SLAVIMO POJAVU ČASNOG KRSTA U JERUSALIMU: Ovo su običaji

Izvor: Lepote Srbije

12:00

Kultura 0

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave pojavu časnog krsta u Jerusalimu

SLAVIMO POJAVU ČASNOG KRSTA U JERUSALIMU: Ovo su običaji
Shutterstock

Na današnji dan na nebu iznad Jerusalima, u dane koji su poznati pod nazivom Svete Pedesetnice, u devet sati ujutru 357 godine ukazao se Časni krst gospodnji, dan kada su nevernici prestali da sumnjaju.

Svi oni koji su sumnjali u Sina Božjeg u velikom strahu i divljenju su posmatrali to nebesko znamenje, koje je sijalo neopisivom svetlošću, jačom od sunčeve.

Časni Krst se prostirao nad Golgotom pa sve do iznad Gore Maslinske, udaljene petnaest stadija od Golgote. Širina Časnoga Krsta odgovarala je njegovoj dužini. A lepota Krsta beše kao lepota najlepše duge, te privuče na sebe poglede sviju. I svi napustiše svoje poslove, bilo ručne ili domaće i, izašavši iz kuća, sa pažnjom i strahom posmatrahu to prečudno znamenje.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Povod za pojavu krsta je slučaj nasleđivanja carskog presta Konstantina Velikog od strane njegovog sina Konstancija, koji je bio dokazani jeretik.

Za razliku od njega, svi građani Jerusalema pohitali su u crkvu, kako bi jednoglasno proslavljali ime Isusa Hrista.

Tada se nevernici i jeretici, neprijatelji i hulitelji Hristovog Božanstva, ispuniše stida, videći u pojavi Krsta tako veliku božansku slavu i silu Gospoda Hrista.

I na taj način sama stvarnost posvedoči tada, da je hrišćanska vera - prava, istinita i blagočestiva, i ne od visprenih reči spoljašnje mudrosti ljudske sastavljena, već otkrivenjem i silom Duha Svetoga potvrđivana, i nebeskim znamenjima i čudesima posvedočavana.

Ovo prikazanje bilo je razlog da mnogi prihvate pravoslavlje, da se pokaju i prime sveto krštenje.

"U vreme cara Konstansa, sina svetog Konstantina, i patrijarha jerusalimskog Kirila, pojavi se izjutra u devet sati. Časni Krst nad Golgotom prostirući se do iznad Gore Maslinske. Beše taj Krst svetliji od sunca i krasniji od najlepše duge.

Sav narod, i verni i neverni, ostaviše svoje poslove i u strahu i divljenju posmatrahu to nebesko znamenje. Mnogi nevernici obratiše se veri Hristovoj, a tako isto i mnogi jeretici ostaviše svoju zlobnu jeres i vratiše se Pravoslavlju".

Običaji

Prema narodnim običajima, u kasnim večernjim satima valja gledati u nebo i ako vidite četiri zvezde, postavljene tako da obrazuju krst, ispuniće vam se želja. Takođe, danas treb ada se uzdržavate od bilo kakvih ženskih poslova, popt šivenja, heklanja, veza...

Marš na Drinu

Neustrašivi bard : glas koji je odjekivao scenom i filmom

Kultura

20:00

12 septembar, 2025

Kada se pomene ime Ljube Tadića (1929–2005), prva asocijacija gotovo svakog ljubitelja pozorišta i filma jeste – glas. Dubok, autoritativan, prodoran, bio je njegovo najmoćnije oružje. Uz njega, išla je i pojava koja je plenila – visoka figura, snažan izraz i stav glumca koji nikada nije poznavao strah na sceni.

Despot Stefan Lazarević

Zašto je Stefan Lazarević jedan od najvažnijih vladara srpske istorije -vladar iz reda Zmaja i tvorac Manasije

Kultura

19:00

12 septembar, 2025

Među svim vladarima srednjovekovne Srbije, retko ko se ističe kao despot Stefan Lazarević (1377–1427). Sin kneza Lazara i kneginje Milice, naslednik Kosovske tradicije i poslednji veliki vitez srpske srednjovekovne države, Stefan je ostavio neizbrisiv trag u istoriji i kulturi. Njegova vladavina bila je most između izgubljenog carstva Nemanjića i buduće borbe za opstanak pod Osmanlijama.

Zvečan

Tvrđava Zvečan – čuvar severnog Kosova kroz vekove

Kultura

18:00

12 septembar, 2025

Na strmoj vulkanskoj kupi iznad reke Ibar, uzdiže se tvrđava Zvečan – jedan od najstarijih i najznačajnijih srednjovekovnih gradova Srbije. Kao strateško uporište i kraljevski dvor Nemanjića, Zvečan je bio svedok uspona srpske države, ali i burnih borbi koje su oblikovale našu istoriju.

Komentari(0)

Loading