SRPSKA ŠLJIVOVICA BOLJA OD ŠKOTSKOG VISKIJA Ovaj domaćin među prvima otvorio muzej rakije, a u njemu se nalazi i prepečenica iz Drugog svetskog rata
Srpska šljivovica mogla bi se naći na UNESKO-oj listi nematerijalnog kulturnog nasleđa, a nadaleko je poznato da se najbolja prepečinica, ljuta i mučenica, kako još nazivaju šljivovicu, pravi u Šumadiji.
U čačanskim selima nema kuće koja ne poseduje „veselu mašinu“, a brojni domaćini su baš od proizvodnje domaće rakije napravili uspešan biznis. Jedan od njih je i Cane Minić iz Donje Trepče čije rakije su već godinama unazad ovenčane zlatnim medaljama širom Srbije.
„Dobra šljivovica ne može da bude ako nema dobre šljive, a to je upravo crvena okrugla ranka, a zatim madzarke koje nažalost sve manje ima. Ne zaostaju ni čačanska lepotica i rodna. Dobro se zna da se u kazan ne stavlja plod koji se ne bi i pojeo. Onaj koji je ukusan, sočan i pun treba da se stavi i u kacu“, kazao je Cane Minić, dugogodišnji proizvođač rakija.
Možda vas zanima:
VELIKA ČAST ZA SRBIJU Šljivovica upisana na UNESKO listu nematerijalnog nasleđa čovečanstva
"Društvene prakse i znanja u vezi s pripremom i upotrebom tradicionalnog pića od šljive – šljivovice", element nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije upisan je na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, potvrdili su u Ministarstvu kulture.
SRUŠENE SVE GRANICE I REKORDI Domaća prepečenica zapažena na Međunarodnom sajmu u Nemačkoj, osiguran plasman na evropsko tržište
Da je za domaću mučenicu - prepečenicu čuo ceo svet u to nema sumnje.
Možda vas zanima:
VELIKA ČAST ZA SRBIJU Šljivovica upisana na UNESKO listu nematerijalnog nasleđa čovečanstva
"Društvene prakse i znanja u vezi s pripremom i upotrebom tradicionalnog pića od šljive – šljivovice", element nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije upisan je na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, potvrdili su u Ministarstvu kulture.
SRUŠENE SVE GRANICE I REKORDI Domaća prepečenica zapažena na Međunarodnom sajmu u Nemačkoj, osiguran plasman na evropsko tržište
Da je za domaću mučenicu - prepečenicu čuo ceo svet u to nema sumnje.
Da bi rakija bila dobra plodovi bi trebalo bi da ostanu na grani što je duže moguće, da dobro sazru jer se na taj način dobija najveći procenat šećera. Nakon branja, šljiva se odlaže u posebne sudove ili kace i ostavlja se u njima dok se ne završi proces vrenja. Tokom ova dva procesa potrebno je razlikovati dva stadijuma, kada je šljiva zrela za branje i kada je zrela za pripremu koma.

rina.rs
„Rakija od šljiva se pravi nakon što se završi proces fermentacije. Komina koja se stavlja u lampek mora da odleži dvadesetak dana, onda se dobija meka rakija koja se kasnije prepecava i odlazi na odležavanje u hrastova burad. Time se dobija vrhunska rakija. Da bi proizvodnja bila dobra mora se ulagati, pa smo mi naš stari lampek već zamenili savremnim koji olakšava i pospešuje proces“, kazao je vrstan majstor ovog srpskog pića.
Canetove rakije obišle su čitav svet, kupci se nižu od Čačka do Australije, a ovaj domaćin pravi rakije od svih voćnih vrsta, pa čak i od kupusa, ali nijedna nije kao ona napravljena od srpske šljive.

rina.rs
Kao veliki ljubitelji i poznavaoci dobrih rakija, Minići su na svom imanju među prvima napravili i muzej rakije. U njemu se mogu pronaći rakije od 1941. pa sve 2016 godine.
„Posebno čuvamo tu najstariju koja je preživela čak i Drugi svetski rat. Nju je sačuvala moja majka i tako je opstala do dan danas. Rakije iz svih godina čuvaju se u burićima, a njihov ukus zaista je jedinstven. Naš muzej vrlo često posećuju putnici namernici, ali i ljubitlji ljute kapljice. Vrlo često nakon degustacije kažu da ništa bolje nisu pili i da je srpska rakija bolja čak i od američkog viskija i francuskog konjaka“, kaže Cane.
Lekovita voda Mojsinjske gore: U srpskom Svetom gaju mnogi bolesni ozdrave! (VIDEO)
Postoji veliki broj sakralnih objekata iz srednjeg veka kada se, prema zapisu jednog putopisca, ovde čulo samo "brujanje zvona i pojanje svetih kaluđera"
Vikend bez buke: Jošanička Banja je zimi najlepša kad svi drugi odu na Kopaonik
Dok se mase guraju na žičarama, tik ispod Kopaonika postoji mesto gde voda vri, vazduh miriše na paru i bor, a tišina traje duže od vikenda
Selo Rudno na obodu Kopaonika: Gde zima siđe prva, a tišina ostane do proleća
U Rudnu, smeštenom visoko iznad Ibra, čovek ne ide da bi nešto video – već da bi prestao da juri. Kada zima dođe, ovde ostanu samo oni koji znaju da slušaju tišinu
Osam vekova svetinje – Manastir Mesić obeležio 800 godina postojanja
Manastir Mesić u Banatu obeležio je 20. septembra 2025. jubilej – 800 godina postojanja.
Na Miroču se nalazi čudo prirode: Vodopad Blederija i njegovo jezero oduzimaju dah, lepota kakva se retko viđa!
Vodopad Blederija visok je oko 7 metara
Komentari(0)