U istoriji srpskog srednjeg veka, ime Pločnika ne spominje se često, ali ono nosi priču o jednoj od retkih velikih pobeda nad Osmanlijama. Te 1386. godine, na obali Toplice, knez Lazar Hrebeljanović suprotstavio se sultanu Muratu I i izvojevao trijumf koji je dao novu nadu Srbiji, iako je ona bila kratkog daha.
Prodor Osmanlija ka srcu Srbije
Pre bitke kod Pločnika, Osmanlije su već duboko zašle u srpske zemlje. Te iste godine, sultan Murat I zauzeo je Niš, strateški grad na Južnoj Moravi, čime je otvorio vrata za dalji prodor prema Kruševcu, prestonici kneza Lazara. Njihove čete pustošile su doline Južne Morave, Kosanice i Toplice, paleći sela i odnoseći ratni plen. Cilj pohoda bio je da se osvoji Kruševac i da se srpska država dovede u položaj potpunog vazalstva.
Saveznici i snaga vojski kod Pločnika
Možda vas zanima:
PARANORMALNE POJAVE Mesta u Srbiji za koja se vezuju brojne legende
Ima onih koji veruju u to da đavoli iz obližnje Đavolje varoši iskušavaju posetioce Radan planine...
KLETVA LAZAREVA SEČE KAO BRITVA: "Bajazite, pogledaj dobro da je upamtiš, ne viđa se ovakva glava svakoga jutra" (FOTO/VIDEO)
Reči velikog srpskog vladara i dan danas se pamte i prepričavaju
Možda vas zanima:
PARANORMALNE POJAVE Mesta u Srbiji za koja se vezuju brojne legende
Ima onih koji veruju u to da đavoli iz obližnje Đavolje varoši iskušavaju posetioce Radan planine...
KLETVA LAZAREVA SEČE KAO BRITVA: "Bajazite, pogledaj dobro da je upamtiš, ne viđa se ovakva glava svakoga jutra" (FOTO/VIDEO)
Reči velikog srpskog vladara i dan danas se pamte i prepričavaju
Možda vas zanima:
PARANORMALNE POJAVE Mesta u Srbiji za koja se vezuju brojne legende
Ima onih koji veruju u to da đavoli iz obližnje Đavolje varoši iskušavaju posetioce Radan planine...
KLETVA LAZAREVA SEČE KAO BRITVA: "Bajazite, pogledaj dobro da je upamtiš, ne viđa se ovakva glava svakoga jutra" (FOTO/VIDEO)
Reči velikog srpskog vladara i dan danas se pamte i prepričavaju
Srpsku vojsku činile su snage kneza Lazara, uz koje su se verovatno borile i čete Vuka Brankovića, njegovog zeta i gospodara Kosova i Metohije. U boju su učestvovali i odredi iz Župe, Pomoravlja i Toplice – narodna vojska i vlastelini, svesni da se bore za opstanak svojih domova.
Brojčano, Osmanlije su bile nadmoćnije, jer su posle zauzimanja Niša krenule u pohod sa velikom vojskom, u kojoj je bilo i vazalnih odreda iz drugih balkanskih oblasti. Srpska vojska bila je manja, ali je presudnu ulogu odigrala teška konjica – viteški oklopnici, čiji je silovit juriš slomio turske redove i doneo pobedu.
Sudari čelika i vatre
Kod sela Pločnik, između Niša i Kruševca, srpska vojska je dočekala Osmanlije. Bitka je počela iznenadnim srpskim napadom. Teško oklopljeni vitezovi prolamali su se kroz protivničke redove. Muratova vojska, navikla na lakšu konjicu i pešadiju, nije mogla da izdrži udar. U rasulu, Osmanlije su pretrpele težak poraz i bile primorane na povlačenje.
Lazarova pobeda i povraćene oblasti
Pobeda kod Pločnika omogućila je Lazaru da učvrsti vlast u Toplici, Kosanici i Pomoravlju. Osmanlije su bile izbačene iz tih oblasti, a srpska država na kratko je povratila sigurnost sve do Kruševca. Međutim, Niš nije trajno oslobođen – iako su se Turci posle poraza povukli iz njegovog zaleđa, grad je ostao u njihovom strateškom dometu i ubrzo ponovo pod njihovom čvršćom kontrolom.
Pločnik – svetla tačka pred Kosovo
Iako nije trajno zaustavio Osmanlije, Lazarova pobeda kod Pločnika imala je ogroman moralni značaj. Pokazala je da Osmanlije nisu nepobedive i da srpska vojska, ako je ujedinjena i dobro predvođena, može izvojevati trijumf. Samo tri godine kasnije, 1389. godine, usledila je kosovska bitka – mnogo poznatija, ali tragična po srpsku državu. Zato je Pločnik ostao zapamćen kao predah, trenutak ponosa i dokaz da se hrabrošću i dobrom taktikom moglo odbraniti ognjište.
Sećanje na Pločnik
Danas se o ovoj bici ne govori često, ali njeno značenje je veliko. Ona svedoči o odlučnosti kneza Lazara i o poslednjem sjaju srpske vojske pre Kosovskog boja. Pločnik je simbol hrabrosti i dokaz da istorija Srbije nije samo istorija stradanja, već i pobeda koje su donosile nadu.
Ko je bila sveta Ana i zašto se slavi njeno začeće? Izgovorite danas moćnu molitvu za srećan brak i porodicu
Danas, na pravoslavni praznik Začeće svete Ane, crkva se seća jednog od najvažnijih trenutaka u istoriji Hristove porodice — momenta kada je Sveta Ana, majka Bogorodice, postala trudna sa Marijom. Ovaj praznik ne samo da ima duboko religijsko značenje, već je i praznik posvećen ženama, posebno onima koje su u braku, jer se veruje da Sveta Ana zaštitnica žena i majki.
Evo kako su zaista izgledali poslednji sati Vuka Karadžića: Način na koji je skončao ostavlja bez teksta, do poslednjeg daha molio da mu ovo donesu iz Srbije
Preminuo je u Beču, daleko od rodnog Tršića i Srbije, a njegova smrt označila je kraj jedne epohe.
Veštačko, a izgleda kao da ga je sama priroda stvorila: Ovo jezero je izletište u okolini čuvene banje
Kako bi grad Aleksinac bio adekvatno snabdevan vodom, trebalo je izgraditi branu i pregraditi reku Moravicu. Na mestu na kome se danas nalazi Bovansko jezero nekada je postojalo selo istoimenog naziva. Sokobanja i Bovansko jezero
DANAS SU DETINJCI: Porodični praznik sa prelepom simbolikom - smatra se da ovaj običaj donosi mir i blagostanje domu
Pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležava Detinjce, radosni porodični praznik koji se slavi tačno tri nedelje pre Božića
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
Komentari(0)