Trag ovog običaja nalazimo u romanu “Nečista krv” Bore Stankovića
Iako važimo za tradicionalno društvo koje veoma drži do porodičnih vrednosti, ne tako davno snohačenje bilo je deo tradicije u našoj zemlji. Narod je usvajao različite običaje, a među njima su i seksualni, koji su se i do danas zadržali u ruralnim sredinama.
Ubedljivo najbizarniji srpski seksualni običaj je snohačenje. Ovaj običaj podrazumevao je seksualno opštenje svekra i snahe u seoskim sredinama. Potiče iz vremena slovenskih zajednica.
Taj neobični seksualni običaj bio je rasprostranjen u području Pomoravlja i u vranjskom području, gde se prenosio sa kolena na koleno.
Možda vas zanima:
OVAJ SRPSKI OBIČAJ SVI POŠTUJEMO: Znate li zašto se novopečenom ocu cepa odeća?
Sigurno ste prisustvovali činu u kojem se novopočenom ocu cepa odeća, a mnogi su i sami učestovali u ovom srpskom običaju
Možda vas zanima:
OVAJ SRPSKI OBIČAJ SVI POŠTUJEMO: Znate li zašto se novopečenom ocu cepa odeća?
Sigurno ste prisustvovali činu u kojem se novopočenom ocu cepa odeća, a mnogi su i sami učestovali u ovom srpskom običaju
Možda vas zanima:
OVAJ SRPSKI OBIČAJ SVI POŠTUJEMO: Znate li zašto se novopečenom ocu cepa odeća?
Sigurno ste prisustvovali činu u kojem se novopočenom ocu cepa odeća, a mnogi su i sami učestovali u ovom srpskom običaju
U Pomoravlju je snohačenje utemeljeno ženidbom maloletnog dečaka, još uvek nesposobnog za seksualne odnose sa odraslom devojkom i u tom slučaju je otac obavljao “bračne dužnosti” sa snahom do sinovljevog polnog sazrevanja.
Trag ovog običaja nalazimo u romanu “Nečista krv” Bore Stankovića.
Kako je nastalo "Kažite dragička"? Zanimljiva priča o Beograđanki koja je volela ovo da radi
Donosimo vam zanimljivu priču o gospođi Dragi po kojoj je nastala čuvena izreka "Kaži dragička!"
Ovo je najmoćnija moltva za zaštitu dece: Sve majke treba da izgovaraju ove reči svakog dana
Kroz molitvu, izražava svoju brigu i nadu za srećnu i uspešnu budućnost svoje dece, ali i aktivno komuniciraju sa Bogom
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Manastir Svetog Romana kod Đunisa: Svetinja koju zna samo tišina
Na obroncima Jastrepca, skriven između šuma i tišine, stoji manastir Svetog Romana – mesto gde ljudi dolaze ne da govore, već da slušaju ono što se u sebi više ne čuje
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Komentari(0)