Manastir Žiča, sa svojom bogatom istorijom, bio je mesto krunisanja i miropomazanja srpskih kraljeva.
Manastir Žiča, zadužbina Stefana Prvovenčanog, bio je duhovni centar i mesto krunisanja srpskih kraljeva. Njegova istorija i arhitektura kriju mnoge neotkrivene priče.
Manastir Žiča, smešten u blizini Kraljeva, osnovan je početkom 13. veka. Kao mesto krunisanja prvih srpskih kraljeva, Žiča je imala poseban značaj u srpskoj istoriji. Njena arhitektura, kombinacija vizantijskog i raškog stila, i prelepe freske koje krase unutrašnjost, pružaju uvid u bogatu kulturnu i duhovnu baštinu tog vremena.
Stefan Prvovenčani, prvi srpski kralj, odabrao je Žiču kao mesto svog krunisanja, što je dalo manastiru poseban status. Žiča je postala simbol srpske državnosti i duhovnosti, a mnogi srpski kraljevi su tu krunisani i miropomazani. Freske u Žiči, koje prikazuju scene iz Svetog pisma i živote svetaca, svedoče o visokom umetničkom dostignuću i religioznosti tog perioda.
Možda vas zanima:
Bitka kod Velbužda 1330. godine: Pobeda Nemanjića koja je promenila odnos snaga na Balkanu
Na vrhuncu leta 1330. godine, kod grada Velbužda (današnji Ćustendil u Bugarskoj), odigrala se bitka koja je odredila političku i vojnu sudbinu Balkana za naredne decenije.
Izgnanstvo kraljice Drage Mašin: Žena koju su prvo odbacili dvor, pa istorija
Kada je 1903. godine pala dinastija Obrenović u krvavom Majskom prevratu, zlatne zavese kraljevskog dvora upile su i poslednji uzdah kraljice Drage Mašin – žene koju je Srbija više ogovarala nego poznavala. Njen uspon, izolacija i brutalni kraj često se svode na par rečenica u udžbenicima, ali istinska priča o Dragi otkriva složen portret ambiciozne, obrazovane, politički svesne žene – i društva koje je nije moglo da prihvati jer je bila „suviše“.
Možda vas zanima:
Bitka kod Velbužda 1330. godine: Pobeda Nemanjića koja je promenila odnos snaga na Balkanu
Na vrhuncu leta 1330. godine, kod grada Velbužda (današnji Ćustendil u Bugarskoj), odigrala se bitka koja je odredila političku i vojnu sudbinu Balkana za naredne decenije.
Izgnanstvo kraljice Drage Mašin: Žena koju su prvo odbacili dvor, pa istorija
Kada je 1903. godine pala dinastija Obrenović u krvavom Majskom prevratu, zlatne zavese kraljevskog dvora upile su i poslednji uzdah kraljice Drage Mašin – žene koju je Srbija više ogovarala nego poznavala. Njen uspon, izolacija i brutalni kraj često se svode na par rečenica u udžbenicima, ali istinska priča o Dragi otkriva složen portret ambiciozne, obrazovane, politički svesne žene – i društva koje je nije moglo da prihvati jer je bila „suviše“.
Možda vas zanima:
Bitka kod Velbužda 1330. godine: Pobeda Nemanjića koja je promenila odnos snaga na Balkanu
Na vrhuncu leta 1330. godine, kod grada Velbužda (današnji Ćustendil u Bugarskoj), odigrala se bitka koja je odredila političku i vojnu sudbinu Balkana za naredne decenije.
Izgnanstvo kraljice Drage Mašin: Žena koju su prvo odbacili dvor, pa istorija
Kada je 1903. godine pala dinastija Obrenović u krvavom Majskom prevratu, zlatne zavese kraljevskog dvora upile su i poslednji uzdah kraljice Drage Mašin – žene koju je Srbija više ogovarala nego poznavala. Njen uspon, izolacija i brutalni kraj često se svode na par rečenica u udžbenicima, ali istinska priča o Dragi otkriva složen portret ambiciozne, obrazovane, politički svesne žene – i društva koje je nije moglo da prihvati jer je bila „suviše“.
Rina
Možda vas zanima:
Bitka kod Velbužda 1330. godine: Pobeda Nemanjića koja je promenila odnos snaga na Balkanu
Na vrhuncu leta 1330. godine, kod grada Velbužda (današnji Ćustendil u Bugarskoj), odigrala se bitka koja je odredila političku i vojnu sudbinu Balkana za naredne decenije.
Izgnanstvo kraljice Drage Mašin: Žena koju su prvo odbacili dvor, pa istorija
Kada je 1903. godine pala dinastija Obrenović u krvavom Majskom prevratu, zlatne zavese kraljevskog dvora upile su i poslednji uzdah kraljice Drage Mašin – žene koju je Srbija više ogovarala nego poznavala. Njen uspon, izolacija i brutalni kraj često se svode na par rečenica u udžbenicima, ali istinska priča o Dragi otkriva složen portret ambiciozne, obrazovane, politički svesne žene – i društva koje je nije moglo da prihvati jer je bila „suviše“.
Možda vas zanima:
Bitka kod Velbužda 1330. godine: Pobeda Nemanjića koja je promenila odnos snaga na Balkanu
Na vrhuncu leta 1330. godine, kod grada Velbužda (današnji Ćustendil u Bugarskoj), odigrala se bitka koja je odredila političku i vojnu sudbinu Balkana za naredne decenije.
Izgnanstvo kraljice Drage Mašin: Žena koju su prvo odbacili dvor, pa istorija
Kada je 1903. godine pala dinastija Obrenović u krvavom Majskom prevratu, zlatne zavese kraljevskog dvora upile su i poslednji uzdah kraljice Drage Mašin – žene koju je Srbija više ogovarala nego poznavala. Njen uspon, izolacija i brutalni kraj često se svode na par rečenica u udžbenicima, ali istinska priča o Dragi otkriva složen portret ambiciozne, obrazovane, politički svesne žene – i društva koje je nije moglo da prihvati jer je bila „suviše“.
Možda vas zanima:
Bitka kod Velbužda 1330. godine: Pobeda Nemanjića koja je promenila odnos snaga na Balkanu
Na vrhuncu leta 1330. godine, kod grada Velbužda (današnji Ćustendil u Bugarskoj), odigrala se bitka koja je odredila političku i vojnu sudbinu Balkana za naredne decenije.
Izgnanstvo kraljice Drage Mašin: Žena koju su prvo odbacili dvor, pa istorija
Kada je 1903. godine pala dinastija Obrenović u krvavom Majskom prevratu, zlatne zavese kraljevskog dvora upile su i poslednji uzdah kraljice Drage Mašin – žene koju je Srbija više ogovarala nego poznavala. Njen uspon, izolacija i brutalni kraj često se svode na par rečenica u udžbenicima, ali istinska priča o Dragi otkriva složen portret ambiciozne, obrazovane, politički svesne žene – i društva koje je nije moglo da prihvati jer je bila „suviše“.
Možda vas zanima:
Bitka kod Velbužda 1330. godine: Pobeda Nemanjića koja je promenila odnos snaga na Balkanu
Na vrhuncu leta 1330. godine, kod grada Velbužda (današnji Ćustendil u Bugarskoj), odigrala se bitka koja je odredila političku i vojnu sudbinu Balkana za naredne decenije.
Izgnanstvo kraljice Drage Mašin: Žena koju su prvo odbacili dvor, pa istorija
Kada je 1903. godine pala dinastija Obrenović u krvavom Majskom prevratu, zlatne zavese kraljevskog dvora upile su i poslednji uzdah kraljice Drage Mašin – žene koju je Srbija više ogovarala nego poznavala. Njen uspon, izolacija i brutalni kraj često se svode na par rečenica u udžbenicima, ali istinska priča o Dragi otkriva složen portret ambiciozne, obrazovane, politički svesne žene – i društva koje je nije moglo da prihvati jer je bila „suviše“.
Možda vas zanima:
Bitka kod Velbužda 1330. godine: Pobeda Nemanjića koja je promenila odnos snaga na Balkanu
Na vrhuncu leta 1330. godine, kod grada Velbužda (današnji Ćustendil u Bugarskoj), odigrala se bitka koja je odredila političku i vojnu sudbinu Balkana za naredne decenije.
Izgnanstvo kraljice Drage Mašin: Žena koju su prvo odbacili dvor, pa istorija
Kada je 1903. godine pala dinastija Obrenović u krvavom Majskom prevratu, zlatne zavese kraljevskog dvora upile su i poslednji uzdah kraljice Drage Mašin – žene koju je Srbija više ogovarala nego poznavala. Njen uspon, izolacija i brutalni kraj često se svode na par rečenica u udžbenicima, ali istinska priča o Dragi otkriva složen portret ambiciozne, obrazovane, politički svesne žene – i društva koje je nije moglo da prihvati jer je bila „suviše“.
Tokom vekova, manastir Žiča je pretrpeo mnoga razaranja i obnavljanja. Osmanlije su nekoliko puta palile manastir, ali je svaki put bio obnovljen zahvaljujući upornosti i veri monaha i vernika. Žiča je takođe bila mesto okupljanja srpske vojske i naroda tokom teških perioda istorije, što dodatno naglašava njen značaj.
Arheološka istraživanja u Žiči otkrila su mnoge artefakte koji pružaju uvid u život monaha i vernika. Pronađeni su stari rukopisi, ikone, liturgijski predmeti i drugi artefakti koji svedoče o bogatom duhovnom i kulturnom životu manastira. Ova otkrića pomažu da se rekonstruiše slika srednjovekovne Srbije i značaj Žiče u njenom istorijskom kontekstu.
Danas, manastir Žiča je ne samo duhovni centar, već i turistička atrakcija koja privlači posetioce iz celog sveta. Organizuju se vođene ture, liturgije i kulturni događaji koji posetiocima omogućavaju da se upoznaju sa bogatom istorijom i duhovnošću ovog mesta. Žiča je mesto gde se tradicija i istorija susreću, pružajući jedinstvenu priliku za istraživanje i duhovno oplemenjivanje.
SVI SU VOLELI BATU ŽIVOJINOVIĆA, ALI O SCENI SA SNIMANJA "LEPA SELA LEPO GORE" NISMO IMALI POJMA: Evo šta se DESILO
U jednom od mnogobrojnih intervjua, Bata je prepričavao dogodovštinu sa snimanja kultnog filma "Lepa sela lepo gore"
Naši stari nikad nisu SKLANJALI MRVICE SA STOLA "GOLOM RUKOM", a hleb su UVEK DELILI: Narodna verovanja o prizivanju BOGATSTVA i teranju SIROMAŠTVA S PRAGA
Narodna verovanja u Srbiji prizivaju sreću i blagostanje kroz običaje i zabrane. Običaji se prenose generacijski kao deo kulturnog nasleđa srpskog naroda.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Kućerak od drveta i duše – Sirogojno, muzej pod otvorenim nebom
Na nadmorskoj visini od gotovo hiljadu metara, u srcu Zlatibora, nalazi se selo Sirogojno. Tu se u tišini brda rađa jedan od najlepših muzeja na otvorenom u Srbiji – „Staro selo“. Kroz drvene kućice, miris dima i škripu podova, posetioci zakorače u prošlost, u vreme kada se živelo jednostavno, a svaka stvar imala svoju priču.
Četinari koji ne znaju za smrt – Norveška kroz oči Isidore Sekulić
Srpska književnica otkrila je Norvešku pre više od jednog veka, donoseći sa sobom slike fjordova, ribarskih sela i tišinu koja ima glas.
Komentari(0)