PRIČA O SRPSKOM JEZERU: Skoro svake godine se neko utopi, a meštani veruju da ZLO NE MIRUJE zbog potopljenog sela

Teodora Tojagić

12:00

Turizam 0

Misteriozne stvari vezuju se uz priče o jezeru Ćelije nedaleko od Kruševca.

jezero Ćelije
Shutterstock

Akumulacija sa koje se više od 200.000 stanovnika Kruševca i okolnih mesta snabdeva zdravom pijaćom vodom liči na zmaja. Površina mu je oko 598 kvadratnih kilometara, a najveća dubina jezera iznosi 41 metar.

Međutim, uprkos lepoti Ćelija, postoji jeziva legenda od koje se ledi krv u žilama. Naime, u mestu Zlatari, gde je sedamdesetih godina prošlog veka zarad izgradnje veštačkog jezera pregrađena reka Rasina, nalazilo se selo koje je prema pričama meštana pola izmešteno, a pola potopljeno.

Ono što je još bizarnije jeste priča da je potopljeno i groblje, ali i crkva. Prema toj priči, u koju neki meštani još veruju, može se povremeno u vodi uočiti i krst sa vrha crkve. Cela ova priča dobija još jeziviji prizvuk ako se doda i činjenica da jezero, koje liči na zmaja, gotovo svake godine "uzme po neki život".

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Sa površine akumulacije se takođe svake godine izvadi na stotine tona raznoraznog otpada i netretiranih slivova reka Rasine i Blatašnice.

U Regionalnoj privrednoj komori Kruševca u protekla dva dana održana je Ekološka radionica "Mapiranje zainteresovanih strana i Plan komunikacije- iskustva Švedske" koja predstavlja jednu od niza aktivnosti u okviru krajnjeg cilja. Zaštita jezera se sprovodi kroz projekat "podrška lokalnim samoupravama u Srbiji na putu pridruživanja EU". Predavači su bili eksperti iz Švedske čija vlada sprovodi projekat.

Planira se da 80 odsto lokalnih samouprava obuhvaćenih Regionalnim sistemom vodosnabdevanja bude uključeno u integralno upravljanje akumulacijom i da bar 70 odsto građana bude informisano o neohodnosti održivog korišćenja jezera.

Očekuju se i odgovarajuće aktivnosti u opštinama Brus i Blace, odakle dve pritoke, Rasina i Blatašnica, primaju netretirane otpadne vode i ulivaju ih u akumulaciju jezera Ćelije.

(Objektiv)

Tara

Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi

Turizam

18:00

2 decembar, 2025

Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.

Patrijarh Pavle

DVA MANASTIRA MU OBELEŽILA ŽIVOT U jednom se zamonašio, u drugom izlečio: Patrijarh Pavle je išao putem koji se danas naziva "staza zdravlja"

Turizam

19:00

30 novembar, 2025

11. septembra 1914. godine rođen je jedan od najvećih i najomiljenijih srpskih patrijarha, koji je zbog svojih dela još za života bio smatran svecem. Patrijarha Pavla mnogo toga veže za Zapadnu Srbiju i grad Čačak, a maloj srpskoj Svetoj Gori kako još nazivaju u Ovčar Banju je proveo i svoje prve monaške dane.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading