U srcu Srbije, skriven među gustim šumama planina Goča i Stolova, raste jedinstvena vrsta drveća čija lepota i otpornost kriju brojne tajne. Iako mnogi posetioci ovih planina uživaju u prirodi, malo njih zna za značaj i posebnosti ovog prirodnog fenomena.

Crveni bor (Pinus sylvestris) retko se sreće u Srbiji u prirodnim populacijama. Međutim, na Goču i Stolovima, ova vrsta formira guste šume koje su prava riznica biodiverziteta. Crveni bor ovde uspeva zahvaljujući specifičnim klimatskim i geološkim uslovima, što ga čini simbolom otpornosti prirode.
Šumski čuvar ekosistema
Ovaj bor ima ključnu ulogu u očuvanju tla i sprečavanju erozije. Njegovi dugi koreni stabilizuju tlo na strmim padinama, dok guste krošnje pružaju sklonište mnogim vrstama ptica, sisara i insekata. Pored toga, šume crvenog bora su značajne za očuvanje vazduha, jer proizvode velike količine kiseonika.
Možda vas zanima:

Divlji konji i planinske staze: Čarobni doživljaj odmora na ovoj srpskoj planini
Uz stoletne šume, proplanke i padine pod narcisima, Stolovi su prepoznatljivi i po poludivljim konjima koji četiri decenije suvereno gospodare ovom planinom poviše Kraljeva.

Žedni i namučeni divlji lepotani dočekali svoj spas: Stigla cisterna sa 12.000 litara vode na Stolove, krdo konja konačno će moći da se napoji
Tužne slike žednih konja na planini Stolovi kod Kraljeva prethodnih dana obišle su Srbiju. Krdu konja bukvalno je pretio umiranje od žeđi jer su sva dostupna izvorišta presušila. Društvenim mrežama širili su alarmantni apeli za pomoć nesrećnim životinjama, koji su ipak urodili plodom.
Možda vas zanima:

Divlji konji i planinske staze: Čarobni doživljaj odmora na ovoj srpskoj planini
Uz stoletne šume, proplanke i padine pod narcisima, Stolovi su prepoznatljivi i po poludivljim konjima koji četiri decenije suvereno gospodare ovom planinom poviše Kraljeva.

Žedni i namučeni divlji lepotani dočekali svoj spas: Stigla cisterna sa 12.000 litara vode na Stolove, krdo konja konačno će moći da se napoji
Tužne slike žednih konja na planini Stolovi kod Kraljeva prethodnih dana obišle su Srbiju. Krdu konja bukvalno je pretio umiranje od žeđi jer su sva dostupna izvorišta presušila. Društvenim mrežama širili su alarmantni apeli za pomoć nesrećnim životinjama, koji su ipak urodili plodom.
Možda vas zanima:

Divlji konji i planinske staze: Čarobni doživljaj odmora na ovoj srpskoj planini
Uz stoletne šume, proplanke i padine pod narcisima, Stolovi su prepoznatljivi i po poludivljim konjima koji četiri decenije suvereno gospodare ovom planinom poviše Kraljeva.

Žedni i namučeni divlji lepotani dočekali svoj spas: Stigla cisterna sa 12.000 litara vode na Stolove, krdo konja konačno će moći da se napoji
Tužne slike žednih konja na planini Stolovi kod Kraljeva prethodnih dana obišle su Srbiju. Krdu konja bukvalno je pretio umiranje od žeđi jer su sva dostupna izvorišta presušila. Društvenim mrežama širili su alarmantni apeli za pomoć nesrećnim životinjama, koji su ipak urodili plodom.
Lekovit miris borovine
Osim što je estetski privlačan, crveni bor ima i lekovita svojstva. Njegova smola koristi se u tradicionalnoj medicini, dok eterična ulja, bogata terpentinom, blagotvorno deluju na disajne puteve. Posetioci često dolaze na Goč i Stolove upravo zbog čistog vazduha i aromatične borovine.
Riznica za istraživače
Botaničari i ekolozi iz Srbije i inostranstva često posećuju ove šume kako bi proučavali adaptivne mehanizme crvenog bora. Njegova sposobnost da preživi na siromašnom tlu i u nepovoljnim uslovima pruža dragocene uvide u prilagodljivost biljnih vrsta.
Pretnje i izazovi
Nažalost, šume crvenog bora nisu imune na pretnje. Neodgovorno sečenje, šumski požari i klimatske promene predstavljaju ozbiljne izazove za njihovo očuvanje. Uprkos tome, lokalne zajednice i organizacije za zaštitu prirode aktivno rade na očuvanju ovog dragocenog ekosistema.
Poseta koja inspiriše
Šetnja šumama crvenog bora na Goču i Stolovima prava je avantura za ljubitelje prirode. Ove šume nisu samo prirodni fenomen, već i podsećanje na važnost očuvanja prirodne baštine Srbije. Posetioci mogu uživati u miru, tišini i lekovitim svojstvima borovine, dok istovremeno uče o njenoj jedinstvenoj vrednosti.
Crveni bor nije samo drvo – to je simbol snage i otpornosti prirode, ali i odgovornosti koju imamo prema očuvanju ovog blaga za buduće generacije.

U OVOM MIRNOM KRAJU SRBI SU NEKADA KOVALI ORUŽJE ZA BORBU PROTIV TURAKA: Selo Štitkovo je muzej na otvorenom koji čuva tradiciju
Ušuškano na padinama Zlatara novovaroško selo Štitkovo svojvrsan je muzej na otvorenom.

JEZIVA LEGENDA VEZANA JE ZA DREVNI SRPSKI MANASTIR Vojnici su probijali prugu i otkrili mesto gde je brutalno usmrćeno 12 nevesti
Manastir Svete Petke, poznat i kao Iverica, srednjovekovni je srpski manastir u Niškoj Banji na oko 20 kilometara istočno od Niša prema Pirotu.

Ni nacisti ni Turci mu nisu ništa mogli! Manastir gde Srbi čuvaju mošti 3 svetitelja, a izvor Svete vode još teče
U određenim istorijskim periodima je manastir Radovašnica bio pljačkan, paljen i rušen, ali je opstao do današnjih dana

Narodno predanje koje prati manastir Zaova: Da zavist može svašta loše da učini, dokaz je i narodna pesma
Narodno predanje koje prati manastir Zaova, smeštenog između Toponice i Velikog Sela, u Braničevskom okrugu, vrlo je zanimljivo.

OVA SRPSKA PLANINSKA LEPOTICA IMA 3 JEZERA, 2 REKE I ČAK 6 MANASTIRA: Top izbor za prolećni odmor (FOTO)
Golija je najverovatnije dobila ime zbog svoje veličine – golema
Komentari(0)