
PRIČE KOJE SU NAM PRIČALE BAKE: Ovako su se objašnjavale prirodne pojave kod Srba
Ovo su priče koje su nam pričale naše bake
Ovo su priče koje su nam pričale naše bake
Koristite neki od ovih sastojaka i meso neće biti tvrdo
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Arsenija Sremca, Arhiepiskopa srpskog i najodgovornijeg učenika Svetog Save koji se brinuo o autokefalnosti SPC
Ljubavna priča Mihaila Obrenovića puna je neverovatnih i zanimljivih detalja koji su obeležili njegov život.
Ispoštujte sve običaje vezane za slavsko žito
Hleb je jedan od osnovnih sastojaka svakog obroka u Srbiji, može se čak reći da ima svojevrstan ritualni karakter. Tradicionalni pozdrav dobrodošlice je kada se pred gosta iznese hleb i so.
Nekada su bebama koje su rođene kod kuće pupčanu vrpcu sekli srpom, verujući da će, kada odraste, biti dobar ratnik.
Narodna verovanja vezana su za sve što čoveka okružuje. U tome nikako nisu izuzeti ni dani u nedelji. Duboko je uvreženo mišljenje da ima srećnih i baksuznih dana, onih koji su dobri za nešto i onih na koje nikako ne treba započinjati posao.
Krstova, koji su karakteristični za naša groblja, sve je manje
Ni u jednom drugom jeziku ne postoji ovoliko varijacija na temu rodbinskih odnosa
Ognjište, koje se ne gasi; grob koji se ne zaboravlja; kolevka koja utvrđuje nadu na budućnost – to je dom Srbinov
Prvobitno se nalazio u izložbenom prostoru, a sada je na sopstvenoj muzejskoj lokaciji.
Najbolje izvođenje ove pesme može se čuti u dokumentarnom filmu “Gde cveta limun žut”
Obeležavanje krsne slave u Srbiji prate brojni običaji. Slavska sveća, slavska ikona, kandilo, slavski kolač, ponekad jedan, dva a u nekim domaćinstvima i tri kolača- neke porodice ih seku sve na dan slave, a u nekim kućama jedan kolač se seče uoči praznika, jedan sutradan, a treći dan nakonvažnog datuma. A gde je najbolje preseći slavski kolač- kod kuće ili u crkvi?
Jedino mesto u Srbiji gde su se "Bogu i narodu" zaklinjali i knez Miloš Obrenović i vožd Karađorđe jeste manastir Vraćevšnica, koji se nalazi 20 kilometra od centra Gornjeg Milanovca. Smešten u gustoj šumi i skriven od pogleda nije bio laka meta za Turke, pa su tu odrastala srpska muška deca, kako ne bi bila odvedena u janjičare.
Naši stari pridavali su pažnju mnoštvu običaja kako bi rešili mnoge životne situacije, a dobre prilike u kući umnožili. Jedan takav običaj vezan je za prizivanje bogatstva.
Markijan i Martirije živeli su za vreme vladavine cara Konstancija II. Markijan je bio pravoslavni sveštenik, a Martirije ipođakon pri Sabornoj crkvi u Carigradu.