NAPRAVLJENA PO TESLINOM VIŠEFAZNOM SISTEMU Hidroelektarana stara preko 120 godina i danas proizvodi struju
Izgradnja ove hidroelektrane vezuje se za Đorđa Stanojevića, profesora eksperimentalne fizike na Velikoj školi.

Mala hidroelektrana „Pod gradom“ nalazi se na reci Đetinji u Užicu, ispod stare tvrđave. Sagrađena, 2. avgusta 1900. godine, po Teslinom višefaznom sistemu naizmenične struje, druga je po redu hidroelektrana (prva je sagrađena na reci Gradac u Valjevu, 9. maj 1900.) i treća javna električna centrala u Srbiji (prva je termoelektrana u Beogradu, 1893).
Izgradnja ove hidroelektrane vezuje se za Đorđa Stanojevića, profesora eksperimentalne fizike na Velikoj školi , gde je osnovao fizički institut čiji je predsednik bio do svoje smrti 1921. Profesor Stanojević je bio najzaslužniji za odabir električnih sijalica umesto sijalica na gas, kada se odlučivalo uvođenju ulične rasvete u Beogradu.
Možda vas zanima:

Srbija dobija još jedno zaštićeno prirodno područje: Klisura reke Đetinje ostaće sačuvani biser za generacije koje dolaze (FOTO)
Posle gotovo dve decenije Užičani su na pragu da donesu jednu od najvažnijih odluka, koja se odnosi na zaštitu područja klisure reke Đetinje.

SAMO NAJODVAŽNIJI SPUSTIĆE SE KANJONOM DIVLJE REKE Cela bivša Jugoslavija stiže na jedinstveno takmičenje
Rafting Đetinjom privukao veliki broj raftera iz celog regiona
Možda vas zanima:

Srbija dobija još jedno zaštićeno prirodno područje: Klisura reke Đetinje ostaće sačuvani biser za generacije koje dolaze (FOTO)
Posle gotovo dve decenije Užičani su na pragu da donesu jednu od najvažnijih odluka, koja se odnosi na zaštitu područja klisure reke Đetinje.

SAMO NAJODVAŽNIJI SPUSTIĆE SE KANJONOM DIVLJE REKE Cela bivša Jugoslavija stiže na jedinstveno takmičenje
Rafting Đetinjom privukao veliki broj raftera iz celog regiona
Možda vas zanima:

Srbija dobija još jedno zaštićeno prirodno područje: Klisura reke Đetinje ostaće sačuvani biser za generacije koje dolaze (FOTO)
Posle gotovo dve decenije Užičani su na pragu da donesu jednu od najvažnijih odluka, koja se odnosi na zaštitu područja klisure reke Đetinje.

SAMO NAJODVAŽNIJI SPUSTIĆE SE KANJONOM DIVLJE REKE Cela bivša Jugoslavija stiže na jedinstveno takmičenje
Rafting Đetinjom privukao veliki broj raftera iz celog regiona

Možda vas zanima:

Srbija dobija još jedno zaštićeno prirodno područje: Klisura reke Đetinje ostaće sačuvani biser za generacije koje dolaze (FOTO)
Posle gotovo dve decenije Užičani su na pragu da donesu jednu od najvažnijih odluka, koja se odnosi na zaštitu područja klisure reke Đetinje.

SAMO NAJODVAŽNIJI SPUSTIĆE SE KANJONOM DIVLJE REKE Cela bivša Jugoslavija stiže na jedinstveno takmičenje
Rafting Đetinjom privukao veliki broj raftera iz celog regiona
printscreen youtube
Možda vas zanima:

Srbija dobija još jedno zaštićeno prirodno područje: Klisura reke Đetinje ostaće sačuvani biser za generacije koje dolaze (FOTO)
Posle gotovo dve decenije Užičani su na pragu da donesu jednu od najvažnijih odluka, koja se odnosi na zaštitu područja klisure reke Đetinje.

SAMO NAJODVAŽNIJI SPUSTIĆE SE KANJONOM DIVLJE REKE Cela bivša Jugoslavija stiže na jedinstveno takmičenje
Rafting Đetinjom privukao veliki broj raftera iz celog regiona
Možda vas zanima:

Srbija dobija još jedno zaštićeno prirodno područje: Klisura reke Đetinje ostaće sačuvani biser za generacije koje dolaze (FOTO)
Posle gotovo dve decenije Užičani su na pragu da donesu jednu od najvažnijih odluka, koja se odnosi na zaštitu područja klisure reke Đetinje.

SAMO NAJODVAŽNIJI SPUSTIĆE SE KANJONOM DIVLJE REKE Cela bivša Jugoslavija stiže na jedinstveno takmičenje
Rafting Đetinjom privukao veliki broj raftera iz celog regiona
Možda vas zanima:

Srbija dobija još jedno zaštićeno prirodno područje: Klisura reke Đetinje ostaće sačuvani biser za generacije koje dolaze (FOTO)
Posle gotovo dve decenije Užičani su na pragu da donesu jednu od najvažnijih odluka, koja se odnosi na zaštitu područja klisure reke Đetinje.

SAMO NAJODVAŽNIJI SPUSTIĆE SE KANJONOM DIVLJE REKE Cela bivša Jugoslavija stiže na jedinstveno takmičenje
Rafting Đetinjom privukao veliki broj raftera iz celog regiona
Možda vas zanima:

Srbija dobija još jedno zaštićeno prirodno područje: Klisura reke Đetinje ostaće sačuvani biser za generacije koje dolaze (FOTO)
Posle gotovo dve decenije Užičani su na pragu da donesu jednu od najvažnijih odluka, koja se odnosi na zaštitu područja klisure reke Đetinje.

SAMO NAJODVAŽNIJI SPUSTIĆE SE KANJONOM DIVLJE REKE Cela bivša Jugoslavija stiže na jedinstveno takmičenje
Rafting Đetinjom privukao veliki broj raftera iz celog regiona
Dok je bio u Užicu i vršio nadzor polaganja ispita zrelosti(koji je nekad trajao mesec i po dana) u Užičkoj gimnaziji, čelnici akcionarskog društva su od njega tražili savet za izgradnju tkačke radionice na Đetinji. Naime njihova namera je bila da tkačke mašine pokreće voda reke, ali je problem bio gde postaviti tu radionicu. Na jednom delu reka Đetinja je tekla mirno, pa nije bilo dovoljno snage za pokretanje mašina, dok je u obližnjoj klisuri ispod srednjovekovne tvrđave, gde je voda brže tekla, bilo malo prostora.
Njegova ideja je bila potpuno drugačija od one koju je imalo akcionarsko društvo za izgradnju tkačke radionice. On je predlagao da se na mestu u klisuri gde je tok reke bio brz izgradi jedna hidrocentrala od koje bi se električna energija prenosila do druge lokacije, na kojoj bi se nalazile tkačke mašine.
View this post on Instagram
Svečano je puštena u rad na Ilindan, 2. avgusta 1900. godine. To je bilo tačno 96 dana posle puštanja u rad hidrocentrale u Valjevu. U zgradi su instalirane dve Fransisove turbine po 50 KS s horizontalnim osovinom i ugrađenim regulatorom za dotok vode u turbine i dve čelične cevi za navođenje vode iz kanala u turbine, dva generatora za proizvodnju trofazne struje snage po 32,8 kilovata, 50 herca i 2.000 volti, kao i razvodne table sa instrumentima za kontrolu i regulisanje napona.
Hidrocentrala je radila do 1974. godine, kada je zbog izgradnje pruge na relaciji Beograd-Bar zatrpan jaz. Uoči 100-godišnjice od izgradnje hidroelektrane jaz je uz ogromne napore očišćen i izvršena obnova samog objekta da bi centrala, 2. avgusta 2000. godine, bila svečano otvorena i puštena u rad jer je od velikog istorijskog, naučnog i tehničkog značaja za Srbiju i čitav svet. Kompleks „Pod gradom“ pored muzejsko-turističke namene predstavlja i nezvaničnu obrazovnu ustanovu u kojoj se održava praktična obuka đaka i studenata gde se upoznaju sa osnovnim podacima o tehničko-tehnološkom razvoju.
View this post on Instagram

U OVOM MIRNOM KRAJU SRBI SU NEKADA KOVALI ORUŽJE ZA BORBU PROTIV TURAKA: Selo Štitkovo je muzej na otvorenom koji čuva tradiciju
Ušuškano na padinama Zlatara novovaroško selo Štitkovo svojvrsan je muzej na otvorenom.

JEZIVA LEGENDA VEZANA JE ZA DREVNI SRPSKI MANASTIR Vojnici su probijali prugu i otkrili mesto gde je brutalno usmrćeno 12 nevesti
Manastir Svete Petke, poznat i kao Iverica, srednjovekovni je srpski manastir u Niškoj Banji na oko 20 kilometara istočno od Niša prema Pirotu.

Ni nacisti ni Turci mu nisu ništa mogli! Manastir gde Srbi čuvaju mošti 3 svetitelja, a izvor Svete vode još teče
U određenim istorijskim periodima je manastir Radovašnica bio pljačkan, paljen i rušen, ali je opstao do današnjih dana

Narodno predanje koje prati manastir Zaova: Da zavist može svašta loše da učini, dokaz je i narodna pesma
Narodno predanje koje prati manastir Zaova, smeštenog između Toponice i Velikog Sela, u Braničevskom okrugu, vrlo je zanimljivo.

OVA SRPSKA PLANINSKA LEPOTICA IMA 3 JEZERA, 2 REKE I ČAK 6 MANASTIRA: Top izbor za prolećni odmor (FOTO)
Golija je najverovatnije dobila ime zbog svoje veličine – golema
Komentari(0)