KRAJCER ZA ZAGRLJAJ — Kako je gradnja Evangelističke crkve ujedinila stanovnike Pančeva

Aleksandar Stanojevic

20:21

Turizam 0

Uz zvuk orgulja i u prisustvu mnogih vernika, Evangelistička crkva u Pančevu osveštana je početkom novembra 1906. godine.

KRAJCER ZA ZAGRLJAJ — Kako je gradnja Evangelističke crkve ujedinila stanovnike Pančeva
shutterstock

 

Njena gradnja trajala je dve godine, a nije postojao sugrađanin, dobrotvor, koji nije želeo da da krajcer i da na taj način pruži priliku evangelistima da i oni imaju svoj prostor. U tu svrhu održavane su i razne zabave gde su se skupljali dobrovoljni prilozi. Bez obzira na veru i naciju, svi su sa nestrpljenjem iščekivali njenu izgradnju, a sam trenutak osveštavanja bio je veoma svečan.

Ova crkva građena je po uzoru na crkvu u Lajpcigu, a preko konkursa kao arhitekte izabrani su Julijus Pap i Franc Sabolč. Poznata je i kao nemačka crkva, jer je okupljala pre svega Nemce, protestante.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Zvona su stigla 1906. godine i to direktno iz Budimpešte. Svako zvono, od ukupno tri, imalo je svoj naziv: Vera, Ljubav i Nada. Bili su različitih veličina i imali su različite natpise.

 

Tokom prvog oglašavanja ovih zvona, mnogi sugrađani su zagrljeni i sa suzama u očima posmatrali ovu velelepnu građevinu, simbol njihove sloge i ostvarenja zajedničke ideje.

Unutrašnjost Evangelističke crkve podeljena je na oltarski prostor, glavni brod i transept sa emporama, a krasi je i orguljska galerija. Većina prozora ulepšana je tehnikom vitraža.

Nažalost, u ovoj crkvi više se ne održavaju bogosluženja, jer evangelika u ovom kraju skoro da više i nema. Ona danas služi za povremene kulturne aktivnosti. Od 2019. godine, odlukom Vlade Srbije, proglašena je za spomenik kulture.

Evangelističkacrkva na mapi:
Mileševa

Čuvar srednjovekovnih freski vanvremenske lepote U ovoj srpskoj svetinji je freska koja se smatra jednom od najlepših na svetu

Turizam

19:00

15 oktobar, 2025

Sedište episkopije Srpske pravoslavne crkve, na zidovima starim osam vekova čuva neke od najvrednijih dometa srpskog fresko slikarstva. Iako su freske rađene u vizantijskom stilu koji nije dozvoljavao unošenje novina u način slikanja, mileševski slikari donose promene, daju duh i život freskama, i stvaraju unikatana dela vanvremenske lepote po kojima će Mileševa i „Beli anđeo“ postati svetski poznati.

Komentari(0)

Loading