Pored imena su ostale i građevine iz tog perioda zajedno sa kaldrmom zbog koje ovaj deo Niša ima i nadimak- Niška Skadarlija.
Printscreen wikipedia
Kazandžijsko sokače se nalazi se u samom centru Niša u Kopitarevoj ulici, kod Tržnog centra Kalča. Povezuje česmu Stevana Sremca, Kalčin i Čapin spomenik i plato kod kafane Stara Srbija.
Deo Kopitareve ulice je dobio ime po kazandžijama, ali i drugim zanatlijama koji su imali svoje zanatske radnje. Za vreme turske okupacije Niša Sagar Cincar mahala – gde sagar označava zanatliju. Dakle, na tom prostoru nalazila se zanatlijska varoš i u tursko vreme. Do Drugog svetskog rata u ovoj je ulici radilo osam kazandžija, a pored toga i piljar, bačvar, dok je postojala i jedna gvožđara.
Kazandžijsko sokače je jedini očuvani deo stare niške čaršije izgrađen u prvoj polovini XVIII veka. Kompleks ove čaršije je pod zaštitom države zbog velike arhitektonske vrednosti.
Dugo se čak i među učenim ljudima nije znalo da je Sremac svoje najbolje delo napisao na osnovu istinitog događaja koji se odigrao u Prištini krajem XIX veka.
Kazandžijsko sokače je jedini očuvani deo stare niške čaršije izgrađen u prvoj polovini XVIII veka. Kompleks ove čaršije je pod zaštitom države zbog velike arhitektonske vrednosti.
Dugo se čak i među učenim ljudima nije znalo da je Sremac svoje najbolje delo napisao na osnovu istinitog događaja koji se odigrao u Prištini krajem XIX veka.
Kazandžijsko sokače je jedini očuvani deo stare niške čaršije izgrađen u prvoj polovini XVIII veka. Kompleks ove čaršije je pod zaštitom države zbog velike arhitektonske vrednosti.
Dugo se čak i među učenim ljudima nije znalo da je Sremac svoje najbolje delo napisao na osnovu istinitog događaja koji se odigrao u Prištini krajem XIX veka.
Kazandžijsko sokače je jedini očuvani deo stare niške čaršije izgrađen u prvoj polovini XVIII veka. Kompleks ove čaršije je pod zaštitom države zbog velike arhitektonske vrednosti.
Dugo se čak i među učenim ljudima nije znalo da je Sremac svoje najbolje delo napisao na osnovu istinitog događaja koji se odigrao u Prištini krajem XIX veka.
Danas je ostalo samo ime Kazandžijsko sokače, a zanatske radionice koje su nekad krasile ovu ulicu više ne postoje. Pored imena su ostale i građevine iz tog perioda zajedno sa kaldrmom zbog koje ovaj deo Niša ima i nadimak- Niška Skadarlija.
Na početku sokačeta nalazi se spomenik Stevanu Sremcu i Kalči. Sremac je živeo u ovom gradu od 1879. godine do 1892. godine i ostavio značajan trag u njegovoj kulturi. Bronzana skulptura koja prikazuje niškog lovca Kalču sa svojim vernim psom i pisca Stevana Sremca rad je akademskog vajara Ivana Felkera, a podignut je na istom mestu gde se u davna vremena nalazila kuća Živka Mijalkovića – gazda Ivka. Gazda Ivko je bio imućni zanatlija našeg grada, poreklom sa severa.
Duboko u srcu zapadne Srbije, Ravna Gora nije samo istorijsko mesto – to je prostor obavijen tišinom, tajnama i verovanjima koja se prenose s kolena na koleno. Jesen je vreme kada ova šuma šušti drugačije, a narodna predanja o nevidljivom stražaru postaju stvarna onima koji slušaju tišinu između vetrova.
Na samo desetak kilometara od Užica, na putu ka Požegi, nalazi se selo Zlakusa – malo mesto koje je postalo svetski poznato po svom grnčarstvu, jedinstvenom zanatu koji se u ovom kraju neguje vekovima. Pored čuvenih posuda, Zlakusa krije i zanimljivu istoriju, legende i manifestacije koje ga izdvajaju na kulturnoj mapi Srbije.
Na obroncima Kopaonika, na visini od preko 920 metara, uzdiže se tvrđava Koznik, jedan od najznačajnijih srednjovekovnih spomenika Rasinskog kraja. Njeni kameni bedemi i kule i danas podsećaju na vreme kneza Lazara, despota Stefana i velikog čelnika Radiča, kada je Koznik bio vojno, političko i duhovno središte.
Komentari(0)