Zub vremena joj ništa ne može: Drvena vodenica iz 19. veka u selu Lopardince i dalje okreće točak tradicije

U zabačenom selu Lopardince, nedaleko od Vranja, nalazi se vodenica koja je preživela i ratove, i zaborav, i modernizaciju – ali ne i lokalni ponos.
U dolini reke Pčinje, među gustim šumama i pašnjacima, skrivena od pogleda turista, stoji drvena vodenica iz 1870. godine koja još uvek melje brašno na isti način kao pre više od 150 godina. Ovu vodenicu ne pokreće struja, ni dizel motor, već snaga vode i upornost čoveka.
Vodenica Stojanovića – živi spomenik tradicije
Možda vas zanima:

ZABORAVLJENE VODENICE SRBIJE – Kako su nekadašnji mlinovi oblikovali život sela i zašto ih danas gotovo nema?
Nekada su vodenice bile centar društvenog i ekonomskog života, a danas ih je tek nekoliko ostalo u funkciji. Kako su se koristile, koje tajne čuvaju i zašto je vodenički hleb bio lekovitiji od današnjeg?

Vodenički kamen hranio je hiljade gladnih usta, danas je turistička atrakcija: Ovo je jedina vodenica u Ljigu i stara je tri veka, Radisavljevići ne odustaju ni od tradicije ni od sela
Nekada su vodenice hranile na hiljade hladnih usta, a brašna ni hleba nije bilo ako se ne samelje ispod vodeničkog kamena. Danas je situacija drugačije, a po brašno se ne ide kod vodeničara, već se gotov hleb kupuje u marketima i pekarama koje ranije nisu ni postojale. Prethodnih decenija katanac je stavljen na vodenice širom Srbije, a ta sudbina nije zaobišla ni teritoriju opštine Ljig. Nekada je od Kadine Luke do Ljiga čeketalo čak osam vodenica. Danas postoji samo jedna i to u domaćinstvu porodice Radisavljević koja je stara tri veka.
Možda vas zanima:

ZABORAVLJENE VODENICE SRBIJE – Kako su nekadašnji mlinovi oblikovali život sela i zašto ih danas gotovo nema?
Nekada su vodenice bile centar društvenog i ekonomskog života, a danas ih je tek nekoliko ostalo u funkciji. Kako su se koristile, koje tajne čuvaju i zašto je vodenički hleb bio lekovitiji od današnjeg?

Vodenički kamen hranio je hiljade gladnih usta, danas je turistička atrakcija: Ovo je jedina vodenica u Ljigu i stara je tri veka, Radisavljevići ne odustaju ni od tradicije ni od sela
Nekada su vodenice hranile na hiljade hladnih usta, a brašna ni hleba nije bilo ako se ne samelje ispod vodeničkog kamena. Danas je situacija drugačije, a po brašno se ne ide kod vodeničara, već se gotov hleb kupuje u marketima i pekarama koje ranije nisu ni postojale. Prethodnih decenija katanac je stavljen na vodenice širom Srbije, a ta sudbina nije zaobišla ni teritoriju opštine Ljig. Nekada je od Kadine Luke do Ljiga čeketalo čak osam vodenica. Danas postoji samo jedna i to u domaćinstvu porodice Radisavljević koja je stara tri veka.
Možda vas zanima:

ZABORAVLJENE VODENICE SRBIJE – Kako su nekadašnji mlinovi oblikovali život sela i zašto ih danas gotovo nema?
Nekada su vodenice bile centar društvenog i ekonomskog života, a danas ih je tek nekoliko ostalo u funkciji. Kako su se koristile, koje tajne čuvaju i zašto je vodenički hleb bio lekovitiji od današnjeg?

Vodenički kamen hranio je hiljade gladnih usta, danas je turistička atrakcija: Ovo je jedina vodenica u Ljigu i stara je tri veka, Radisavljevići ne odustaju ni od tradicije ni od sela
Nekada su vodenice hranile na hiljade hladnih usta, a brašna ni hleba nije bilo ako se ne samelje ispod vodeničkog kamena. Danas je situacija drugačije, a po brašno se ne ide kod vodeničara, već se gotov hleb kupuje u marketima i pekarama koje ranije nisu ni postojale. Prethodnih decenija katanac je stavljen na vodenice širom Srbije, a ta sudbina nije zaobišla ni teritoriju opštine Ljig. Nekada je od Kadine Luke do Ljiga čeketalo čak osam vodenica. Danas postoji samo jedna i to u domaćinstvu porodice Radisavljević koja je stara tri veka.
Ova vodenica je u vlasništvu porodice Stojanović već pet generacija
Zašto je posebna?
Za razliku od većine vodenica u Srbiji koje su pretvorene u muzeje ili napuštene, ova još uvek radi svakog vikenda. Ljudi iz Vranja, Surdulice i okoline dolaze da melju žito jer veruju da je „brašno iz kamena“ zdravije, ukusnije i sačuvalo ono što su naši preci znali o ishrani.
Unutrašnjost je autentična – zidovi od blata, tavanice od leskovih greda, kamen za mlevenje iz Suve planine, i škripava vrata koja pri svakom otvaranju kao da ispričaju još jednu priču iz davnina.
Kako stići do Lopardinca?
Selo se nalazi 15 km južno od Vranja, a do vodenice se dolazi zemljanim putem koji vodi od centra sela pravo ka obali Pčinje. Nema table, ali svi meštani znaju za „vodenični sokak“. Najlepše je doći rano ujutru, kad voda huči, a para se diže iznad reke.
Zašto vredi posetiti?
U vremenu kada zaboravljamo mirise detinjstva, vodenica u Lopardincu nas vraća u vreme kad se brašno mesilo sa rukama, a ne mikserom. Ovde se ne dolazi samo po brašno – dolazi se po priču, mir, uspomenu.

Mnogi srpski junaci su svoje rane vidali upravo ovde: Jedna je od najlepših banja koje imamo, pravi raj prirode!
Sve to je najverovatnije i dovelo do nastanka naziva ove banje, koja kao takozvano narodno lečilište funkcioniše počev od 1935. godine

SVE TAJNE MANASTIRA VRAĆEVŠNICA: Turci ga palili, a u njemu su donete dve istorijske odluke za naš narod
Mesto u Srbiji gde su se “Bogu i narodu” zaklinjali i knez Miloš Obrenović i vožd Karađorđe jeste manastir Vraćevšnica.

OVDE SE NALAZI ČUVENA KOPIJA IKONE SA SVETE GORE: Manastir Mesić zadužbina je despota Brankovića i protkan je legendama
Nedaleko od Vršca nalazi se najstariji manastir u Bačkom okrugu.

Priboj spreman za letnje vrućine: Počinje sezona na gradskim bazenima i u odmaralištu u Sutomoru, besplatno letovanje za najbolje đake i socijalno ugrožene
Tropske temperature i letnje sparine već su počele a organizovano osveženje Pribojaca na gradskim bazenima i osnovaca kroz boravak u pribojskom odmaralištu Sutomrou, sledi uskoro.

FRUŠKOGORSKA ŠUMA KRIJE PRAVO BLAGO: Manastir Grgeteg čuvar je čuvene replike ikone Majke Božije sa Hilandara
U šumama Fruške gore krije se velelepni manastir Grgeteg, koji je nezaobilazna stanica za mnoge vernike.
Komentari(0)