Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave pojavu časnog krsta u Jerusalimu
Na današnji dan na nebu iznad Jerusalima, u dane koji su poznati pod nazivom Svete Pedesetnice, u devet sati ujutru 357 godine ukazao se Časni krst gospodnji, dan kada su nevernici prestali da sumnjaju.
Svi oni koji su sumnjali u Sina Božjeg u velikom strahu i divljenju su posmatrali to nebesko znamenje, koje je sijalo neopisivom svetlošću, jačom od sunčeve.
Časni Krst se prostirao nad Golgotom pa sve do iznad Gore Maslinske, udaljene petnaest stadija od Golgote. Širina Časnoga Krsta odgovarala je njegovoj dužini. A lepota Krsta beše kao lepota najlepše duge, te privuče na sebe poglede sviju. I svi napustiše svoje poslove, bilo ručne ili domaće i, izašavši iz kuća, sa pažnjom i strahom posmatrahu to prečudno znamenje.
Možda vas zanima:
KAKO SU PRECI DOČEKIVALI MITROVDAN: Zašto se na taj dan mora biti u kući i šta znači kad hajdučka godina počinje
Mitrovdan, 8. novembar, u narodu se oduvek obeležava kao dan velikih promena. Iako je posvećen Svetom velikomučeniku Dimitriju, ovaj praznik je prvenstveno bio vezan za prirodu i pripremu za zimu. Otkrivamo zašto je najvažniji običaj da vas Mitrovdanska noć zatekne kod svoje kuće i kako je ovaj dan postao legendarni "hajdučki rastanak".
SUTRA JE MIHOLJDAN: Ne valja raditi po kući, ali jedna stvar je STROGO ZABRANJENA – evo šta donosi Miholjsko leto!
Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra obeležavaju Miholjdan, praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku. Ovaj svetac, poznat po dugovečnosti i isceliteljskoj moći, označava početak prave jeseni, ali donosi i period topline poznat kao Miholjsko leto.
Možda vas zanima:
KAKO SU PRECI DOČEKIVALI MITROVDAN: Zašto se na taj dan mora biti u kući i šta znači kad hajdučka godina počinje
Mitrovdan, 8. novembar, u narodu se oduvek obeležava kao dan velikih promena. Iako je posvećen Svetom velikomučeniku Dimitriju, ovaj praznik je prvenstveno bio vezan za prirodu i pripremu za zimu. Otkrivamo zašto je najvažniji običaj da vas Mitrovdanska noć zatekne kod svoje kuće i kako je ovaj dan postao legendarni "hajdučki rastanak".
SUTRA JE MIHOLJDAN: Ne valja raditi po kući, ali jedna stvar je STROGO ZABRANJENA – evo šta donosi Miholjsko leto!
Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra obeležavaju Miholjdan, praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku. Ovaj svetac, poznat po dugovečnosti i isceliteljskoj moći, označava početak prave jeseni, ali donosi i period topline poznat kao Miholjsko leto.
Možda vas zanima:
KAKO SU PRECI DOČEKIVALI MITROVDAN: Zašto se na taj dan mora biti u kući i šta znači kad hajdučka godina počinje
Mitrovdan, 8. novembar, u narodu se oduvek obeležava kao dan velikih promena. Iako je posvećen Svetom velikomučeniku Dimitriju, ovaj praznik je prvenstveno bio vezan za prirodu i pripremu za zimu. Otkrivamo zašto je najvažniji običaj da vas Mitrovdanska noć zatekne kod svoje kuće i kako je ovaj dan postao legendarni "hajdučki rastanak".
SUTRA JE MIHOLJDAN: Ne valja raditi po kući, ali jedna stvar je STROGO ZABRANJENA – evo šta donosi Miholjsko leto!
Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra obeležavaju Miholjdan, praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku. Ovaj svetac, poznat po dugovečnosti i isceliteljskoj moći, označava početak prave jeseni, ali donosi i period topline poznat kao Miholjsko leto.
Povod za pojavu krsta je slučaj nasleđivanja carskog presta Konstantina Velikog od strane njegovog sina Konstancija, koji je bio dokazani jeretik.
Za razliku od njega, svi građani Jerusalema pohitali su u crkvu, kako bi jednoglasno proslavljali ime Isusa Hrista.
Tada se nevernici i jeretici, neprijatelji i hulitelji Hristovog Božanstva, ispuniše stida, videći u pojavi Krsta tako veliku božansku slavu i silu Gospoda Hrista.
I na taj način sama stvarnost posvedoči tada, da je hrišćanska vera - prava, istinita i blagočestiva, i ne od visprenih reči spoljašnje mudrosti ljudske sastavljena, već otkrivenjem i silom Duha Svetoga potvrđivana, i nebeskim znamenjima i čudesima posvedočavana.
Ovo prikazanje bilo je razlog da mnogi prihvate pravoslavlje, da se pokaju i prime sveto krštenje.
"U vreme cara Konstansa, sina svetog Konstantina, i patrijarha jerusalimskog Kirila, pojavi se izjutra u devet sati. Časni Krst nad Golgotom prostirući se do iznad Gore Maslinske. Beše taj Krst svetliji od sunca i krasniji od najlepše duge.
Sav narod, i verni i neverni, ostaviše svoje poslove i u strahu i divljenju posmatrahu to nebesko znamenje. Mnogi nevernici obratiše se veri Hristovoj, a tako isto i mnogi jeretici ostaviše svoju zlobnu jeres i vratiše se Pravoslavlju".
Običaji
Prema narodnim običajima, u kasnim večernjim satima valja gledati u nebo i ako vidite četiri zvezde, postavljene tako da obrazuju krst, ispuniće vam se želja. Takođe, danas treb ada se uzdržavate od bilo kakvih ženskih poslova, popt šivenja, heklanja, veza...
OBIČAJ ZVAN "MLADENCI": Zašto su se u nekim krajevima muž i žena venčavali dva puta i šta je donosila "druga svadba"
U srpskoj tradiciji brak je bio svetinja, ali je morao biti i plodan. Otkrivamo neobičan običaj "drugog venčanja" koji se praktikovao u Bosanskoj Krajini i delovima Zapadne Srbije. Zašto se par venčavao dva puta, i kako je "druga svadba" služila da osigura obilje, zdravlje i, najvažnije, potomstvo u kući.
NEBESKI TRAG U SRBIЈI: Zašto je selo Ripanj nastalo na najvećem meteoritu i kako se pećina skriva od lovaca na blago
Planina Avala i selo Ripanj, tik uz Beograd, kriju geološku tajnu koja seže do kosmičkih razmera. Otkrivamo zašto se veruje da je Ripanj nastao na mestu pada jednog od najvećih meteorita pronađenih u Srbiji, kako je mit o tom "nebeskom tragu" povezan sa starim rudnicima i zašto je ovo mesto vekovima privlačilo lovce na blago.
REKA KOЈA GOVORI TUGOM: Legenda o Moravi – zašto se svake godine utopi skoro isti broj ljudi i kako se reka umirivala darovima
Morava, "majka svih srpskih reka", vekovima je donosila život, ali i strahovite poplave i nevolje. Otkrivamo zašto se Morava smatrala "živim bićem" koje traži žrtve i kako su ljudi, po starom običaju, bacali simbolične darove u reku da bi umirili "rečnu neman" i osigurali plodnost zemlje.
POSLEDNJA TAJNA TITOVE ŽENE: Da li je Jovanka Broz zaista pokušala da prokune Tita i šta je nosila u torbi kada je proterana
Jovanka Broz, prva dama Jugoslavije, živela je u raskoši, da bi poslednje tri decenije provela u političkoj izolaciji. Otkrivamo vrhunac drame: proterivanje iz Dvorca u Užičkoj 15, gde je navodno, u besu i tuzi, izrekla "poslednju reč" Titu i kako je njena tiha patnja postala simbol raspada Jugoslavije.
TAJNA ZGRADA KOЈA NEMA PROZORE: Zašto su Jevreji u Beogradu gradili dvorišta bez otvora i šta se krilo iza zidova Dorćola
Dorćol, najstariji deo Beograda, krije arhitektonsku tajnu koja svedoči o životu Sefarda. Otkrivamo zašto su se tradicionalne jevrejske kuće gradile sa minimalnim brojem prozora okrenutih ka ulici i kako je unutrašnje dvorište postalo centar porodičnog i duhovnog života, zaštićeno od uroka i pogleda.
Komentari(0)