Stevan Sremac, srpski pisac realističkih romana s kraja 19. veka, jedan je od mnogih koji je je bio očaran govorom Nišlija.
Inspiraciju za svoje romana nalazio je u niškim kafanama i zanatlijskim radnjama, družeći se sa “običnim svetom“.
Pišući svoja najznačajnija dela „Ivkova slava“ i „Zona Zamfirova“, na južnjačkom dijalektu slikovito je dočarao vrline i strasti ljudi sa juga i uveo pisanje na dijalektu kao novi trend u srpskoj književnosti.
Tradiciju meraklijskog duha danas dočarava spomenik Stevanu Sremcu i Kalči – za kafanskim stolom, na početku stare varoške ulice, nekad Kazandžijske, danas „meraklijske“.
Možda vas zanima:
Zabeleženo uz čašu vina: Kafanski razgovori koji su ušli u književnost
Stevan Sremac, jedan od najvoljenijih pripovedača srpske književnosti, nije sedeo u sobama s perom u ruci – on je slušao, beležio i oblikovao priče iz samog srca naroda. Njegove kafanske beležnice postale su književna riznica života, jezika i duha Srbije s kraja 19. veka.
TUŽNA PRIČA IZ ŽIVOTA SRPSKOG PISCA Ljubav prema jednoj ženi ostavila je dubok trag na njegovom srcu!
U Pirotu je proveo dve godine i za vreme svog boravka zaljubio se u ženu koja je imala veliki uticaj na njegov dalji emotivni put.
Možda vas zanima:
Zabeleženo uz čašu vina: Kafanski razgovori koji su ušli u književnost
Stevan Sremac, jedan od najvoljenijih pripovedača srpske književnosti, nije sedeo u sobama s perom u ruci – on je slušao, beležio i oblikovao priče iz samog srca naroda. Njegove kafanske beležnice postale su književna riznica života, jezika i duha Srbije s kraja 19. veka.
TUŽNA PRIČA IZ ŽIVOTA SRPSKOG PISCA Ljubav prema jednoj ženi ostavila je dubok trag na njegovom srcu!
U Pirotu je proveo dve godine i za vreme svog boravka zaljubio se u ženu koja je imala veliki uticaj na njegov dalji emotivni put.
Možda vas zanima:
Zabeleženo uz čašu vina: Kafanski razgovori koji su ušli u književnost
Stevan Sremac, jedan od najvoljenijih pripovedača srpske književnosti, nije sedeo u sobama s perom u ruci – on je slušao, beležio i oblikovao priče iz samog srca naroda. Njegove kafanske beležnice postale su književna riznica života, jezika i duha Srbije s kraja 19. veka.
TUŽNA PRIČA IZ ŽIVOTA SRPSKOG PISCA Ljubav prema jednoj ženi ostavila je dubok trag na njegovom srcu!
U Pirotu je proveo dve godine i za vreme svog boravka zaljubio se u ženu koja je imala veliki uticaj na njegov dalji emotivni put.
In Nis we don't say (Mali niški rečnik):
* akati se – mlatiti se, gubiti vreme ( “De se akaš po ceo dan?”)
* arčiti – trošiti ( “Ne arči više taj telefon!”)
*majati se – skitati se ( “A be gde se majes po ceo dan?”)
* barabar – jednako, uporedo ( “U Niš žene piju barabar s muškarci”)
* đene–đene – kojekako, prilično ( “Kako si danas? Đene – đene.” )
* džmiti – gledati pospanih očiju ( “Nemoj da džmiješ, nego radi nešto”)
* merak – uživanje ( “S merak ću pojedem jednu gurmansku pljeskavicu! “)
Lekovita voda Mojsinjske gore: U srpskom Svetom gaju mnogi bolesni ozdrave! (VIDEO)
Postoji veliki broj sakralnih objekata iz srednjeg veka kada se, prema zapisu jednog putopisca, ovde čulo samo "brujanje zvona i pojanje svetih kaluđera"
Vikend bez buke: Jošanička Banja je zimi najlepša kad svi drugi odu na Kopaonik
Dok se mase guraju na žičarama, tik ispod Kopaonika postoji mesto gde voda vri, vazduh miriše na paru i bor, a tišina traje duže od vikenda
Osam vekova svetinje – Manastir Mesić obeležio 800 godina postojanja
Manastir Mesić u Banatu obeležio je 20. septembra 2025. jubilej – 800 godina postojanja.
Na Miroču se nalazi čudo prirode: Vodopad Blederija i njegovo jezero oduzimaju dah, lepota kakva se retko viđa!
Vodopad Blederija visok je oko 7 metara
Ovi manastiri su pravo blago Srbije: Pogledajte 8 najlepših svetinja koje će vas oduševiti, jedan se izdavaja!
Nemanjići su nam u amanet ostavili neke od najlepših hramova
Komentari(0)