Osim što pleni svojom lepotom i veličinom kao najveći manastir na Fruškoj gori, za Šišatovac postoje mnoge priče i zanimljivosti.
Shutterstock
Planina Fruška gora je načičkana manastirima, te zbog toga često nosi epitet „Srpska Sveta gora“. Izgradnja većine manastira na ovoj vojvođanskoj planini datira iz perioda pada srednjovekovne srpske države i seoba koje su usledile potom.
Bežeći od azijatskog osvajača, monasi iz manastira Žiča svoje utočište su našli na zapadnim obroncima ove planine. Na mestu gde izvire potok Remetica žički monasi su zatekli crkvu posvećenu Svetom Nikoli, koju su porušili, a na njenim temeljima napravili crkvu posvećenu Rođenju Presvete Bogorodice.
Fruška gora, vojvođanska planinska lepotica je, osim po divnoj prirodi, poznata i kao dom velikog broja pravoslavnih manastira koji su joj i doneli nadimak – srpska Sveta gora. Ipak, da li ste se ikada pitali – zašto je BAŠ Fruška gora izabrana kao mesto izgradnje tolikog broja svetinja? Odgovor na to pitanje krije interesantnu priču prepunu istorije, ali i predanja i priča ovog kraja.
Duboko ispod Fruške gore, sakriven od radoznalih pogleda, postoji manastir za koji se priča da krije mrežu podzemnih hodnika. Legende govore o tajnim prolazima koji vode do drugih manastira, skrivenim riznicama i monasima koji su ih koristili da bi sačuvali blago od osvajača. Da li su ti hodnici zaista postojali ili su samo deo narodnog predanja?
Fruška gora, vojvođanska planinska lepotica je, osim po divnoj prirodi, poznata i kao dom velikog broja pravoslavnih manastira koji su joj i doneli nadimak – srpska Sveta gora. Ipak, da li ste se ikada pitali – zašto je BAŠ Fruška gora izabrana kao mesto izgradnje tolikog broja svetinja? Odgovor na to pitanje krije interesantnu priču prepunu istorije, ali i predanja i priča ovog kraja.
Duboko ispod Fruške gore, sakriven od radoznalih pogleda, postoji manastir za koji se priča da krije mrežu podzemnih hodnika. Legende govore o tajnim prolazima koji vode do drugih manastira, skrivenim riznicama i monasima koji su ih koristili da bi sačuvali blago od osvajača. Da li su ti hodnici zaista postojali ili su samo deo narodnog predanja?
Fruška gora, vojvođanska planinska lepotica je, osim po divnoj prirodi, poznata i kao dom velikog broja pravoslavnih manastira koji su joj i doneli nadimak – srpska Sveta gora. Ipak, da li ste se ikada pitali – zašto je BAŠ Fruška gora izabrana kao mesto izgradnje tolikog broja svetinja? Odgovor na to pitanje krije interesantnu priču prepunu istorije, ali i predanja i priča ovog kraja.
Duboko ispod Fruške gore, sakriven od radoznalih pogleda, postoji manastir za koji se priča da krije mrežu podzemnih hodnika. Legende govore o tajnim prolazima koji vode do drugih manastira, skrivenim riznicama i monasima koji su ih koristili da bi sačuvali blago od osvajača. Da li su ti hodnici zaista postojali ili su samo deo narodnog predanja?
Fruška gora, vojvođanska planinska lepotica je, osim po divnoj prirodi, poznata i kao dom velikog broja pravoslavnih manastira koji su joj i doneli nadimak – srpska Sveta gora. Ipak, da li ste se ikada pitali – zašto je BAŠ Fruška gora izabrana kao mesto izgradnje tolikog broja svetinja? Odgovor na to pitanje krije interesantnu priču prepunu istorije, ali i predanja i priča ovog kraja.
Duboko ispod Fruške gore, sakriven od radoznalih pogleda, postoji manastir za koji se priča da krije mrežu podzemnih hodnika. Legende govore o tajnim prolazima koji vode do drugih manastira, skrivenim riznicama i monasima koji su ih koristili da bi sačuvali blago od osvajača. Da li su ti hodnici zaista postojali ili su samo deo narodnog predanja?
Fruška gora, vojvođanska planinska lepotica je, osim po divnoj prirodi, poznata i kao dom velikog broja pravoslavnih manastira koji su joj i doneli nadimak – srpska Sveta gora. Ipak, da li ste se ikada pitali – zašto je BAŠ Fruška gora izabrana kao mesto izgradnje tolikog broja svetinja? Odgovor na to pitanje krije interesantnu priču prepunu istorije, ali i predanja i priča ovog kraja.
Duboko ispod Fruške gore, sakriven od radoznalih pogleda, postoji manastir za koji se priča da krije mrežu podzemnih hodnika. Legende govore o tajnim prolazima koji vode do drugih manastira, skrivenim riznicama i monasima koji su ih koristili da bi sačuvali blago od osvajača. Da li su ti hodnici zaista postojali ili su samo deo narodnog predanja?
Ovaj period podizanja nove svetinje na mestu stare je verovatno bio početkom 16. veka, oko 1520. godine, a manastir dobija ime po obližnjem selu Šišatovac krajem 16. veka. Današnja crkva je izgrađena između 1758. i 1778 godine, a njenu izgradnju, kao i izgradnju konaka finansirali su viđeniji ljudi onog vremena.
Osime što pleni svojom lepotom i veličinom kao najveći manastir na Fruškoj gori, za Šišatovac postoje mnoge priče i zanimljivosti. Upravo u ovom manastiru se mladi Nikola Tesla izlečio od kolere. Fondacija „Nikola Tesla“iz Filadelfije je iz tog razloga pokrenula inicijatuvu o izgradnju replike Tesline kuće iz Smiljana, kao spomen na njegov boravak u ovom manastiru.
Boravak još jednog slavnog Srbina je interesantan. Naime baš u Šišatovcu je Vuk Karadžić zapisao mnoge narodne umotvorine pa i najlepše pesme uz gusle koje je slušao od slepog guslara Filipa Višnjića.
Na obroncima Azbukovice, u blizini Ljubovije, nalazi se vodopad koji visinom ne osvaja, ali lepotom toka i prirodnim ambijentom oduzima dah. Vodopad Kozica, visok svega tri metra, deo je istoimenog potoka koji pravi jedno od najčistijih kupališta u zapadnoj Srbiji.
Iznad planinskih useka Pribojske banje i toka reke Lim, nalazi se vidikovac Ploče – skrivena tačka sa koje se pruža jedan od najlepših panoramskih pogleda na jugozapad Srbije. Malo je poznata turistima, ali je omiljena među planinarima i fotografima.
Komentari(0)