SPOMENIK PALIM BORCIMA KOSMAJSKOG ODREDA Sa visinom od 30 metara ova skulptura simbolizuju slobodarsku i ustaničku iskru Jugoslavije
Spomenik je izgrađen 1971. godine i posvećen je Kosmajskom partizanskom odredu, koji je u toku Narodnooslobodilačkog rata od 1941. do 1944. godine dejstvovao na ovom terenu.

Krajem 1960 -ih, lokalni odbori boračke organizacije SUBNOR -a počeli su da sastavljaju planove (zajedno sa mnogim grupama regionalnih i lokalnih zajednica) o izgradnji kompleksa spomenika na vrhu planine Kosmaj u znak sećanja na Odred Kosmaja za njegove napore tokom Narodnog Oslobodilačka borba i odati počast poginulim vojnicima iz regiona koji su poginuli tokom rata.
Okupljen je Odbor za izgradnju spomenika koji će nadgledati aferu, kojim je predsedavao srpski političar Moma Marković (koji je bio otac Mire Marković, supruge Slobodana Miloševića).
Možda vas zanima:

PRIČA KOJA UTERUJE STRAH U KOSTI U ovom srpskom selu meštani beže u kuće čim padne mrak (VIDEO)
Pitomo kosmajsko selo Babe do sada je širom Srbije bilo poznato po svežem vazduhu, ostacima iskopina iz doba rimskog vojskovođe Babelijusa, a kako stvari stoje od sada će biti čuveno i po duhu vrlo nezgodne i osvetoljubive naravi.

UMESTO PROSLAVE BEOGRAD JE ZANEMEO Sovjetska delegacija je letela za Beograd kako bi prisustvovala proslavi oslobođenja Beograda, međutim dogodila se velika tragedija
Spomenik sovjetskim ratnim veteranima se nalazi na planini Avali nadomak Beograda.
Možda vas zanima:

PRIČA KOJA UTERUJE STRAH U KOSTI U ovom srpskom selu meštani beže u kuće čim padne mrak (VIDEO)
Pitomo kosmajsko selo Babe do sada je širom Srbije bilo poznato po svežem vazduhu, ostacima iskopina iz doba rimskog vojskovođe Babelijusa, a kako stvari stoje od sada će biti čuveno i po duhu vrlo nezgodne i osvetoljubive naravi.

UMESTO PROSLAVE BEOGRAD JE ZANEMEO Sovjetska delegacija je letela za Beograd kako bi prisustvovala proslavi oslobođenja Beograda, međutim dogodila se velika tragedija
Spomenik sovjetskim ratnim veteranima se nalazi na planini Avali nadomak Beograda.
Nakon raspisivanja konkursa za dizajn u martu 1969. godine, u beogradskom dvorcu Kalemegdan sledećeg novembra održan je pregled svih 26 prijavljenih radova koji su ispunili uslove tendera.

shutterstock
Tokom ovog procesa razmatranja, sve predloge je ocenio žiri kako bi utvrdio koji predlog najviše zadovoljava zahteve odbora. Dok su značajne predloge dostavili mnogi istaknuti jugoslovenski umetnici (poput Nandora Glida i Ante Gržetića), velika čast na konkursu dodeljena je predlogu koji su izneli beogradski umetnik Vojin Stojić i arhitekta Gradimir Medaković.
Nakon nekoliko godina izgradnje, spomenik je konačno završen i otkriven javnosti tokom proslave masovnog sećanja 2. jula 1971., datuma koji priznaje 30 godina od stvaranja Kosmajskog partizanskog odreda na ovom brdu.
Novinski članci iz tog perioda izveštavaju da je cena izgradnje spomenika bila 6 miliona jugoslovenskih dinara, a da su projekat finansirali SR Srbije, grad Beograd, kao i opštine sela i gradovi koji okružuju Kosmaj planina.

shutterstock
Nazvana nadimkom „Iskra slobode“ (Slobodarska iskra), centralna skulptura kompleksa sastoji se od pet zasebnih 30 metara visokih betonskih dvostrukih peraja (organizovanih u kružnom zračećem uzorku), koje sve zajedno čine oblik koji podseća na sjajna zvezda.
U središtu kružnog rasporeda peraja nalazi se uklesan kružni kameni oltar. Na vrhu oltara bila je velika okrugla bronzana reljefna ploča. Scena za ovu ogromnu skulpturu je široko otvoreno kamenom popločano dvorište.
Veliko betonsko stepenište sa puta vodi do spomenika, dok je sam kompleks okružen velikim šumovitim parkom sa stazama i rekreativnim aktivnostima. Nakon izgradnje ovog opsežnog projekta, ovaj spomenik je postao značajan simbol za ljude ne samo kosmajskog kraja, već i mnogo šireg područja Šumadije.
Najočiglednije simboličko svojstvo oličeno u ovoj skulpturi je petokraka. Ova zvezda (posebno crvena zvezda) bila je sveprisutan i suštinski simbol Jugoslavije, koja je predstavljala snagu i otpor, najpre protiv fašizma i nacističke okupacije pod kojom je ovo područje stradalo tokom Drugog svetskog rata. Kao takav, zvezdani oblik ovog spomenika, izgleda da bi bio veoma prikladan s obzirom na otpor i ustanak koji su se dogodili na ovoj lokaciji.

shutterstock

TAJNA MESTA BEZ PUTA: Zašto je selo Drvengrad u Mokroj Gori, pre Kusturice, bilo poznato po čudnim proricanjima
Pre nego što je postao turistička ikona i filmski set, Drvengrad u Mokroj Gori bio je samo jedno od mnogih brdskih sela zapadne Srbije. Otkrivamo kako je nastala ideja o kućama "sklopljenim" na brdu i kakvu tajnu proricanja je skrivala Šarganska osmica.

Vladimir na planinskom proplanku "parkirao" vagon i šine i napravio jedinstveni kafić: Ljude jedno oduševljava
Ono što im je predstavljalo najveći problem jeste dopremiti grdosiju od vagona od Valjeva do Tare, ali ne samo njega već i prave pravcate šine

LEKOVITA BANJA DOBIJA SPORTSKI SADRŽAJ Tereni za tenis, košarku i odbojku gradiće se na crkvenoj zemlji
Neobična ali značajna saradnja Eparhije mileševske i opštine Priboj

Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja
Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.

Ljubavno zaveštanje kralja Uroša: Ovo je jedno od najromantičnijih srpskih predanja koje malo ko zna
Tvrđava Maglič je najprepoznatljivije obeležje doline reke Ibar, a njeni ostaci i danas svedoče o moći koju je imalo ovo srednjovekovno utvrđenje
Komentari(0)