NAJCENJENIJI SUVOMESNATI PROIZVOD U SRBIJI Ovde se tradicija sušenja mesa prenosi sa kolena na koleno dugi niz godina
Svaki zalogaj ovog specijaliteta čini da budete ponosni na našu tradiciju i ponosni na Srbiju.
Pršuta je naša veza za tradicijom, sa precima, ona je deo našeg nacionalnog identiteta. Nekada je svaki seljak, iz potrebe za jakom i kvalitetnom hranom, koja neće opteretiti stomak, a daće dovoljno energije za naporne radove na selu, sušio pršutu.
Ko je imao životinje, u novembru bi organizovao mobu, kada bi se skupljali rodbina, komšije, prijatelji… Udruženim snagama se meso seklo, obrađivalo, svi bi se sjatili oko kotla u kome se prave čvarci, a uveče bi svi zajedno, umorni i srećni večerali ono što su tog dana pripremali. Domaćin bi zatim danima dimio i sušio slanininu, vrat, pršutu…
Možda vas zanima:
ZLATIBORSKI MAČKAT PRESTONICA SRPSKE PRŠUTE Filipovići tajnu pravljenja decenijama prenose sa kolena na koleno
Dok u selu Zlakasa caruje grnčarija, a u selima oko Topole domaća vina, zlatiborski Mačkat već godinama unazad smatra se prestonicom srpske pršute.
NADALEKO POZNATO ZLATIBORSKO MEZE Uz njega najbolje ide ljuta i meka domaća rakija, a podrazumeva sledeće (VIDEO)
Meze podrazumeva: hrskavu proju od kukuruznog brašna, pršutu sušenu na tradicionalni način, beli mrs - star ili mlad užički kajmak, koji je napravljen od domaćeg kravljeg mleka.
Možda vas zanima:
ZLATIBORSKI MAČKAT PRESTONICA SRPSKE PRŠUTE Filipovići tajnu pravljenja decenijama prenose sa kolena na koleno
Dok u selu Zlakasa caruje grnčarija, a u selima oko Topole domaća vina, zlatiborski Mačkat već godinama unazad smatra se prestonicom srpske pršute.
NADALEKO POZNATO ZLATIBORSKO MEZE Uz njega najbolje ide ljuta i meka domaća rakija, a podrazumeva sledeće (VIDEO)
Meze podrazumeva: hrskavu proju od kukuruznog brašna, pršutu sušenu na tradicionalni način, beli mrs - star ili mlad užički kajmak, koji je napravljen od domaćeg kravljeg mleka.
Da je pršuta izuzetno bitna, ne samo turistima koji je kao suvenir nose sa ove planine, već i samim Zlatiborcima dokaz je i to što su u čast ovog suhomesnatog proizvoda organizovali i čitavu manifestaciju – Pršutijadu.
Pršutijada se održava u selu Mačkat koje je tradicionalno Zlatiborsko selo poznato po suvomesnatim proizvodima gde se pored goveđe i svinjske pršute prave i: užička kobasica, čvarci, kavurma, kao i stelja – pršuta od ovčijeg mesa intezivnog ukusa i mirisa pogodna za konzumiranje uz alokoholna pića.
A nigde pršuta ne miriše tako kao u zlatiborskom selu Kačer gde se tradicija sušenja mesa prenosi decenijama, sa kolena na koleno. Upravo tu napravljena je i najduža leđanica dugačka 190 centimetara i teška preko 10 kilograma.
shutterstock
Specifičnost pravljenja pršute ogleda se u konstantnom loženju tihe vatre u sušari i postizanje dimljenja, ali i nezobilaznog korišćenje mraza kao sastavnog dela u sušenju pršute.
Poznavaoci dobrog zalogaja kažu da kod goveđe pršute treba birati veće i šire komade, jer to znači da je meso od kvalitetnih grla, a najukusnija svinjska pršuta je od leđanice duge pola metra i težine od dva do dva i po kilograma.
Mačkat na mapi:
Netaknuta priroda, riznica arheološkog i istorijskog blaga - to je ono što Gornji Milanovac nudi turistima
Smeštena u srcu Srbije, sa izalskom na auto-put ova opština ima ogroman potencijal:
Ova banja je prirodno blago, noćenje samo 2.000RSD: Spoj prirodnih lepota i dragulj zdravstvenog turizma Srbije
Atomska Banja Gornja Trepča ne pruža samo medicinski tretman, već i izuzetno prijatan ambijent.
Miriše na pokvarena jaja, ali leči mnoge bolesti: Voda u ovoj banji privlači turiste sa svih strana (Foto)
Slatinska banja ima lekovitu vodu koja vekovima privlači ljude koji traže olakšanje i zdravlje.
Ovo su tri najjeftinije banje u Srbiji: Tamo možete da odete, a da vam novčanik ne završi u minusu
Tri najpovoljnije banje u Srbiji koje pružaju lekovite izvore, mirnu prirodu i tretmane po cenama već od 300 dinara - savršen izbor za letnji odmor i oporavak bez velikih troškova.
Resavski kraj pod snegom: Mesto gde istorija diše tišim ritmom
Kada planine obuku sneg, a reke utihnu, Resava postaje više od regije – ona postaje tiha, sveta i zaboravljena celina u kojoj se dan meri po miru, a ne po satima
Komentari(0)