Stevan Sremac, srpski pisac realističkih romana s kraja 19. veka, jedan je od mnogih koji je je bio očaran govorom Nišlija.

Inspiraciju za svoje romana nalazio je u niškim kafanama i zanatlijskim radnjama, družeći se sa “običnim svetom“.
Pišući svoja najznačajnija dela „Ivkova slava“ i „Zona Zamfirova“, na južnjačkom dijalektu slikovito je dočarao vrline i strasti ljudi sa juga i uveo pisanje na dijalektu kao novi trend u srpskoj književnosti.
Tradiciju meraklijskog duha danas dočarava spomenik Stevanu Sremcu i Kalči – za kafanskim stolom, na početku stare varoške ulice, nekad Kazandžijske, danas „meraklijske“.
Možda vas zanima:

TUŽNA PRIČA IZ ŽIVOTA SRPSKOG PISCA Ljubav prema jednoj ženi ostavila je dubok trag na njegovom srcu!
U Pirotu je proveo dve godine i za vreme svog boravka zaljubio se u ženu koja je imala veliki uticaj na njegov dalji emotivni put.

Ljuba iz Niša razvio unosan biznis sa lekovitim plodom: Zarađuje 250 evra po kilogramu, stekao pravo bogatstvo!
Za plantažu od 10 ari potrebno je uložiti oko 45.000 evra
Možda vas zanima:

TUŽNA PRIČA IZ ŽIVOTA SRPSKOG PISCA Ljubav prema jednoj ženi ostavila je dubok trag na njegovom srcu!
U Pirotu je proveo dve godine i za vreme svog boravka zaljubio se u ženu koja je imala veliki uticaj na njegov dalji emotivni put.

Ljuba iz Niša razvio unosan biznis sa lekovitim plodom: Zarađuje 250 evra po kilogramu, stekao pravo bogatstvo!
Za plantažu od 10 ari potrebno je uložiti oko 45.000 evra
Možda vas zanima:

TUŽNA PRIČA IZ ŽIVOTA SRPSKOG PISCA Ljubav prema jednoj ženi ostavila je dubok trag na njegovom srcu!
U Pirotu je proveo dve godine i za vreme svog boravka zaljubio se u ženu koja je imala veliki uticaj na njegov dalji emotivni put.

Ljuba iz Niša razvio unosan biznis sa lekovitim plodom: Zarađuje 250 evra po kilogramu, stekao pravo bogatstvo!
Za plantažu od 10 ari potrebno je uložiti oko 45.000 evra
In Nis we don't say (Mali niški rečnik):
* akati se – mlatiti se, gubiti vreme ( “De se akaš po ceo dan?”)
* arčiti – trošiti ( “Ne arči više taj telefon!”)
*majati se – skitati se ( “A be gde se majes po ceo dan?”)
* barabar – jednako, uporedo ( “U Niš žene piju barabar s muškarci”)
* đene–đene – kojekako, prilično ( “Kako si danas? Đene – đene.” )
* džmiti – gledati pospanih očiju ( “Nemoj da džmiješ, nego radi nešto”)
* merak – uživanje ( “S merak ću pojedem jednu gurmansku pljeskavicu! “)

Ova banja nema šta ne leči: Cena smeštaja bagatela, nalazi se na samo pola sata od Beograda
Voda je po svom sastavu lekovita alkalno-sumporovita, bogata natrijumom i sumporom

U ovoj banji cena smeštaja je samo 800 dinara: Vratićete se preporođeni - pruža najbolju terapiju
Tridesetih godina prošlog veka izgrađen je i prvi bunar i mineralno kupatilo

Ovaj deo Srbije postaje prava turistička atrakcija - gosti stižu iz svih delova sveta: Sabahudin je rendžer koji ih dočekuje i upoznaje sa lepotama Pešterske visoravni (FOTO)
Deo Srbije koji poslednjih godina doživljava pravu ekpanziju kada je u pitanju razvoj turizma jeste Pešterska visoravan. Turisti u taj kraj dolaze u grupama i to iz svih delova sveta. Najviše ima Poljaka, Kineza, Rusa ali tu su naravno i domaći i gosti iz regiona. Skoro sve njih u nestvranim lepotama dočeka Sabahudin Abdagić, turistički vodič i rendžer koji svakodnevno radi na promociji Peštera.

Za ovu "narodnu banju" mnogi ne znaju da postoji: Pravi je melem za dušu, cena prenoćišta smejurija
Posetioci banje naizmenično koriste lekovitu vodu, pa mazanje blatom i tako u krug

Zaboravite kvad ovo je novo sjajno iskustvo na Zlataru: Od sada do nestvarnih predela se može stići i na električnom biciklu i trotinetu, po prvi put iznajmljivanje na ovoj planini
Prelepa i netaknuta planina Zlatar privlači svake godine veliki broj turista. Obilazak vidikovaca, jezera i Specijalnog rezervata prirode Uvac su nezaobilazni na ovom području, a sada će svi posetioci imati i još jedan način da stignu do svih tih prirodnih lepota.
Komentari(0)