U istoriji srpskog srednjeg veka, ime Pločnika ne spominje se često, ali ono nosi priču o jednoj od retkih velikih pobeda nad Osmanlijama. Te 1386. godine, na obali Toplice, knez Lazar Hrebeljanović suprotstavio se sultanu Muratu I i izvojevao trijumf koji je dao novu nadu Srbiji, iako je ona bila kratkog daha.

Prodor Osmanlija ka srcu Srbije
Pre bitke kod Pločnika, Osmanlije su već duboko zašle u srpske zemlje. Te iste godine, sultan Murat I zauzeo je Niš, strateški grad na Južnoj Moravi, čime je otvorio vrata za dalji prodor prema Kruševcu, prestonici kneza Lazara. Njihove čete pustošile su doline Južne Morave, Kosanice i Toplice, paleći sela i odnoseći ratni plen. Cilj pohoda bio je da se osvoji Kruševac i da se srpska država dovede u položaj potpunog vazalstva.
Saveznici i snaga vojski kod Pločnika
Možda vas zanima:

PARANORMALNE POJAVE Mesta u Srbiji za koja se vezuju brojne legende
Ima onih koji veruju u to da đavoli iz obližnje Đavolje varoši iskušavaju posetioce Radan planine...

KLETVA LAZAREVA SEČE KAO BRITVA: "Bajazite, pogledaj dobro da je upamtiš, ne viđa se ovakva glava svakoga jutra" (FOTO/VIDEO)
Reči velikog srpskog vladara i dan danas se pamte i prepričavaju
Možda vas zanima:

PARANORMALNE POJAVE Mesta u Srbiji za koja se vezuju brojne legende
Ima onih koji veruju u to da đavoli iz obližnje Đavolje varoši iskušavaju posetioce Radan planine...

KLETVA LAZAREVA SEČE KAO BRITVA: "Bajazite, pogledaj dobro da je upamtiš, ne viđa se ovakva glava svakoga jutra" (FOTO/VIDEO)
Reči velikog srpskog vladara i dan danas se pamte i prepričavaju
Možda vas zanima:

PARANORMALNE POJAVE Mesta u Srbiji za koja se vezuju brojne legende
Ima onih koji veruju u to da đavoli iz obližnje Đavolje varoši iskušavaju posetioce Radan planine...

KLETVA LAZAREVA SEČE KAO BRITVA: "Bajazite, pogledaj dobro da je upamtiš, ne viđa se ovakva glava svakoga jutra" (FOTO/VIDEO)
Reči velikog srpskog vladara i dan danas se pamte i prepričavaju
Srpsku vojsku činile su snage kneza Lazara, uz koje su se verovatno borile i čete Vuka Brankovića, njegovog zeta i gospodara Kosova i Metohije. U boju su učestvovali i odredi iz Župe, Pomoravlja i Toplice – narodna vojska i vlastelini, svesni da se bore za opstanak svojih domova.
Brojčano, Osmanlije su bile nadmoćnije, jer su posle zauzimanja Niša krenule u pohod sa velikom vojskom, u kojoj je bilo i vazalnih odreda iz drugih balkanskih oblasti. Srpska vojska bila je manja, ali je presudnu ulogu odigrala teška konjica – viteški oklopnici, čiji je silovit juriš slomio turske redove i doneo pobedu.
Sudari čelika i vatre
Kod sela Pločnik, između Niša i Kruševca, srpska vojska je dočekala Osmanlije. Bitka je počela iznenadnim srpskim napadom. Teško oklopljeni vitezovi prolamali su se kroz protivničke redove. Muratova vojska, navikla na lakšu konjicu i pešadiju, nije mogla da izdrži udar. U rasulu, Osmanlije su pretrpele težak poraz i bile primorane na povlačenje.
Lazarova pobeda i povraćene oblasti
Pobeda kod Pločnika omogućila je Lazaru da učvrsti vlast u Toplici, Kosanici i Pomoravlju. Osmanlije su bile izbačene iz tih oblasti, a srpska država na kratko je povratila sigurnost sve do Kruševca. Međutim, Niš nije trajno oslobođen – iako su se Turci posle poraza povukli iz njegovog zaleđa, grad je ostao u njihovom strateškom dometu i ubrzo ponovo pod njihovom čvršćom kontrolom.
Pločnik – svetla tačka pred Kosovo
Iako nije trajno zaustavio Osmanlije, Lazarova pobeda kod Pločnika imala je ogroman moralni značaj. Pokazala je da Osmanlije nisu nepobedive i da srpska vojska, ako je ujedinjena i dobro predvođena, može izvojevati trijumf. Samo tri godine kasnije, 1389. godine, usledila je kosovska bitka – mnogo poznatija, ali tragična po srpsku državu. Zato je Pločnik ostao zapamćen kao predah, trenutak ponosa i dokaz da se hrabrošću i dobrom taktikom moglo odbraniti ognjište.
Sećanje na Pločnik
Danas se o ovoj bici ne govori često, ali njeno značenje je veliko. Ona svedoči o odlučnosti kneza Lazara i o poslednjem sjaju srpske vojske pre Kosovskog boja. Pločnik je simbol hrabrosti i dokaz da istorija Srbije nije samo istorija stradanja, već i pobeda koje su donosile nadu.

Bitka kod Pločnika 1386 –Dan kada su Lazarevi vitezovi razbili Osmanlije
U istoriji srpskog srednjeg veka, ime Pločnika ne spominje se često, ali ono nosi priču o jednoj od retkih velikih pobeda nad Osmanlijama. Te 1386. godine, na obali Toplice, knez Lazar Hrebeljanović suprotstavio se sultanu Muratu I i izvojevao trijumf koji je dao novu nadu Srbiji, iako je ona bila kratkog daha.

Dok druga braća prodaju mlade, ovaj je uradio nešto zbog čega i muškarci i žene plaču: A njegova sestra nije mogla da dođe do daha
Uglavnom je dever onaj koji kupuje mladu od njenog brata, po pravilu, brat nikada nije zadovoljan sumom jer njegova sestra iliti mlada vredi više, ali ovaj brat učinio je nešto zbog čega nije bilo suvog oka u sobi

Žene na Staroj planini prve bračne noći morale su da budu nevine: U suprotnom čekao ih je užasan ritual pred celim selom, kao i njihove majke
"Majka mi je stalno govorila da će me spaliti na raskrsnici za primer, ako izgubim nevinost pre braka", govori baka sa Stare Palnine.

MIRA O RADMILOVIĆU: Bio je mizantrop, nije voleo ljude
Zoran Radmilović zauvek će ostati upamćen kao jedan od najvećih majstora glume u Srbiji. Njegov rad i danas inspiriše i oduševljava publiku svih generacija, a posebno se pamti po brojnim ostvarenjima u legendarnom Ateljeu 212.

Starinski nakit i amajlije u Srbiji – kako su se ljudi štitili od uroka i zlih sila
Pre nego što je nakit postao modni detalj, on je u srpskoj tradiciji imao prvenstveno zaštitnu ulogu. Pravili su ga od srebra, kosti, drveta ili tkanine, a verovalo se da svaki predmet nosi posebnu moć.
Komentari(0)