Planinarske staze i ribolovačke priče na Garaškom jezeru - Najlepša vodena oaza u srcu Šumadije
Garaško jezero se nalazi oko 12 kilometara od Aranđelovca, u podnožju planine Bukulje. Nastalo je 1976. godine pregrađivanjem reke Bukulje, prvenstveno da bi se obezbedila pijaća voda za Aranđelovac i okolna mesta. Vremenom je postalo i omiljeno izletište i ribolovački raj.

Mir i tišina šumadijskih sela
Jezero je okruženo šumama, livadama i pitomim brdima Šumadije. U okolini se nalaze sela Garaši i Ranilović, pa je ceo kraj ostao netaknut od masovnog turizma. To ga čini idealnim mestom za one koji traže mir, šetnje i beg iz gradske vreve.
Raj za ribolovce
Možda vas zanima:

Kad je Desanka Maksimović čuvala ovce na Bukulji: Pesnikinja koja je volela tišinu šuma
Tiha planina, tiha žena, glasna poezija

Na padinama Crnog vrha: Zašto je Borsko jezero omiljeno izletište
Na padinama Crnog vrha, nedaleko od Bora, prostire se Borsko jezero – jedno od najlepših veštačkih jezera u Srbiji. Iako je nastalo radom ljudskih ruku, priroda ga je obgrlila šumama i planinskim pejzažima, pa je postalo pravi biser istočne Srbije.
Možda vas zanima:

Kad je Desanka Maksimović čuvala ovce na Bukulji: Pesnikinja koja je volela tišinu šuma
Tiha planina, tiha žena, glasna poezija

Na padinama Crnog vrha: Zašto je Borsko jezero omiljeno izletište
Na padinama Crnog vrha, nedaleko od Bora, prostire se Borsko jezero – jedno od najlepših veštačkih jezera u Srbiji. Iako je nastalo radom ljudskih ruku, priroda ga je obgrlila šumama i planinskim pejzažima, pa je postalo pravi biser istočne Srbije.
Možda vas zanima:

Kad je Desanka Maksimović čuvala ovce na Bukulji: Pesnikinja koja je volela tišinu šuma
Tiha planina, tiha žena, glasna poezija

Na padinama Crnog vrha: Zašto je Borsko jezero omiljeno izletište
Na padinama Crnog vrha, nedaleko od Bora, prostire se Borsko jezero – jedno od najlepših veštačkih jezera u Srbiji. Iako je nastalo radom ljudskih ruku, priroda ga je obgrlila šumama i planinskim pejzažima, pa je postalo pravi biser istočne Srbije.
Garaško jezero posebno vole ribolovci. U vodi se mogu naći som, šaran, amur, štuka i babuška. Često se organizuju i takmičenja u sportskom ribolovu, a lokalni ribolovački savez vodi brigu o čistoći i očuvanju ribljeg fonda.
Kupanje i rekreacija
Iako jezero nije zvanična kupališna destinacija, u letnjim mesecima mnogi posetioci uživaju u osveženju u njegovim vodama. Oko jezera postoje i staze za šetnju i vožnju biciklom, a čitav kraj obiluje čistim vazduhom i prirodnim lepotama.
U blizini – Bukovička banja i planina Bukulja
Posebna prednost Garaškog jezera je što se nalazi nedaleko od Aranđelovca i čuvene Bukovičke banje, pa izlet može da se upotpuni posetom banjskom parku, izvorima mineralne vode ili usponom na Bukulju, koja pruža prelep pogled na celu Šumadiju.
Legenda i nastanak imena
Iako jezero potiče iz novijeg vremena, njegov naziv vezuje se za selo Garaši, smešteno u njegovoj blizini. Meštani vole da kažu da su pre nastanka akumulacije ovde postojali mali potoci i izvori, koje su ljudi koristili za navodnjavanje. Postoji i priča da je prvi plan za jezero potekao još sredinom 20. veka, kada je Aranđelovcu bila potrebna čista izvorska voda, pa je Garaši postao prirodan izbor – selo po kojem je jezero dobilo ime danas je deo njegovog identiteta.
Planinarske staze oko Garaškog jezera
Za ljubitelje aktivnog odmora, Garaško jezero nudi i priliku da se spoji uživanje u vodi i ribolovu sa planinarenjem. Najpoznatija kružna staza vodi iz Aranđelovca, preko vrha Bukulje, spušta se do Garaškog jezera, a zatim se vraća ponovo preko Bukulje u grad. Duga je oko 19 kilometara i zahteva dobru kondiciju, ali pruža nezaboravne prizore šumadijskih šuma, proplanaka i samog jezera.
Kraća varijanta je uspon direktno od Garaškog jezera do vrha Bukulje (696 m). Ova staza traje oko tri sata u oba smera i idealna je za one koji žele brzi izlet uz dozu planinskog vazduha i lep pogled sa vrha. Postoje i kružne rute koje povezuju Garaško i Bukuljsko jezero, čime se dobija još jedno bogatstvo pejzaža na jednom izletu.
Sve staze su obeležene crveno-belim planinarskim oznakama, a na putu se nailazi na izvore hladne vode i planinarsku kuću PD „Bukulja“ koja može poslužiti za odmor. Šetnja ovim rutama nudi priliku da se otkriju skrivene lepote Šumadije, daleko od gužve i masovnog turizma.

Grnčarska prestonica Balkana – Tajna posebnog ukusa jela iz Zlakuse
Na samo desetak kilometara od Užica, na putu ka Požegi, nalazi se selo Zlakusa – malo mesto koje je postalo svetski poznato po svom grnčarstvu, jedinstvenom zanatu koji se u ovom kraju neguje vekovima. Pored čuvenih posuda, Zlakusa krije i zanimljivu istoriju, legende i manifestacije koje ga izdvajaju na kulturnoj mapi Srbije.

Zidine koje pamte kneginju Milicu i despota Stefana - Tvrđava građena uz pomoć koza
Na obroncima Kopaonika, na visini od preko 920 metara, uzdiže se tvrđava Koznik, jedan od najznačajnijih srednjovekovnih spomenika Rasinskog kraja. Njeni kameni bedemi i kule i danas podsećaju na vreme kneza Lazara, despota Stefana i velikog čelnika Radiča, kada je Koznik bio vojno, političko i duhovno središte.

Ovo mesto u Čačku danas postaje Park mira: Memorijalni kompleks prostire na brdu iznad grada, a iza zidina krije se velika istorija
Na konkursu Međunarodnog instituta za mir kroz turizam, raspisanom krajem prošle godine u saradnji sa Turističkom organizacijom Srbije, izabrano je nekoliko lokacija u Srbiji za obeležavanje Parkova mira. Odlukom Upravnog odbora Instituta, donetom 10. jula 2025, za Čačak je odabrana prijava Turističke organizacije Čačka – Spomen park borbe i pobede, uz saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo.

Vratna i njene kamene kapije: Priroda koja podseća na bajku
Na istoku Srbije, u blizini Negotina, krije se jedan od najlepših i najređih prirodnih fenomena u Evropi – prerasti Vratne, poznati i kao Vratnjanske kapije. To su ogromni kameni mostovi koje je reka Vratna oblikovala milionima godina, probijajući se kroz krečnjačke stene i ostavljajući za sobom monumentalne lukove koji i danas prkose vremenu.

PLANINA U SRCU ŠUMADIJE KRIJE TAJNE: Ovde su drevni narodi vadili rudu, tu je iskovan prvi srpski dinar na ĆIRILICI
Ostaci antičkog hrama u naselju dokaz su da su ovde metal tražili i Rimljani
Komentari(0)