Manastir se nalazi se šest kilometara od Bajine Bašte i smatra se da je zadužbina Kralja Dragutina Nemanjića iz 13. veka.
shutterstock
Od njegove carske lavre ostali su samo temelji nakon turskih osvajanja iz 15. veka. Jedno je od najznačajnih mesta srpske prošlosti. Od posebnog je značaja bila Račanska prepisivačka škola, a nakon stradanja manastira i velike seobe Srba 1690.godine, Račani su u Sent Andreji stvorili osnovu srpske azbuke i književnosti u novom veku.
„V leto tisuć dvesto sedamdeset šesto mladi kralj Dragutin, praunuk Nemanje, sin Uroša pervog, izbra ovo mesto i na njemu sozda Raču, sveto zdanje…“.
Koliko je naš Hilandar poznat u Grčkoj, toliko je poznata i loza Svetog Simeona, ili bolje rečeno, on je poznat kroz tu lozu koja se u njemu nalazi.
Stotinak godina kasnije bratstvo Tronoša podiže manastir iz ruševina da bi krajem prvog srskog ustanka bio ponovo zapaljen. Današnji izgled crkve potiče iz 1836.godine. Za vreme drugog svetskog rata ovde je od Nemaca sklonjeno Miroslavljevo Jevanđelje, najstarija srpska knjiga napisana u 12. veku. Deo svetih mošti Kralja Dragutina odnedavno se nalaze u ovom hramu.
Riznica manastira Rače bila je jedna od najbogatijih u našim srednjovekovnim manastirima. Čuvala je mnoge crkvene predmete, zlatne sasude, crkvene utvari, crkvene rukopisne knjige, odežde i mnoge druge dragocenosti. Mnoge od tih predmeta Turci su uništili, a veliki deo je za vreme Velike seobe iznesen sa monasima u Austrougarsku i nikad nije vraćen.
Za vreme turske vladavine, manastir je bio značajan centar prepisivačke škole. Istorija srpske književnosti i najveći deo stvaralaštva u 17. i prvim decenijama 18. veka određuje pojmom „Račanska prepisivačka škola”.
Turski putopisac derviš Zulih poznatiji kao Evlija Čelebija je 1630. godine zapisao da je skriptorija imala 300 kaluđera-prepisivača, koje je opsluživalo 400 čobana, kovača, ekonoma i druge posluge. U obezbeđenju je bilo 200 stražara.
Divlja, netaknuta priroda u okolini Ljubovije poslednjih godina prepoznata je među brojnim domaćim i stranim turistima. Ono po čemu se odlikuje jeste bogastvo biljnog i životinjskog sveta, a sada će tome dodatno doprineti realizacija projekta uzgoja i naseljavanja muflona u lovište „Bukovica“, u okviru Uzgojno-reproduktivnog centra za muflone i divlju svinju u Berlovinama, kojim gazduje Lovačko udruženje „Baurić“ iz Ljubovije.
Danas se obeležava Međunarodni dan planina, a Srbija zaista ima čime da se ponosi. Jedna od najlepših planina u našoj zemlji svakako je šumovita Golija, koja je zbog očuvanosti prirodnih i kulturnih vrednosti upisana i u Uneskovu svetsku listu rezervata biosfere. I upravo zbog svih ovih odlika, Golija je postaje jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji. Veliko interesovanje za ovu planinsku lepoticu vlada i pred novogodišnje praznike. Ono što je čini još privlačnijom jesu cene prostupačnije u odnosu na druge zimske centre u Srbiji.
Danas se, zahvaljujući sprovedenim istraživanjima, sa priličnom sigurnošću može reći da su posve neobične životinsjke vrste obitavale na prostoru u okolini pećine Risovača
Kad su Turci po Srbiji uzimali danak, palili manastire i uništavali sve što je srpsko, u gustoj šumi, u skitu Svetog Đorđa i manastiru Rača, monasi su prepisivali crkvene knjige.
Komentari(0)