I SRBIJA IMA SVOJ VIMBLDON Takmičari iz Srbije i regiona ukrstili su naoštren alat na neprikosnovenom travnatom terenu Rajca
Zamirisale su pokošene livade na padinama planine Rajac. Takmičari iz Srbije i regiona ukrstili su kose spremni da pokažu i dokažu svoju snagu i veštinu.

Tradicioalna manifestacija koja duže od pola veka slavi težak rad seljaka održana je uprkos najavljenim pljuskovima i velikoj magli. Nije bilo lako ni učesnicima, a ni žiriju. Najbolji i najbrži od svih bio je Mirko Kecman iz Bosanskog Petrovca kojem je ovo peta pobeda na „Kosidbi na Rajcu“, drugo mesto osvojio je Milorad Sladojević, a treće mladi Vuk Vučković iz Čačka koji se sojevremeno bio i najmlađi osvajač „Zlatne kose“.

Rina.rs
„Ovo je za nas kao kosački Vimbldon, spremamo se i takmičimo celo leto kako bi se na što bolji način predstavili. Za zlatan otkos najvažniji dobar alat, ali i fizička spremnost. Kvalitetna kosa je najbitnija, mora biti dobro naoštrena. Prvi zamah je ključan. Desnom nogom idete napred, pa malo zamahujete iz kuka, malo iz ramena. Najviše treba da kosite ovim središnjim delom, a ne vrhom kose”, otkriva svoju tajnu ovaj mladi kosač.

Rina.rs
Brus za pojasom neizostavan je detalj, a kosa mora stalno da se oštri, da bi trava bila dobro pokošena. To je prirodni kamen koji služi za oštrenje, nasloni se na kosu i usko povlači, ali morate paziti da se ne posečete. Trava na Rajcu je tvrda i jaka i ako se niste dobro naoštrili, nema pobede”, rekao je Vuk za RINU.
Kose se prihvatio i jedan Kanađanin
Ovogodišnja manifestacija okupila je 20 takmičara, 30 revijalaca i četiri ekipe. Gosti su stigli iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije a kose i brusa se prihvatio i jedan Kanađanin, koji o Kosidbi na Rajcu snima dokumentarni film.
„Moj otac je poreklom Srbin, već neko vreme provodimo u Srbiji i fasciniran sam mnogim stvarima. Pokazali su mi par poteza i zamaha, pa sam ove godine i takmičar na Rajcu. Sasvim je sigurno da je potrebno veliko iskustvo i snaga da bi se ovde pobedilo, ali nadam se da ću kroz tening i ja još više usavršiti ovu veštinu“, rekao je Sebastijan Skulerstejdž iz Kanade.

Rina.rs
Kosidbu na Rajcu 51. po redu svečano je otvorila ministarka turizma, trgovine i telekomunikacija Tatjana Matić ističući značaj ovog i sličnih događaja koji se organizuju u Srbiji.
„Na ovaj način čuvaju se stari srpski običaji i tradicija što je veoma važno, a sa druge stane ovakve manifestacije okupljaju i veliki broj posetilaca što ima turistički značaj. Turističkom potencijalu Kosidbe na Rajcu doprinosi i njen međunarodni karakter, što je još jedan dokaz koliko srpsku tradiciju poštuju i građani ostalih zemalja“, naglasila je Tatjana Matić.

Rina.rs
Zbog svih elemenata koje obuhvata Kosidba na Rajcu bi trebalo da se nađe na Listi nematerijalnog kulturnog nasleđa, poput kola i slave, a potom i na UNESKOVOJ listi.
„To nije samo košenje trave nego ceo niz događaja i običaja koji svedoče o tome kako su ljudi živeli nekad. Zdravica, zatim ručak na tek pokošonoj travi, vodonoša koji je jako važan tokom kosidbe, biranje đidije ili domaćina.. to su sve elementi koji je čine odlično organizovanom i sadržajnom manifestacijom, pa se nadamo da će se uskoro naći na ovim renomiranim listama“, istakla je etnolog Snežana Ašanin.
(Izvor: RINA.rs)

Za ovo banju retko ko je čuo, nalazi se na samo par kilometara od Beograda! Evo koje bolesti sve leči: Idealna za beg od gradske buke
Lekovita voda otkrivena slučajno tokom 19. veka se koristi za lečenje. Banja nudi terapiju uz kupanje i konzumaciju vode na neutralnim temperaturama.

MAGIČNA SVOJSTVA VODOPADA U SRBIJI: Legende o čudesnim izvorima zdravlja i dugovečnosti
U srpskom narodnom predanju, vodopadi nisu bili samo prirodne lepote vredne divljenja, već mesta sa posebnim, gotovo magijskim moćima. Od pamtiveka su ljudi dolazili do vodopada tražeći lek za telo i dušu, verujući u njihova isceliteljska i obnavljajuća svojstva.

Top 10 mesta koja morate posetiti u Šumadiji
Ako vas put navede ka Šumadiji, evo koja mesta i prirodne lepote jednostavno moraju da se nađu na vašoj listi za posetu.

TAJANSTVENE MOČVARE SRBIJE: Zaboravljena verovanja i legende o skrivenim mestima
U srpskom folkloru močvare su oduvek zauzimale posebno, misteriozno mesto. Nekada smatrane opasnim i začaranim, ove specifične prirodne formacije bile su okružene brojnim verovanjima, pričama i mitovima, koji su se generacijama prenosili s kolena na koleno.

Zbog horor legende o jednoj porodici, manastir u Srbiji nazvan Zaova, a ima i Sisojevac: Ovako su dobili imena
Ako vam kažemo "zaova" ili "pustinja", naravno da ćete prvo pomisliti na familijarnu relaciju odnosno geografski pojam.
Komentari(0)