Većina ljudi na sahranama baca komad zemlje u grob malo pre nego što grobari počnu da vraćaju ostatak zemlje u raku.
Prilikom bacanja zemlje, izgovara se rečenica: "Neka mu je laka crna zemlja".
Verovatno ste se nekad pitali šta tačno znači ovaj običaj.
Taj čin ima svoje poreklo u magijskoj zaštiti od mrtvih. Kada svi prisutni bace po neki grumen, onda grobari završavaju posao vraćajući svu ostalu zemlju koja je iskopana iz rake preko sanduka pokojnika. U razna vremena na različite načine se štitilo od mrtvih u strahu da se ne povampire.
Možda vas zanima:
Evo zašto se baca grumen zemlje na sanduk: Svi poštuju običaj, a malo ko zna šta ovo zapravo znači
Bacanje zemlje je često način da se izrazi poslednje poštovanje prema pokojniku
Kad se pokojniku daje 7, 40 dana, 6 meseci i godina: Jedna stvar je najbitnija i ne sme se zanemariti ni za živu glavu
Verski analitičar otkrio je kad se pokojniku daje 7, 40 dana, 6 meseci i godina.
Možda vas zanima:
Evo zašto se baca grumen zemlje na sanduk: Svi poštuju običaj, a malo ko zna šta ovo zapravo znači
Bacanje zemlje je često način da se izrazi poslednje poštovanje prema pokojniku
Kad se pokojniku daje 7, 40 dana, 6 meseci i godina: Jedna stvar je najbitnija i ne sme se zanemariti ni za živu glavu
Verski analitičar otkrio je kad se pokojniku daje 7, 40 dana, 6 meseci i godina.
Možda vas zanima:
Evo zašto se baca grumen zemlje na sanduk: Svi poštuju običaj, a malo ko zna šta ovo zapravo znači
Bacanje zemlje je često način da se izrazi poslednje poštovanje prema pokojniku
Kad se pokojniku daje 7, 40 dana, 6 meseci i godina: Jedna stvar je najbitnija i ne sme se zanemariti ni za živu glavu
Verski analitičar otkrio je kad se pokojniku daje 7, 40 dana, 6 meseci i godina.
Živi su pribegavali raznim lukavstvima da bi ovo izbegli. Postoji običaj da se živi ne vraćaju istim putem kojim su i došli na sahranu, ili su zatrpavali kamenjem grob da se pokojnik ne bi povampirio. Bacanje zemlje je slična ritualna radnja.
Svako baca po neki grumen zemlje da zemlja bude teža. Kao odušak savesti je što se kaže da pokojniku bude laka zemlja. U većini naših krajeva se uz grumen zemlje baca i po koji sitan novčić, kojim se na simboličan način, poručuje pokojniku da isti novac ponese nekom pokojniku koji je bio blizak onome ko je novčić bacio, piše Codex.
KUĆA KOJA NEMA TEMELJ: Zašto je Stara kapetanija u Zemunu izgrađena na samoj ivici reke i kako ju je Dunav spasao od zaborava
Stara Kapetanija u Zemunu je mnogo više od zgrade – ona je simbol Zemuna kao lučkog grada, svedok granice dveju imperija i arhitektonski prkos reci. Otkrivamo kako je zgrada, sagrađena na samoj aluvijalnoj obali Dunava, odolevala vekovima poplavama i kako je njen opstanak dokaz inženjerskog podviga Austrougarske monarhije.
NEVIDLJIVA GRANICA: Zašto se na reci Savi i danas praktikuje "kupanje mrtvih" i ko su bile Savske vodene vile
Reka Sava, moćna i mistična, oduvek je bila granica svetova: od Austrougarske do turske imperije, ali i granica između života i smrti. Otkrivamo drevna paganska verovanja vezana za Savu, mit o njenom imenu i zašto se u krajevima Posavine i danas čuva ritual pranja pokojnika vodom sa reke, kao i legenda o vodenim vilama koje su bile opasnije od utapanja.
Staroslovensko ime koje ima dugu istoriju: Ko se zove ovako, snažan je i spretan
Ukoliko poznajete nekog Borisa, pošaljite mu ovu priču o poreklu i značenju njegovog imena
Magija zelenog sveta: Zašto je srpski seljak verovao da biljke leče, proriču sudbinu i prizivaju natprirodne sile
Od drena i bosiljka do gloga i vrbe: Detaljna analiza Veselina Čajkanovića o kultnom značaju bilja u srpskim narodnim verovanjima, mnogo pre nego što je nauka otkrila njihova svojstva.
Krmokolj u zapadnoj Srbiji: Jesenji običaj koji spaja porodicu i selo
U jesenjim mesecima, kada zahladi i približi se zima, u mnogim selima zapadne Srbije nekada je bio obavezan običaj poznat kao krmokolj. To je bio veliki porodični i seoski događaj, kada se klalo svinje i pripremalo meso za predstojeće mesece. Iako se na prvi pogled radilo samo o poslu, krmokolj je bio mnogo više od toga – prava gozba, druženje i prilika da se učvrste rodbinske i komšijske veze.
Komentari(0)