POZORIŠTE U KUĆI Stanislava je glumila u čuvenoj seriji, teško obolela pa napisala knjigu "Devetnaest društvenih igara", o borbi s bolešću
Stanislava Pešić, jedna od najvoljenijih glumica Jugoslavije, ostavila je dubok trag u svetu glume. Stanislava Pešić rođena je 7. juna 1941. godine u Grockoj, koja je za Jugoslaviju bila prva ratna tokom Drugog svetskog rata.
Veoma mlada je shvatila da je njen poziv gluma, te je iz trećeg pokušaja upisala Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju.
Postala je deo ansambla Narodnog pozorišta u Beogradu.
Njena porodica nije bila imućna, pa je Stanislava pričala:
- Tatina plata bila je mala i, za razliku od druge dece, mi nismo imale da jedemo med, već smo užinale mast i hleb. Uletiš u kuću, baba namaže mast na hleb i trk napolje. Priznale smo da nas je sramota što mi jedemo mast, a druga deca med. Sutradan, baba koja se teško kretala, došla je do šetališta i izdaleka, koliko je grlo nosi, povikala: Vesna, Mirjana, Staša, užina! Meda i ’leba! Pojurile smo kao bez duše, a baba nam je uvalila topao hleb u ruke i rekla: Trčite dok se ne slojani, nikom ne daj da proba, jedite brzo! A samo je zagrejala hleb, mast se istopila i mi smo dobile ‘meda i hleba’...
Ljubav prema daskama koje život znače
Kao tinejdžerka bila je na audiciji za omladinsko pozorište, a pred žirijem, koji su činili Ljuba Tadić i Vera Belogrlić, recitovala je "Spaljenu pesmu" Zmaja i monolog majke koja je ubila sina iz "Svetog plamena" Somerseta Moma.
Kada je završila, Ljuba Tadić ju je upitao: "Znaš li ti, devojčice, nešto smešno?", a ona mu je odgovorila da ne zna i zaplakala.
- I dok sam plakala, on mi je nabrajao naslove smešnih pesama, sve dotle dok nisam rekla da znam ‘Otac i sin’ Đure Jakšića. Mucala sam, pogrešno naglašavala reči. Ipak, on je rekao: Bravo, bravo! Ali ta pesma nije smešna, nego tužna! I za sve to vreme ja sam jecala, ispričala je jednom prilikom glumica.
Zanimljivo je i to da kada je pokušala kao gimnazijalka da upiše glumu, da je njena majka zatražila od komisije da je obori, a oni su to pokušali na veoma bizaran način, naime, pitali su je koje se ribe gaje u Prespanskom jezeru, a kada je odgovorila da ne zna, rekli su joj: "Vi želite da budete glumica, a ne znate koje ribe žive u Prespanskom jezeru!"
Zavidna karijera
Igrala je i Anu u "Švabici", Mašu u "Galebu", Anđeliju u "Maksimu Crnojeviću", ali i u monodrami po knjizi "Pismo nerođenom detetu" Orijane Falači, s željom da pitanje materinstva produbi profesionalnim konfliktima.
- Osetila sam da je to muka svih nas savremenih žena i želela sam da govorim o onome što se i meni dešava, što se uopšte dešava u svakom trenutku.
Na filmu se prvi put pojavila 1958. godine u "Snovima od vetra" Kokana Rakonjca, potom i u "Diližansi snova" Soje Jovanović, dok je za ulogu u "Pesmi" po istoimenom romanu Oskara Daviča dobila "Zlatnu arenu" u Puli.
Gluma i popularnost
Stanislava Pešić je igrala šarmantnu Olgu Petrović u seriji “Pozorište u kući”, koja je obeležila jednu eru jugoslovenske televizije.
Imitirale su je i Beograđanke i Zagrepčanke, a publika je obožavala njen lik.
Bila je fizički aktivna, prgava i uvek spremna za okršaj, što je bilo neuobičajeno za mlade dame tog vremena.
Bolest i smrt
Glumica je 1992. godine obolela od raka. Hrabro je odigrala svoju poslednju ulogu u drami “Dugo putovanje u noć” već je bila teško bolesna. Pred smrt je objavila knjigu „Devetnaest društvenih igara“ i otkrila detalje o borbi sa opakom bolešću, ali i pisma koja je slala sinovima. Iz braka sa vajarom Slavoljubom Stankovićem dobila je sina Peru, a sa kompozitorom Vojislavom Kostićem, Ivana.
Za sebe je rekla da je „sve pogrešno odigrala, bila neodlučna kada je trebalo da bude odlučna, uverena da je ružna onda kada je bila najlepša“ i dodala da je trebalo više da veruje u sebe.
Preminula je u Beogradu u 57. godini života. Njena rođena sestra je Vesna Pešić, poznata sociološkinja i političarka.
Pet godina je vodila bitku za ozdravljenje i život.
Nažalost, preminula je 20. novembra 1997. godine u Beogradu, izgubivši najtežu životnu bitku.
Stanislava Pešić ostavila je neizbrisiv trag u svetu glume i ostaje upamćena kao jedna od najvoljenijih glumica Jugoslavije.
(Lepote Srbije/ Najžena)
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
GROBLJE VILA: Zašto se na planini Miroč i danas gasi motor i legenda o najstarijem srpskom vampiru
Miroč, planina na severoistoku Srbije, važi za jednu od najmističnijih, opevana u narodnim pesmama kao dom vilenjaka. Ipak, Miroč i obližnji krajevi kriju mnogo mračniju tajnu – priču o najpoznatijem srpskom vampiru, Savi Savanoviću. Otkrivamo kako je vodenica na reci Rogačici postala ukleto mesto koje meštani izbegavaju i kako se mit o vukodlacima spojio sa pričom o vampiru.
POSLEDNJE PISMO IZ ZATVORA: Istina o jedinom svedočanstvu Kneza Pavla u egzilu i zašto je odbio da nosi burmu
Knez Pavle Karađorđević (1893–1976) važio je za najobrazovanijeg i najsklonijeg umetnosti među srpskim vladarima, ali je njegov život završio u političkom progonstvu. Otkrivamo kako je njegova sudbina povezana sa tragičnim gubitkom sina i zašto se, uprkos svom bogatstvu, morao odreći remek-dela da bi preživeo u izgnanstvu.
Naši stari su verovali da vetar ima duhovnu funkciju: Ovako su mu pevali, a razlog će vas iznenaditi
Pevanje pred vetar nije pokušaj da se kontroliše priroda
Komentari(0)