PRELEP GRAD NA SEVERU SRBIJE U nekada bogatom gradu koji je bio centar Bačke ostale su građevine iz tog perioda koje podsećaju na period uzleta i bogatstva Subotice
U nekada bogatom gradu koji je bio centar Bačke ostale su građevine iz tog perioda koje podsećaju na period uzleta i bogatstva.

Ako bi vam neko ikad postavio pitanje koji je bio drugi grad po broju stanovnika u Kraljevini Srbiji 1914, nikada ne biste pogodili. Sa svojih 80 000 stanovnika drugi po veličini grad u tadašnjoj Srbiji bio je Bitolj. Nikada vam ne bi pao na pamet. Slično pitanje vam je postavljeno samo je u pitanju period nakon Prvog svetskog rata, u Kraljevini SHS, šta biste rekli? Sarajevo, Zagreb, Novi Sad ili čak Split? Ne, odgovor je na severu, slično kao što je odgovor na prethodno pitanje bio na jugu. U pitanju je Subotica.
Subotica se nakon Prvog svetskog rata našla u neposrednoj blizini granice između dve novoformirane države, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Mađarske. Ovakav položaj je izuzetno osakatio i odsekao grad od njegovog prirodnog i privredno okruženja, pa je grad izgubio nekadašnji značaj koji je imao u Austrougarskoj carevini.
Možda vas zanima:
SVETSKI DAN SECESIJE Subotica deo porodice evropskih gradova sa najlepšim primerima secesije u arhitekturi
U gradu na severu Srbije mnoge izložbe i aktivnosti na "Svetski dan secesije"
PRELEPA MONUMENTALNA GRAĐEVINA Subotička sinagoga i danas pleni svojom lepotom
Sinagoga u Subotici (Sinagoga na trgu Jakaba i Komora) jevrejska je sinagoga sagrađena 1902. godine u Subotici (Srbija), u stilu secesije. Predstavlja spomenik kulture od izuzetnog značaja.
Možda vas zanima:
SVETSKI DAN SECESIJE Subotica deo porodice evropskih gradova sa najlepšim primerima secesije u arhitekturi
U gradu na severu Srbije mnoge izložbe i aktivnosti na "Svetski dan secesije"
PRELEPA MONUMENTALNA GRAĐEVINA Subotička sinagoga i danas pleni svojom lepotom
Sinagoga u Subotici (Sinagoga na trgu Jakaba i Komora) jevrejska je sinagoga sagrađena 1902. godine u Subotici (Srbija), u stilu secesije. Predstavlja spomenik kulture od izuzetnog značaja.
Možda vas zanima:
SVETSKI DAN SECESIJE Subotica deo porodice evropskih gradova sa najlepšim primerima secesije u arhitekturi
U gradu na severu Srbije mnoge izložbe i aktivnosti na "Svetski dan secesije"
PRELEPA MONUMENTALNA GRAĐEVINA Subotička sinagoga i danas pleni svojom lepotom
Sinagoga u Subotici (Sinagoga na trgu Jakaba i Komora) jevrejska je sinagoga sagrađena 1902. godine u Subotici (Srbija), u stilu secesije. Predstavlja spomenik kulture od izuzetnog značaja.
U nekada bogatom gradu koji je bio centar Bačke ostale su građevine iz tog perioda koje podsećaju na period uzleta i bogatstva Subotice, koja se utrkivala sa Budimpeštom i drugim Mađarskim gradovima u gradnji velelepnih zgrada.
Krajem 19. i početkom 20. veka Subotica je bila u periodu izuzetnog rasta broja stanovnika i bogatstva. Veći grad je zahtevao veće javne zgrade, većnice, sudove… Bogati Subotičani nisu hteli da zaostaju za drugim gradovima dvojne monarhije, a u gradnji hteli čak i da ih nadmaše.
Želeći da lepotom nadmaše ekletiku i postojeći konvencionalni akademizam, širom su otvorili vrata novoj umetnosti i arhitekturi secesije, pa grad na severu i dan danas pleni svojom lepotom i raskošom. Ovo su neka od najlepših zdanja Subotice:
Rajhlova palata (Likovni susret)
Nasuprot železničke stanice nalazi se secesijska zgrada Likovnog susreta, smeštena u nekadašnju Rajhl-palatu izgrađenu 1904. Sagrađena je prema projektu Ferenca Rajhla, po kome i nosi ime. Od početka šezdesetih godina prošlog veka, Rajhl-palata tj. likovni susret, predstavlja mesto gde se održavaju najreprezentativnije izložbe u gradu.
View this post on Instagram
Gradska kuća
Gradska kuća u Subotici je najveća a po mnogima i najlepša građevina Subotice. Podignuta je za dve godine, od 1908. do 1910, ali su vrhunski majstori onog vremena još pune dve godine ukrašavali njene enterijere.
Podignuta je po projektu Marcela Komora (1868—1944) i Deže Jakaba (1864—1932), budimpeštanskih arhitekata, u tada vrlo modernom stilu – ugarskoj varijanti secesije. Ukrašena je sa bezbroj šara stilizovanog cveta lale.
View this post on Instagram
Sinagoga
Sinagoga je izgrađena kao skladna monumentalna građevina opet po projektu budimpeštanskih arhitekata Marcela Komora i Deže Jakaba. Kupola nad centralnim delom obogaćena je konstruktivnim inovacijama tako da počiva na gvozdenoj konstrukciji koju nosi osam gvozdenih stubova. Od 2003. u kontinuitetu se izvode obimniji radovi. Posle obnavljanja je svečano otvorena 2018. godine.
View this post on Instagram

Ova banja nema šta ne leči: Cena smeštaja bagatela, nalazi se na samo pola sata od Beograda
Voda je po svom sastavu lekovita alkalno-sumporovita, bogata natrijumom i sumporom

U ovoj banji cena smeštaja je samo 800 dinara: Vratićete se preporođeni - pruža najbolju terapiju
Tridesetih godina prošlog veka izgrađen je i prvi bunar i mineralno kupatilo

Ovaj deo Srbije postaje prava turistička atrakcija - gosti stižu iz svih delova sveta: Sabahudin je rendžer koji ih dočekuje i upoznaje sa lepotama Pešterske visoravni (FOTO)
Deo Srbije koji poslednjih godina doživljava pravu ekpanziju kada je u pitanju razvoj turizma jeste Pešterska visoravan. Turisti u taj kraj dolaze u grupama i to iz svih delova sveta. Najviše ima Poljaka, Kineza, Rusa ali tu su naravno i domaći i gosti iz regiona. Skoro sve njih u nestvranim lepotama dočeka Sabahudin Abdagić, turistički vodič i rendžer koji svakodnevno radi na promociji Peštera.

Za ovu "narodnu banju" mnogi ne znaju da postoji: Pravi je melem za dušu, cena prenoćišta smejurija
Posetioci banje naizmenično koriste lekovitu vodu, pa mazanje blatom i tako u krug

Zaboravite kvad ovo je novo sjajno iskustvo na Zlataru: Od sada do nestvarnih predela se može stići i na električnom biciklu i trotinetu, po prvi put iznajmljivanje na ovoj planini
Prelepa i netaknuta planina Zlatar privlači svake godine veliki broj turista. Obilazak vidikovaca, jezera i Specijalnog rezervata prirode Uvac su nezaobilazni na ovom području, a sada će svi posetioci imati i još jedan način da stignu do svih tih prirodnih lepota.
Komentari(0)