SRBIJA KOLEVKA SVETSKE METALURGIJE Mesto gde je čovek prvi put otkrio i topio metal!
Ovu tezu postavila je srpska arheološkinja Miljana Radivojević i uzdrmala čitav akademski svet.
Pre 5000 godina u vinčanskoj civilizaciji, na teritoriji današnje Srbije, prvi put u istoriji, čovek je topio metal.
Kada zamislimo pračoveka s kraja kamenog doba, obično ne pomišljamo da je to bio čovek koji je umeo da pronađe i obradi metal i napravi od njega sebi oruđa, posuđe, ukrase, nakit… Međutim, praistorijski kovač sa prostora današnje Srbije, znao je za tajnu pretvaranja zelene rude bakra u sjajni bakarni metal.
Možda vas zanima:
OTKRIVENA VODENA KAPIJA Skoro 100 godina skrivana konstrukcija na bedemu Beogradske tvrđave (VIDEO)
Na priobalnom bedemu Beogradske tvrđave, ovih dana izvode se arheološka istraživanja Vodene kapije.
IZAZVAO OGROMNU PAŽNJU! Nakon premijernog predstavljanja na Svetskoj izložbi u Dubaiju, meta čovek je stigao i u Beograd (VIDEO)
Posetioci Narodnog muzeja u Beogradu imaju jedinstvenu priliku da vide 10.000 godina starog praistorijskog čoveka iz Lepenskog vira koga su srpski naučnici i inženjeri „oživeli“ u virtuelnom svetu.
Možda vas zanima:
OTKRIVENA VODENA KAPIJA Skoro 100 godina skrivana konstrukcija na bedemu Beogradske tvrđave (VIDEO)
Na priobalnom bedemu Beogradske tvrđave, ovih dana izvode se arheološka istraživanja Vodene kapije.
IZAZVAO OGROMNU PAŽNJU! Nakon premijernog predstavljanja na Svetskoj izložbi u Dubaiju, meta čovek je stigao i u Beograd (VIDEO)
Posetioci Narodnog muzeja u Beogradu imaju jedinstvenu priliku da vide 10.000 godina starog praistorijskog čoveka iz Lepenskog vira koga su srpski naučnici i inženjeri „oživeli“ u virtuelnom svetu.
Možda vas zanima:
OTKRIVENA VODENA KAPIJA Skoro 100 godina skrivana konstrukcija na bedemu Beogradske tvrđave (VIDEO)
Na priobalnom bedemu Beogradske tvrđave, ovih dana izvode se arheološka istraživanja Vodene kapije.
IZAZVAO OGROMNU PAŽNJU! Nakon premijernog predstavljanja na Svetskoj izložbi u Dubaiju, meta čovek je stigao i u Beograd (VIDEO)
Posetioci Narodnog muzeja u Beogradu imaju jedinstvenu priliku da vide 10.000 godina starog praistorijskog čoveka iz Lepenskog vira koga su srpski naučnici i inženjeri „oživeli“ u virtuelnom svetu.
Na londonskom Institutu za arheologiju stavljeno je pod mikropskop 5 g zgure iskopane u Belovodama kod Petrovca na Mlavi. Taj grumen, nasto pri proizvodnji metala u visokim pećima, bio je dovoljan razlog da se poveruje da je vinčanska civilizacija znala da obradi metal.
Posebno jer se ispod njenog grumena nalazio bakar iz praistorije. Do sada je svetska arheologija smatrala da je metal prvi put obrađivan samo jednom u Starom Svetu, i to na Bliskom Istoku.
Publikovani članak o ovom nalazu već dve godine od objavljinja nalazi se na listi deset najpopularnijih na sajtu “Science Direct“.
Napredna Vinčanska kultura stara je više od sedam hiljada godina, a centar te civilizacije- prtaistorijska metropola, nalazila se upravo na mestu današnjeg arheološkog nalazišta kod Vinče.
Smatra se da je ona bila centar civilizacije koja je trajala hiljadu godina i prostirala se širom današnje Bosne, Srbije, Rumunije, Bugarske, Crne Gore, Severne Makedonije i Grčke.
Centar za preradu metala Vinčanaca je bio u Belovodama kod Petrovca na Mlavi. Bakar su iz tog naselja Vinčanci prenosili Dunavom do Crnog Mora, i prema jugu ka Pločniku kod Prokuplja, još jednom velikom centru vinčanske kulture.
Prastari kovači su topili metal na 200 stepeni i onda ga naizmenično kovali i grejali dok ne bi postigli željeni oblik. Naučnici koji istražuju ovo pitanje smatraju da su oni čak imali i svoje radionice u kojima su izrađivali alatke.
Arheolozi smatraju da je moćna vinčanska civilizacija nestala upravo zbog toga što su njene stanovnike, nevešte u ratovanju, uništili drugi narodi onda kada se pojavio bakar i oružje pravljeno od njega.
Za sada se ne može sa sigurnošću tvrditi da je teritorija Srbije kolevka svetske metalurgije, ali dokazi ne isključuju mogućnost da se metal obrađivao nezavisno u nekoliko udaljenih centara na svetu.
Srbija ima najstarije metalurške nalaze na prostoru zapadne Evroazije i zbog toga se sigurno može smatrati kolevkom metalurgije za ovaj deo sveta.
Arheološko nalazište Vinča na mapi:
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
"Dolaze zbog vere u isceljenje, ali i da će naći srodnu dušu": Tajna nepristupačnog manastira na jugu Srbije gde dolaze i pravoslavci i muslimani da pronađu mir
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Najveće zvono na Balkanu nalazi se u ovom SRPSKOM SELU: Rusko carsko zvono teško je čak 13 TONA i zazvoniće na ovaj veliki praznik
Manastir Svetog Luke u Bošnjanu izgrađen je za vreme Turaka, a danas je centar duhovnosti i hodočašća. U manastiru se nalazi jedno od najvećih zvona na Balkanu, teško 13 tona, koje je dar od porodica iz Rusije.
MISTERIOZNI TUNEL U SRPSKOM SELU O KOJEM NI MEŠTANI NIŠTA NE ZNAJU: Unutra se krije PRAVO ČUDO PRIRODE! (FOTO)
Prema priči starijih meštana, kopanje tog misterioznog tunela započeli su Francuzi koji su prolazili ovim krajem
Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi
Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.
Komentari(0)