Celo selo bi bilo pozvano da prisustvuje obredu
U srpskom narodu od davnina postoje razni običaji. Neki od njih su potpuno nestali, a neki i dan danas postoje. Ma koliko neki od njih bili veoma lepi i oslikavali duh naroda, neki su veoma surovi. Takav je bio i lapot.
Šta je lapot?
Lapot (prokletije) je ritual ubijanja starih ljudi koji se vezuje za duboku prošlost. U savremenoj srpskoj nauci ne postoji saglasnost oko toga je li reč o ritualu koji je zaista postojao ili o naučnoj fikciji izrasloj iz tradicionalnih mitova, kao što smatraju LJubinko Radenković i Bojan Jovanović. Glavna teza ovakvog stanovišta je da ritual ubijanja starih ljudi predstavlja isključivo motiv iz narodnog predanja koji treba sagledati „u kontekstu potrebe za zanimljivošću i sugestivnošću kazivanja koje i usmerava narativni tok mogućeg ka nesvakidašnjem i neobičnom“.
Možda vas zanima:
NAJOKRUTNIJI SRPSKI OBIČAJ KOJI NIKADA NE SME DA SE PONOVI Užas su gledala čitava sela
Sam Bora Stanković je opisivao razne situacije koje pamti naša istorija, a koje se tiču kulture i načina na koji su živeli ljudi u tadašnjoj Srbiji
Lapot - između legende i stvarnosti: Da li je u Srbiji postojao običaj ubijanja starih?
Obredi žrtvovanja izvodili su se na mnogo načina i iz mnogo razloga. A da li je običaj ubijanja staraca postojao u srpskom narodu?
Možda vas zanima:
NAJOKRUTNIJI SRPSKI OBIČAJ KOJI NIKADA NE SME DA SE PONOVI Užas su gledala čitava sela
Sam Bora Stanković je opisivao razne situacije koje pamti naša istorija, a koje se tiču kulture i načina na koji su živeli ljudi u tadašnjoj Srbiji
Lapot - između legende i stvarnosti: Da li je u Srbiji postojao običaj ubijanja starih?
Obredi žrtvovanja izvodili su se na mnogo načina i iz mnogo razloga. A da li je običaj ubijanja staraca postojao u srpskom narodu?
Možda vas zanima:
NAJOKRUTNIJI SRPSKI OBIČAJ KOJI NIKADA NE SME DA SE PONOVI Užas su gledala čitava sela
Sam Bora Stanković je opisivao razne situacije koje pamti naša istorija, a koje se tiču kulture i načina na koji su živeli ljudi u tadašnjoj Srbiji
Lapot - između legende i stvarnosti: Da li je u Srbiji postojao običaj ubijanja starih?
Obredi žrtvovanja izvodili su se na mnogo načina i iz mnogo razloga. A da li je običaj ubijanja staraca postojao u srpskom narodu?
Za razliku od ovog stanovišta, koje se pojavilo u poslednjih petnaest godina, istorijski kontinuitet i brojnost tekstova koji u lapotu vide iskorenjeni ritual ubijanja starih i nemoćnih dominiraju – počevši od etnografskih tekstova Sime Trojanovića, Tihomira Đorđevića i Svetislava Prvanovića, sve do Veselina Čajkanovića, koji, kao istoričar religije, smešta problematiku lapota u širi komparativno-religijski i istorijski kontekst ritualnog žrtvovanja ljudi i akcentuje religijski smisao ove žrtve. Mirko Barjaktarović u tekstu Još o ubijanju starih ljudi predočava građu vezanu za lapot sakupljenu na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Kao odgovor na tekstove koji opovrgavaju istorijsku realnost lapota, nastao je i rad Sretena Petrovića (2000). Široj javnosti je ovaj običaj postao poznat kada je Goran Paskaljević 1972. godine snimio film pod nazivom Legenda o lapotu, piše na sajtu Antropološko-etimološkog pojmovnika srpske kulture.
Lapot u Srbiji
Lapot je mitski običaj senicida u Srbiji, odnosno ubijanje roditelja ili starijih članova porodice, onda kada njihovo izdržavanje postane preveliki teret za porodicu. Prema pisanjima T. R. Đorđevića iz 1918. godine o običajima brdskih predela okoline Zaječara, ubistvo bi bilo izvršavano sekirom ili motkom, i celo selo bi bilo pozvano da prisustvuje događaju. U nekim mestima bi stavljali kukuruznu kašu na glavu osobe pre ubistva da bi na taj način pokazali kako kukuruz ubija starce, a ne oni sami.
Ova legenda ima svoj koren u narodnim pričama o rimskoj vlasti i lokalnim tvrđavama kojima su gospodarili, a antropolog Senka Kovač u jednoj studiji o starenju pominje da se u Istočnoj Srbiji imenom "lapot" naziva običaj ubijanja starih.
Ovaj običaj je bio zastupljen u Istočnij Srbiji, makedonskom Torbešiju (oblast Skoplja), delu Crne Gore (pleme Pješivac npr.) i zapadni deo Bosne i Hercegovine. Ubijanje su najčešće vršili njihovi sinovi i rođaci uz prisustvo celoga sela. Seoski telal bi išao od kuće do kuće i vikao: "Lapot je u toj i toj kući, dođite na podušje."
Na različite načine su ubijali starce, pa se tako u Homolju praktikovalo odrubljivanje glave sekirom ili plugom, u Timoku ubijanje motkom, u Makedoniji su klali, u Crnoj Gori udarali sekirom u potiljak, dok su u Bosni trovali. S obzirom da su verovali da ih posle smrti čeka bolji život, starci su se pokoravali ovom drevnom običaju, pa sinove čak i blagosiljali: "Sine moj, da si živ i zdrav mnogo godina i da dočekaš starost, pa i tebe sin ovako da isprati na onaj svet."
Najstražniji običaj civilizacije
Lapot spada u najstrašnije običaje civilizacije, jer je reč je o ubijanju starih, a najbližih članova porodice. On nije samo vezan za naše krajeve, već je bio prisutan i kod naroda Severne Evrope, ali i kod američkih Indijanaca i Japanaca. Postavlja se pitanje da li je lapot bio vrsta drevne eutanazije, a prikazuje odnose deteta i roditelja, čije je izvorište Edip, mitološki junak Grčke.
(Kurir)
MUDRE MISLI IVE ANDRIĆA: Ovo je istina o srećnom životu
Nedavno je premijerno emitovana serija „Nobelovac“, koja donosi fascinantan prikaz života i stvaralaštva Ive Andrića, jedinog srpskog dobitnika Nobelove nagrade za književnost.
NIJE U SRBIJI: Ovo je rodno mesto patrijarha Pavla
Rano je ostao bez roditelja, a odgajila ga je tetka.
Danas se slave SVETI STEFAN ŠTILJANOVIĆ i njegova supruga Jelena: Bio je poslednji PAŠTROVSKI KNEZ
Stefana Štiljanović bio je poslednji knez paštrovski, dobrotvor i srpski svetitelj. NJegovo ime vezuje se za brojna plemenita dela i veliko junaštvo u borbi protiv Turaka
Šta se dešava ako ne znate da li ste kršteni? Evo šta crkva radi u tom slučaju
Ukoliko ste pozvani da budete kršteni ili venčani kum a niste sigurni da li ste i sami kršteni, evo kako treba da postupite
Evo koliko preminulih može biti sahranjeno u jedno grobno mesto: Stalno buni ljude, a odgovor je jednostavan
Donosimo vam odgovor na stalnu dilemu oko toga koliko preminulih može biti sahranjeno na jednom grobnom mestu.
Komentari(0)