I SRBIJA IMA SVOJ VIMBLDON Takmičari iz Srbije i regiona ukrstili su naoštren alat na neprikosnovenom travnatom terenu Rajca
Zamirisale su pokošene livade na padinama planine Rajac. Takmičari iz Srbije i regiona ukrstili su kose spremni da pokažu i dokažu svoju snagu i veštinu.

Tradicioalna manifestacija koja duže od pola veka slavi težak rad seljaka održana je uprkos najavljenim pljuskovima i velikoj magli. Nije bilo lako ni učesnicima, a ni žiriju. Najbolji i najbrži od svih bio je Mirko Kecman iz Bosanskog Petrovca kojem je ovo peta pobeda na „Kosidbi na Rajcu“, drugo mesto osvojio je Milorad Sladojević, a treće mladi Vuk Vučković iz Čačka koji se sojevremeno bio i najmlađi osvajač „Zlatne kose“.

Rina.rs
„Ovo je za nas kao kosački Vimbldon, spremamo se i takmičimo celo leto kako bi se na što bolji način predstavili. Za zlatan otkos najvažniji dobar alat, ali i fizička spremnost. Kvalitetna kosa je najbitnija, mora biti dobro naoštrena. Prvi zamah je ključan. Desnom nogom idete napred, pa malo zamahujete iz kuka, malo iz ramena. Najviše treba da kosite ovim središnjim delom, a ne vrhom kose”, otkriva svoju tajnu ovaj mladi kosač.

Rina.rs
Brus za pojasom neizostavan je detalj, a kosa mora stalno da se oštri, da bi trava bila dobro pokošena. To je prirodni kamen koji služi za oštrenje, nasloni se na kosu i usko povlači, ali morate paziti da se ne posečete. Trava na Rajcu je tvrda i jaka i ako se niste dobro naoštrili, nema pobede”, rekao je Vuk za RINU.
Kose se prihvatio i jedan Kanađanin
Ovogodišnja manifestacija okupila je 20 takmičara, 30 revijalaca i četiri ekipe. Gosti su stigli iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije a kose i brusa se prihvatio i jedan Kanađanin, koji o Kosidbi na Rajcu snima dokumentarni film.
„Moj otac je poreklom Srbin, već neko vreme provodimo u Srbiji i fasciniran sam mnogim stvarima. Pokazali su mi par poteza i zamaha, pa sam ove godine i takmičar na Rajcu. Sasvim je sigurno da je potrebno veliko iskustvo i snaga da bi se ovde pobedilo, ali nadam se da ću kroz tening i ja još više usavršiti ovu veštinu“, rekao je Sebastijan Skulerstejdž iz Kanade.

Rina.rs
Kosidbu na Rajcu 51. po redu svečano je otvorila ministarka turizma, trgovine i telekomunikacija Tatjana Matić ističući značaj ovog i sličnih događaja koji se organizuju u Srbiji.
„Na ovaj način čuvaju se stari srpski običaji i tradicija što je veoma važno, a sa druge stane ovakve manifestacije okupljaju i veliki broj posetilaca što ima turistički značaj. Turističkom potencijalu Kosidbe na Rajcu doprinosi i njen međunarodni karakter, što je još jedan dokaz koliko srpsku tradiciju poštuju i građani ostalih zemalja“, naglasila je Tatjana Matić.

Rina.rs
Zbog svih elemenata koje obuhvata Kosidba na Rajcu bi trebalo da se nađe na Listi nematerijalnog kulturnog nasleđa, poput kola i slave, a potom i na UNESKOVOJ listi.
„To nije samo košenje trave nego ceo niz događaja i običaja koji svedoče o tome kako su ljudi živeli nekad. Zdravica, zatim ručak na tek pokošonoj travi, vodonoša koji je jako važan tokom kosidbe, biranje đidije ili domaćina.. to su sve elementi koji je čine odlično organizovanom i sadržajnom manifestacijom, pa se nadamo da će se uskoro naći na ovim renomiranim listama“, istakla je etnolog Snežana Ašanin.
(Izvor: RINA.rs)

KUĆA NA RUBU VREMENA: Otkrijte tajnu Pešterske visoravni – zašto se kuće grade sa dva dimnjaka i kako je nastalo "peštersko blago"
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.

ŽIVI LED U SRCU ŠUMADIЈE: Zašto se Semeteško jezero nikada ne ledi i legenda o plutajućim ostrvima koja prkose logici
U zapadnom delu Kopaonika krije se jezero toliko misteriozno da mu profesionalni ronioci ne mogu izmeriti dno. Otkrivamo zašto se Semeteško jezero, sa svojih 60 metara prečnika, nikada ne ledi u potpunosti, kako plove njegova "živa" ostrva i zašto meštani sela Semeteša veruju da je nastalo kao kazna.

Raj za živce, najstarije lečilište, lekovito blato! Za ove banje retko koji Srbin zna, a spas je kod mnogih bolesti
Nisu poznate, a pružaju potpunu relaksaciju, leče razne boljke, mada nisu sve u dobrom stanju

KAMENI DŽIN U ŠUMADIЈI: Legenda o planini Rudnik – zašto se čuje tutnjava iz zemlje i tajna skrivenog blaga
Planina Rudnik, najviši vrh Šumadije, vekovima je bio centar rudarstva, ali i misterije. Otkrivamo zašto su stari rudari verovali u "Kamene džinove" i kako je mit o bogatstvu povezan sa legendom da se iz zemlje čuje neobična tutnjava, koja upozorava na opasnost i čuva tajne.

Misterije najčudnije crkve u Srbiji: Ovu svetinju zovu srpskim Notr Damom, a u podrumu krije... (VIDEO)
Interesantno je da je ovo jedina crkva u kojo je Sveta Petka oslikana obnaženih grudi
Komentari(0)