Za pravoslavne hrišćanske vernike u Srbiji, dana počinje dvonedeljni Velikogospojinski post
 
                                Gospojinski post uvek počinje 14. avgusta, na dan Svetih mučenika Makaveja, a prethodi velikom hrišćanskom prazniku Uspenju presvete Bogorodice, poznatem kao Velika Gospojina, koji se proslavlja 28. avgusta i poznat je kao praznik majki i dece, kada žene obavezno treba da se pričeste.
Ono što čak ni mnogi vernici ne znaju jeste da je Gospojinski post stroži od Božićnog i Apostolskog.
Sve vreme se posti na vodi, osim nedeljom kada su dozvoljeni ulje i vino.
Možda vas zanima:
 
            Počinje Gospojinski post: Evo šta nikako ne smete da radite
Počinje Gospojinski post, jedan od najstrožih u pravoslavnoj tradiciji. Traje od 14. do 28. avgusta i donosi stroga pravila ishrane, ali i posebna duhovna pravila koja vernici poštuju vekovima.
 
            Bliži se Gospojinski post: Traje 15 dana, ali je jedan od najtežih zbog ovog strogog pravila
Gospojinski post traje od 14. do 28. avgusta
Možda vas zanima:
 
            Počinje Gospojinski post: Evo šta nikako ne smete da radite
Počinje Gospojinski post, jedan od najstrožih u pravoslavnoj tradiciji. Traje od 14. do 28. avgusta i donosi stroga pravila ishrane, ali i posebna duhovna pravila koja vernici poštuju vekovima.
 
            Bliži se Gospojinski post: Traje 15 dana, ali je jedan od najtežih zbog ovog strogog pravila
Gospojinski post traje od 14. do 28. avgusta
Možda vas zanima:
 
            Počinje Gospojinski post: Evo šta nikako ne smete da radite
Počinje Gospojinski post, jedan od najstrožih u pravoslavnoj tradiciji. Traje od 14. do 28. avgusta i donosi stroga pravila ishrane, ali i posebna duhovna pravila koja vernici poštuju vekovima.
 
            Bliži se Gospojinski post: Traje 15 dana, ali je jedan od najtežih zbog ovog strogog pravila
Gospojinski post traje od 14. do 28. avgusta
Takode, za vreme ovog posta se obeležava i praznik Preobraženje Gospodnje 19. avgusta, kada sme da se jede i riba.
Za hrišćane post nije samo uzdržavanje od masne i mrsne hrane, već ima prvenstveno duhovnu dimenziju i ogleda se u uzdržavanju od rđavih misli, reči i dela, te pojačanju molitava i činjenju dobročinstva
Post je uveo Isus Hrist, koji je 40 dana i noći postio u pustinji, nakon čega je izašao kao pobednik nad iskušenjima koja mu je postavio Sotona. U kalendaru Srpske pravoslavne crkve, osim jednodnevnih, postoje i višednevni postovi, a to su, uz Velikogospojinski, još i Veliki ili Časni post, Božićni i Petrovski.
 
            Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
 
            Veliko otkriće kod Prijepolja, arheolozi ostali u čudu: Pronašli pečat koji menja tok celog istraživanja, manastir nije posvećen Svetom Petru i Pavlu, već Svetom Simeonu Mirotočivom
Najnovija arheološka istraživanja sprovedena u manastiru Pustinja kod Prijepolja otkrila su istorijsku istinu koja menja dosadašnja saznanja. Iako se decenijama verovalo da je u pitanju manastir posvećen Svetom Petru i Pavlu, arheolozi su pronašli olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, što potvrđuje da je manastir zapravo posvećen ovom svetitelju.
 
            Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
 
            MILAN SEKULIĆ, GRADITELJ ZGRADA „ALBANIJE" I „POLITKE": Dao je trajni doprinos izgledu Beograda
Kolekcionar Milan Sekulić, pored toga što je Beogradu zaveštao najveću privatnu zbirku ikona, ostavio je veliki trag kao graditelj.
 
            Zašto se nekada govorilo da ne valja jesti iz okrnjenog tanjira: Narodno verovanje koje krije više od praznoverja
Na srpskoj trpezi tanjir nije bio samo za jelo – već i ogledalo kućnog reda, zdravlja i duhovnog blagostanja
 
                 
             
            
Komentari(0)