MALA SRPSKA SVETA GORA Mesto današnjeg manastira u Ovčarsko-kablarskoj klisuri trebalo je da bude tamo gde padne KORONA!

Aleksandar Stanojevic

18:00

Turizam 0

Manastir se nalazi u izuzetnom prirodnom okruženju i važi za jedan od najlepših na području impozantne Ovčarsko-Kablarske klisure.

MALA SRPSKA SVETA GORA Mesto današnjeg manastira u Ovčarsko-kablarskoj klisuri trebalo je da bude tamo gde padne KORONA!
shutterstock

 

Manastir Sretenje Gospodnje se nalazi na zaravni ispod vrha Ovčara, na izvorištu Koronjskog potoka, uzdignut je u manjoj dolini pod vrhom zapadne strane planine Ovčar, na oko 800 metara nadmorske visine.

Prema narodnom predanju, u davna vremena mesto današnjeg manastira Sretenje u Ovčarsko-kablarskoj klisuri trebalo je da bude tamo gde padne krunakorona, bačena visoko u nebo. Kruna je najpre pala na jedan, pa se otkotrljala na drugi Ovčarski vis i napokon se zaustavila u današnjoj manastirskoj dolini poznatoj kao „Koronski do“. Dva visa koja je dotakla zovu se Velika i Mala korona. To je verovatno jedan od razloga zbog kog se pojavljivanje Koranja u selu Markovice u turskom popisu iz 1528. smatra prvim pomenom manastira Sretenje.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, koju Zapadna Morava duž 20 kilometara svog toka između Požeške i Čačanske kotline useca između planinskih masiva Ovčara i Kablara, danas se nalazi devet manastira, dva paraklisa i jedna crkva. Zbog toga se ovaj prostor, koji je odlukom Vlade Srbije zaštićen kao prirodno dobro Prve kategorije, naziva i „Malom srpskom Svetom Gorom“.

 

Prvi pisani pomen o ovom manastiru sačuvan je u jednom rukopisnom jevanđelju iz 1571. godine. Hram je živopisan 1844. godine u vreme užičkog episkopa Nićifora Maksimovića i knjaza Aleksandra Karađorđevića. Manastirska slava je Sretenje, 15. februar.

shutterstock

 

Za vreme velike seobe Srba pod Arsenijem Čarnojevičem manastir je opustošen i dugo je bio napušten. Prvu obnovu manastira uradio je monah Nikifor 1818. g. gde je i sahranjen 1853. g. kao veliki obnovitelj i ktitor manastira.

On je 1845. godine započeo izgradnju dva konaka. Manji je sačuvan, a veći u kome se nalazila i soba za episkopa srušen je 1941. godine bombardovanjem od strane nemačkih aviona. U većem konaku nalazila se i manastirska biblioteka, koja je teško stradala. Na poziv Nikifora Maksimovića, 1844. godine moleri Živko Pavlović i Nikola Janković islikali su u manastirskoj crkvi dve veće umetničke celine.

Manastir Sretenje na mapi:

 

Konak kneza Miloša

OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović

Turizam

14:00

7 decembar, 2025

Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.

Tara

Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi

Turizam

18:00

2 decembar, 2025

Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.

Komentari(0)

Loading