Prostorom tašmajdanskog parka dominira crkva Svetog Marka, nekada najveća pravoslavna svetinja u Srbiji. Period u kome je izgrađen od 1918. do 1941. godine predstavlja zlatni period sakralnog graditeljstva u Beogradu, kada su mnogi izgrađeni hramovi promenili izgled glavnog grada.
Zaklonjena iza crkve Svetog Marka nalazi se hram Svete Trojice poznatiji kao Ruska crkva. Hram je izgrađen 1924. godine prilozima ruskih izbeglica od boljševičkog terora nakon 1917. godine.
Smešten je na obodu Tašmajdanskog parka ispred Crkve Svetog Marka. Otkriven je u podne 15. novembra 2018, na devetu godišnjicu patrijarhove smrti, u prisustvu gradskih čelnika i crkvenih velikodostojnika.
Smešten je na obodu Tašmajdanskog parka ispred Crkve Svetog Marka. Otkriven je u podne 15. novembra 2018, na devetu godišnjicu patrijarhove smrti, u prisustvu gradskih čelnika i crkvenih velikodostojnika.
Smešten je na obodu Tašmajdanskog parka ispred Crkve Svetog Marka. Otkriven je u podne 15. novembra 2018, na devetu godišnjicu patrijarhove smrti, u prisustvu gradskih čelnika i crkvenih velikodostojnika.
Smešten je na obodu Tašmajdanskog parka ispred Crkve Svetog Marka. Otkriven je u podne 15. novembra 2018, na devetu godišnjicu patrijarhove smrti, u prisustvu gradskih čelnika i crkvenih velikodostojnika.
Bogati Rusi su finansirali izgradnju svog hrama koji je izgrađen po planovima arhitekte Valerija Staševskog. U temelje hrama položen je grumen zemlje donet iz Rusije, a crkva je bogato darivana od strane ruske emigracije, a do 1944. godine u njoj su se nalazile zastave Napoleona i Turaka, koje su bile ratni plen ruske vojske.
Pored ikona i zastava imperatorske Rusije u hramu Svete Trojice se nalazi i grob ruskog generala Petra Nikolajeviča Vrangela, glavnokomandujućeg ruskih belogardejaca.
Planina Jastrebac, najšumovitija planina Balkana, nije samo ekološki raj. Vekovima je bila poprište rudarske groznice, a legende je povezuju sa moćnim mitskim bićima. Otkrivamo zašto se Jastrebac nazivao "planinom srebra", kako je nastala legenda o "Zmaju" i zašto su rudari morali da ostavljaju poklone pre ulaska u okna.
Na obali Dunava u Kladovu vekovima odoleva tvrđava Fetislam koju su Turci podigli nakon zauzimanja Beograda, polovinom 16. veka. Ova tvrđava iz godine u godinu postaje sve posećenija, a veliko kulturno-istorijsko bogatstvo koje čuva među svojim zidinama privlači i strane i domaće goste.
Veliki znak pitanja u podnožju jedne od najlepših i najočuvanijih planina u našoj zemlji i susednoj Bugarskoj, po kojoj je čitav ovaj deo Evrope dobio naziv - Balkan
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Komentari(0)