Duboko ispod Fruške gore, sakriven od radoznalih pogleda, postoji manastir za koji se priča da krije mrežu podzemnih hodnika. Legende govore o tajnim prolazima koji vode do drugih manastira, skrivenim riznicama i monasima koji su ih koristili da bi sačuvali blago od osvajača. Da li su ti hodnici zaista postojali ili su samo deo narodnog predanja?

Fruška gora je poznata kao „Srpska Sveta gora“, sa svojih šesnaest manastira, ali jedan od njih krije posebnu tajnu. Veruje se da ispod ovog svetog mesta postoje podzemni prolazi, stari stotinama godina, koji povezuju manastire i vode ka nepoznatim odredištima. Priče o njima traju vekovima, a mnogi su pokušavali da ih pronađu – neki tvrde da su uspeli, ali su ih brzo zatvorili kako bi sačuvali tajnu. Da li su ovi hodnici stvarni ili samo deo fruškogorskih mitova?
Tajne ispod manastira – da li su hodnici zaista postojali?
Prema nekim istorijskim izvorima, manastiri Fruške gore služili su ne samo kao duhovni centri, već i kao utočišta tokom ratova. Kada su Osmanlije osvajale Srbiju, monasi su koristili ove podzemne prolaze da bi spasili relikvije, ikone i crkvene knjige.
Možda vas zanima:

Kako je izgledao život u srpskim manastirima pre 500 godina?
Pravila, svakodnevni život i značaj monaštva kroz istoriju

NAJMISTERIOZNIJI MANASTIR FRUŠKE GORE: Niko nije siguran GDE SE TAČNO NALAZI, a legende koje ga okružuju su tek tajna
Od svih manastira na Fruškoj gori, Savinac je svakako najmisteriozniji. Za početak, niko zapravo danas sa sigurnošću ne zna gde se on nalazio. Ostaci hrama u Starim Ledincima, na severnoj strani Fruške gore, samo su jedna od mogućih lokacija koju, kao najverovatniju, navodi najveći broj istoričara i koju je, kao takvu, prihvatila i crkva.
Možda vas zanima:

Kako je izgledao život u srpskim manastirima pre 500 godina?
Pravila, svakodnevni život i značaj monaštva kroz istoriju

NAJMISTERIOZNIJI MANASTIR FRUŠKE GORE: Niko nije siguran GDE SE TAČNO NALAZI, a legende koje ga okružuju su tek tajna
Od svih manastira na Fruškoj gori, Savinac je svakako najmisteriozniji. Za početak, niko zapravo danas sa sigurnošću ne zna gde se on nalazio. Ostaci hrama u Starim Ledincima, na severnoj strani Fruške gore, samo su jedna od mogućih lokacija koju, kao najverovatniju, navodi najveći broj istoričara i koju je, kao takvu, prihvatila i crkva.
Možda vas zanima:

Kako je izgledao život u srpskim manastirima pre 500 godina?
Pravila, svakodnevni život i značaj monaštva kroz istoriju

NAJMISTERIOZNIJI MANASTIR FRUŠKE GORE: Niko nije siguran GDE SE TAČNO NALAZI, a legende koje ga okružuju su tek tajna
Od svih manastira na Fruškoj gori, Savinac je svakako najmisteriozniji. Za početak, niko zapravo danas sa sigurnošću ne zna gde se on nalazio. Ostaci hrama u Starim Ledincima, na severnoj strani Fruške gore, samo su jedna od mogućih lokacija koju, kao najverovatniju, navodi najveći broj istoričara i koju je, kao takvu, prihvatila i crkva.
Posebno se spominje Manastir Bešenovo, za koji se veruje da je imao tajni tunel koji je vodio do obližnjeg manastira Krušedol. Ovi hodnici, navodno, služili su i za bekstvo monaha u vreme turskih pohoda. Međutim, do danas nisu pronađeni konkretni dokazi koji bi potvrdili postojanje ovih prolaza.
Legenda o monasima koji su nestali u podzemlju
Jedna od najpoznatijih priča kaže da su, tokom jedne opsade, monasi odlučili da pobegnu kroz tajne prolaze ispod manastira. Međutim, kako su Osmanlije ubrzo upale u manastir, izlazni prolaz je zatrpan, a monasi su ostali zarobljeni ispod zemlje.
Meštani tvrde da su kroz vekove, kada bi se približili ruševinama manastira noću, mogli da čuju zvukove nalik na tihu molitvu koja dolazi iz dubine zemlje. Da li je to samo legenda, ili zaista postoji nešto ispod Fruške gore što još uvek nije otkriveno?
Savremena istraživanja – šta kažu arheolozi?
U poslednjih nekoliko godina, istraživači su koristili moderne tehnologije kako bi ispitali tlo ispod nekih manastira. Snimci georadarom pokazali su da postoje šupljine ispod zemlje, što može ukazivati na postojanje prolaza.
Međutim, istraživanja su zaustavljena jer bi iskopavanja mogla ugroziti stabilnost manastira. Istoričari veruju da bi buduće analize mogle doneti konačne odgovore, ali za sada, tajna ostaje nerazjašnjena.
Mogu li se podzemni hodnici pronaći i posetiti?
Iako ne postoji zvanična potvrda da hodnici zaista postoje, meštani i pojedini istraživači i dalje tragaju za njihovim tragovima. Neki tvrde da su pronašli ulaze koji su kasnije zatvoreni ili prekriveni vremenom.
Ako želite da istražite ovu misteriju, najbolja opcija je da posetite manastire Fruške gore i razgovarate sa monasima i lokalnim vodičima, koji često znaju stare priče i predanja. Ko zna, možda baš vi otkrijete ulaz u davno zaboravljeni prolaz!
Mit ili skrivena istina?
Podzemni hodnici ispod Fruške gore ostaju jedna od najvećih tajni srpske istorije. Dok se ne pronađu konkretni dokazi, oni će ostati deo legendi koje i dalje intrigiraju putnike, istoričare i avanturiste.
Možda jednog dana neko zaista pronađe izlaz iz ovog misterija, ali do tada – priča o tajnim hodnicima nastavlja da živi.

Zašto pravoslavci stoje u crkvi, dok ljudi drugih vera kleče
Najraniji hrišćani, oni koji su živeli u apostolskim vremenima, dakle, tokom prvog stoleća nove ere, molili su se stojeći

Oplenac – gde se pod svodovima kraljevske crkve čuva istorija Srbije
Oplenac nije samo crkva – to je kraljevski kompleks, umetničko remek-delo i mesto gde su sahranjeni Karađorđevići, dinastija koja je oblikovala srpsku istoriju.

"Na Drini ćuprija" – most koji priča vekovne priče o ljudima i sudbinama
Remek-delo Ive Andrića, roman koji nas vodi kroz istoriju, sudbine i previranja Balkana, ispričane kroz kamen mosta na Drini.

KROZ OVU MRAČNU CRNU ŠUMU BEŽAO JE CRNI ĐORĐE: Ovako je čuveni Danac pisao o Srbiji NEPOZNATA PRIČA O KRALJU BAJKI ANDERSENU
2. oktobra 1805. godine rođen je čuveni danski književnik poznat u svetu najviše po bajkama, Hans Kristijan Andersen.

Šta je patrijarh Pavle smatrao "najvećim srpskim grehom"? Kad se to javi, bez traga nestaju i ljubav i vera
Patrijarh srpski Pavle jedan od najpoštovanijih verskih poglavara u istoriji Balkana, a iza njega je ostalo mnogo mudrih misli, među kojima je i ona o tome šta smatra najvećim grehom.
Komentari(0)