Trag ovog običaja nalazimo u romanu “Nečista krv” Bore Stankovića
Iako važimo za tradicionalno društvo koje veoma drži do porodičnih vrednosti, ne tako davno snohačenje bilo je deo tradicije u našoj zemlji. Narod je usvajao različite običaje, a među njima su i seksualni, koji su se i do danas zadržali u ruralnim sredinama.
Ubedljivo najbizarniji srpski seksualni običaj je snohačenje. Ovaj običaj podrazumevao je seksualno opštenje svekra i snahe u seoskim sredinama. Potiče iz vremena slovenskih zajednica.
Taj neobični seksualni običaj bio je rasprostranjen u području Pomoravlja i u vranjskom području, gde se prenosio sa kolena na koleno.
Možda vas zanima:
OVAJ SRPSKI OBIČAJ SVI POŠTUJEMO: Znate li zašto se novopečenom ocu cepa odeća?
Sigurno ste prisustvovali činu u kojem se novopočenom ocu cepa odeća, a mnogi su i sami učestovali u ovom srpskom običaju
Možda vas zanima:
OVAJ SRPSKI OBIČAJ SVI POŠTUJEMO: Znate li zašto se novopečenom ocu cepa odeća?
Sigurno ste prisustvovali činu u kojem se novopočenom ocu cepa odeća, a mnogi su i sami učestovali u ovom srpskom običaju
Možda vas zanima:
OVAJ SRPSKI OBIČAJ SVI POŠTUJEMO: Znate li zašto se novopečenom ocu cepa odeća?
Sigurno ste prisustvovali činu u kojem se novopočenom ocu cepa odeća, a mnogi su i sami učestovali u ovom srpskom običaju
U Pomoravlju je snohačenje utemeljeno ženidbom maloletnog dečaka, još uvek nesposobnog za seksualne odnose sa odraslom devojkom i u tom slučaju je otac obavljao “bračne dužnosti” sa snahom do sinovljevog polnog sazrevanja.
Trag ovog običaja nalazimo u romanu “Nečista krv” Bore Stankovića.
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Komentari(0)