TEK KADA JE KARAĐORĐE PRIHVATIO, KRENULO SE U NAPAD Da li ste znali da su dvojica Srba odbila da budu vođe Prvog srpskog ustanka?

Lepote Srbije

21:00

Kultura 0

Dahije u Beogradskom pašaluku su 1801. godine ubile beogradskog pašu i uspostavljaju nasilje u pašaluku. Mnogi Srbi su se odmetnuli u hajduke i spremaju plan za pobunu. Kada su dahije to saznale, 1804. su sprovele seču knezova, a umesto da su sprečile bunu dahije su je ubrzale.

TEK KADA JE KARAĐORĐE PRIHVATIO, KRENULO SE U NAPAD Da li ste znali da su dvojica Srba odbila da budu vođe Prvog srpskog ustanka?
Wikipedia

 

 

Prvi srpski ustanak je bio ustanak Srba u Beogradskom pašaluku i okolnih šest nahija protiv Turaka u periodu od 15. februara 1804. do 7. oktobra 1813. godine. Otpočeo je kao pobuna protiv dahija.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Dahije u Beogradskom pašaluku su 1801. godine ubile beogradskog pašu i uspostavljaju nasilje u pašaluku. Mnogi Srbi su se odmetnuli u hajduke i spremaju plan za pobunu. Kada su dahije to saznale, 1804. su sprovele seču knezova, a umesto da su sprečile bunu dahije su je ubrzale.

Najpre su se u Šumadiji sastala tri narodna poglavara: Đorđe Petrović, kog su Turci nazvali Karađorđe, zatim Janko Katić i Vasa Čarapić. Oko njih su se veoma brzo okupili mnogi, kako i domaće srpsko stanovništvo, tako i hajduci, među kojima su bili i Stanoje Glavaš i hajduk Veljko.

Na ovu vest diglo se stanovništvo i s one strane Kolubare, gde su se naročito istakli Jakov Nenadović, Aleksin brat, sveštenik Luka Lazarević. Slična situacija bila je i s one strane Morave, gde su se istakli Milenko Stojković i Petar Todorović Dobrnjac. Ubrzo je skoro cela zemlja bila pod oružjem.

TEK KADA JE KARAĐORĐE PRIHVATIO, KRENULO SE U NAPAD Da li ste znali da su dvojica Srba odbila da budu vođe Prvog srpskog ustanka? Lepote Srbije/K.R.
 

Za vođu ustanka na skupštini najuglednijih iz Šumadije prvo je predložen Stanoje Glavaš, ali pošto je to ovaj odbio, predložen je knez Teodosije Marićević iz Orašja u kragujevačkom okrugu, ali posle njegovog odbijanja i na njegov predlog za vođu ustanka izabran je Karađorđe 14. februara 1804. godine na jednom zboru u Orašcu.

Na ovom zboru bilo je oko 300 ljudi, uglavnom iz okoline. Bio je to improvizovani skup jednog broja starešina, uglavnom iz Šumadije. Prema raspoloživim podacima, učesnici na skupu u Orašcu predstavljali su mahom Kragujevačku nahiju, a najviše njenu knežinu Jasenicu, i deo Rudničke nahije. Prisutni su bili i hajduci Stanoja Glavaša.

Ustanici predvođeni Karađorđem su uspeli da u značajnom vremenskom intervalu oslobode pašaluk. Ovaj ustanak je prethodio Drugom srpskom ustanku 1815, koji je na kraju doveo do stvaranja Kneževine Srbije.

TEK KADA JE KARAĐORĐE PRIHVATIO, KRENULO SE U NAPAD Da li ste znali da su dvojica Srba odbila da budu vođe Prvog srpskog ustanka? Lepote Srbije/K.R.
 

Aganlija, jedan od dahija pokušao je pregovorom da zaustavi pobunu, ali nije uspeo. Ubrzo su ustanici oslobodili veći deo Beogradskog pašaluka. Sultan je poslao Bećir pašu, bosanskog vezira da umiri ustanike i pogubi dahije, ali ni to nije uspelo. Zato sultan, 1805. naređuje novom beogradskom paši, Hafiz paši da uguši ustanak. Međutim Srbi su dočekali pašu i potukli njegovu vojsku u boju na Ivankovcu.

1806. sultan je poslao veliku vojsku iz Bosne i iz Niša prema Srbiji. Ustanici su potukli obe vojske, Bosansku na Mišaru, a Nišku na utvrđenju Deligradu. Ubrzo su zaključili sa Turskom Ičkov mir. Rusi su nagovorili ustanike da odbiju Ičkov mir jer su započeli rat s Turskom. 1807. Srbi su oslobodili Beograd i počeli s Rusima zajedno ratovati protiv Turaka u Negotinskoj nahiji i pobedili u tri bitke. Srbi su 1809. oslobodili čitav pašaluk i neke delove Bosne i Novopazarskog sandžaka. 1809. su u bici na Čegru potučeni od Turaka zbog nesloge vojvoda. Rusija je s Turskom zaključila Bukureški mir 1812. god. zbog napada Napoleona. Prema odredbama osme tačke mira trebalo je da ustanici dobiju autonomiju. Ali Srbi na to nisu pristali i već 1813. Turci su sa svih strana napali Srbiju i osvojili je.

Karađorđe je sa najugledijim starešinama prešao u Austriju, a zatim u Rusiju.

tomanija obrenović

IGRE PRESTOLA STAROG BEOGRADA: Životna priča Tomanije Obrenović, žene koja je promenila tok istorije!

Kultura

14:00

25 april, 2024

Kažu da iza svakog uspešnog muškarca stoji jaka žena. Da je tako svedoči i sudbina Jevrema Obrenovića, mlađeg brata kneza Miloša, koji je imao privilegiju da život deli sa gospa Tomanijom. Iako su joj često pripisivali oštrinu i sklonost ka spletkama, u svojoj intimi ova oštroumna žene bila je samo majka koja je svim srcem radila za dobrobit svojih potomaka. A i kako ne bi, imala ih je devetoro.

Komentari(0)

Loading