DŽUNGLA NA SEVERU SRBIJE Svi koji su ovde lovili na kraju su tragično stradali, među njima je i prestolonaslednik Habsburške monarhije
Autentičan mozaičan splet jezersko – ribnjačkih, rečnih, barskih, močvarnih, livadskih, slatinskih, stepskih, šumskih i oraničnih ekosistema, sa izuzetno bogatim ekosistemskim i specijskim biodiverzitetom.
Privlači vas vožnja brodićem po slikovitim barskim predelima, šetnja kroz banatsku „džunglu“ stazom dužine četiri kilometra, uz mogućnost da vidite neku od 250 vrsta ptica, 50 vrsta sisara, 24 vrste riba i 500 biljaka i uživate u netaknutoj prirodi i bujnoj vegetaciji? Ne propustite da posetite potpuno nestvaran krajolik i doživite avanturu zbog koje nije potrebno da putujete daleko: napravite izlet do Carske bare.
Carska bara je rezervat prirode koji leži između tri grada: Beograda, Novog Sada i Zrenjanina, u međurečju Tise i Begeja. Do nje se može doći kada se na 17 km iz Zrenjanina prema Beogradu skrene desno preko Begeja.
Možda vas zanima:
ZBOD DUDA BILI SMO SILA U PROIZVODNJI SVILE U Vojvodini niko nije mogao da se venča dok ga ne zasadi (VIDEO/FOTO)
Dud je do pre pola veka bio najmnogobrojnije drvo – voćka na ovim prostorima.
DVORAC JE BIO U RUKAMA HITLEROVOG FUNKCIONERA Herman Gering pređašnjim vlasnicima dao četiri sata da pobegnu (FOTO/VIDEO)
Na severu Banata u varošici Čoka nalaze se ostaci nekadašnjeg privrednog carstva jevrejske porodice Lederer koja je preživela holokaust i skrasila se u Južnoj Africi, gde i danas sa svojim potomcima živi Magda Lederer. Ledereri su optuženi za ratno profiterstvo
Možda vas zanima:
ZBOD DUDA BILI SMO SILA U PROIZVODNJI SVILE U Vojvodini niko nije mogao da se venča dok ga ne zasadi (VIDEO/FOTO)
Dud je do pre pola veka bio najmnogobrojnije drvo – voćka na ovim prostorima.
DVORAC JE BIO U RUKAMA HITLEROVOG FUNKCIONERA Herman Gering pređašnjim vlasnicima dao četiri sata da pobegnu (FOTO/VIDEO)
Na severu Banata u varošici Čoka nalaze se ostaci nekadašnjeg privrednog carstva jevrejske porodice Lederer koja je preživela holokaust i skrasila se u Južnoj Africi, gde i danas sa svojim potomcima živi Magda Lederer. Ledereri su optuženi za ratno profiterstvo
Carska bara se sastoji od tri velike bare: Carske, Tiganjice i Perleske, rasprostranjene na oko 17.000 hektara, sastavljen od rečnog, barskog, močvarnog, livadskog i šumskog ekostistema, stanište svih 10 vrsta evropskih čaplji, ali i orla belorepana (najveće grabljivice u Evropi), vidre, divlje mačke i drugih ugroženih vrsta. Ovaj rezervat je 2004. godine proglašen jednim od deset savršenih mesta i nalazi se pod zaštitom UNESCO-a.
Carska bara dobila ime po prestolonasledniku Ferdinandu, koji je ovde često dolazio da lovi kada je bio gost tadašnjih vlasnika Kaštela Ečka, porodice Lazar. Međutim, on nije bio jedini plemićke krvi koji je posećivao ovdašnja lovišta, a zanimljivo je da su svi koji su ovde lovili na kraju tragično stradali.
Posebnu prirodnu vrednost kompleksu Carske bare i napuštenog toka reke Begej daju mozaičnost, vodene, travnate i šumske vegetacije, kao i raznovrsnost životinjskih vrsta, u čijem okviru centralno mesto zauzima bogatstvo ptičjeg sveta – ornitofaune.
Na području Carske bare evidentirano je više od 200 ptičjih vrsta, među kojima su i prave retkosti – primerci ugroženih vrsta čaplji, kormorana, gnjuraca, pataka…. Močvarnu vegetaciju područja čine interesantne biljne vrste, danas retke i ugrožene, poput belog i žutog lokvanja ili močvarne orhideje, dok je prostor oko bare obrastao dugogodišnjim zasadima vrbe i topole.
Sezona obilaska rezervata „Carska bara“ traje od aprila do oktobra, a krajolik je zanimljiv u svako godišnje doba. Ipak, proleće je najbolji period, jer je to vreme kada su ptice najvidljivije posetiocima, s obzirom na to da jure za hranom kako bi nahranile svoje tek izlegle ptiće.
Ono što je zanimljivo je da leti nema komaraca, iz razloga što ima jako puno žaba, a punoglavci žaba jedu larve komaraca koje žive u vodi. Ukoliko neki ipak izleti, njega dočekuju vilini konjici kojih ovde ima 18 vrsta, a noću postaju plen slepim miševima. Lanac ishrane dalje teče ovako: da ne bi bilo previše žaba – jedu ih dve vrste zmija, čaplja pojede beloušku i, na kraju, orao belorepan pojede čaplju.
Srpska banja iz koje mnogi izađu preporođeni, a smeštaj svega 500 dinara - svi jure u nju
Banja se nalazi iznad sela Sirče, a poznata je po lekovitoj vodi i blatu. Ljudi dolaze iz svih krajeva Kraljeva, ali i Srbije da se kupaju.
Lekovita srpska banja u kojoj noć košta svega 20 € - Mnogi joj se stalno vraćaju
Banja Badanja u zapadnoj Srbiji poznata je po lekovitim vodama i blatu, pogodna za lečenje reume, artritisa i oporavak u prirodi.
Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi
Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.
Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini
Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.
MNOGI JOŠ NISU OTKRILI OVO SKIJALIŠTE U SRBIJI: Bez gužvi, cene za svačiji džep, a imate osećaj kao da ste u najluksuznijem planinskom centr
Prekrivena snegom pet meseci u godini, Stara planina predstavlja idealno skijalište za sve koje vole da se sklone od gužvi i komercijalnog sadržaja.
Komentari(0)