NAJBIZARNIJI SRPSKI OBIČAJ ZADRŽAO SE DUGO NA JUGU SRBIJE: Tokom prve bračne noći mladenaca, svekrva radi nešto MORBIDNO
Konačno se progovorilo o onome o čemu se vekovima ćutalo, to je običaj koji smo imali priliku da vidimo u seriji "Nečista krv"

Kroz brojne patnje prikazan je težak položaj žena u srpskom patrijarhalnom društvu. Ova tematika je duboko ukorenjena u istorijski kontekst i kulturnu baštinu naroda. Jedno od najupečatljivijih prikaza ovog položaja možemo pronaći u seriji "Nečista krv", adaptaciji istoimenog romana Bore Stankovića. Ovaj roman, zajedno sa serijom, pruža dubok uvid u život žena koje su bile podvrgnute tradicionalnom patrijarhalnom okruženju, često vezanom za starije i zaboravljene običaje.
Istorija srpskog naroda je bogata i raznovrsna, obuhvatajući različite vladarske periode, društvene promene i kulturni razvoj. Kroz različite epohe, žene su često bile potisnute u drugi plan i suočavale su se sa ograničenjima u pogledu svojih prava i sloboda. Ovaj patrijarhalni okvir često je bio čvrsto ukorenjen u različitim aspektima društva, od porodičnih odnosa do običaja i rituala.
U romanu "Nečista krv", ali i u knjizi Ivana S. Jastrebova "Običaji i pesma Srba u Turskoj: U Prizrenu, Peći, Moravi i Debru", nailazimo na opis jednog od tih starih običaja - "svođenje mladenaca". Ovaj običaj je posebno zanimljiv jer oslikava koliko su tradicionalni društveni obrasci duboko uticali na bračni život i odnose između muža i žene.
Možda vas zanima:

Zašto se domaćin nikada ne diže prvi od stola?Nepisano pravilo srpske trpeze koje otkriva dublji smisao poštovanja, hijerarhije i gostoprimstva
U srpskoj tradiciji trpeza je imala posebno mesto – okupljala je porodicu, gradila međuljudske odnose i nosila nepisana pravila ponašanja. Jedno od najvažnijih bilo je da domaćin nikada ne ustaje prvi. Ova jednostavna navika krila je duboku simboliku poštovanja, reda i časti, a u mnogim krajevima Srbije poštuje se i danas.

Boje narodne nošnje kao tajni jezik: Šta znači kad je zeleni pojas na pasu?
U svetu u kojem nije bilo pisanih znakova pored puta, narodna nošnja je govorila umesto reči. Boje, motivi i način nošenja delova odeće otkrivali su mnogo više nego što se danas pretpostavlja – odakle neko dolazi, da li je udata, koliko ima dece, pa čak i kakva mu je narav.
Možda vas zanima:

Zašto se domaćin nikada ne diže prvi od stola?Nepisano pravilo srpske trpeze koje otkriva dublji smisao poštovanja, hijerarhije i gostoprimstva
U srpskoj tradiciji trpeza je imala posebno mesto – okupljala je porodicu, gradila međuljudske odnose i nosila nepisana pravila ponašanja. Jedno od najvažnijih bilo je da domaćin nikada ne ustaje prvi. Ova jednostavna navika krila je duboku simboliku poštovanja, reda i časti, a u mnogim krajevima Srbije poštuje se i danas.

Boje narodne nošnje kao tajni jezik: Šta znači kad je zeleni pojas na pasu?
U svetu u kojem nije bilo pisanih znakova pored puta, narodna nošnja je govorila umesto reči. Boje, motivi i način nošenja delova odeće otkrivali su mnogo više nego što se danas pretpostavlja – odakle neko dolazi, da li je udata, koliko ima dece, pa čak i kakva mu je narav.
Možda vas zanima:

Zašto se domaćin nikada ne diže prvi od stola?Nepisano pravilo srpske trpeze koje otkriva dublji smisao poštovanja, hijerarhije i gostoprimstva
U srpskoj tradiciji trpeza je imala posebno mesto – okupljala je porodicu, gradila međuljudske odnose i nosila nepisana pravila ponašanja. Jedno od najvažnijih bilo je da domaćin nikada ne ustaje prvi. Ova jednostavna navika krila je duboku simboliku poštovanja, reda i časti, a u mnogim krajevima Srbije poštuje se i danas.

Boje narodne nošnje kao tajni jezik: Šta znači kad je zeleni pojas na pasu?
U svetu u kojem nije bilo pisanih znakova pored puta, narodna nošnja je govorila umesto reči. Boje, motivi i način nošenja delova odeće otkrivali su mnogo više nego što se danas pretpostavlja – odakle neko dolazi, da li je udata, koliko ima dece, pa čak i kakva mu je narav.
"Svođenje mladenaca" je ritual koji se izvodio oko ponoći nakon venčanja. Momak i devojka, sada mladoženja i mlada, bili bi "svedeni" u istu sobu gde će provesti prvu bračnu noć. Ovaj trenutak označava prelazak mladog para iz stanja nevinih pojedinaca u status bračnog para. Ovaj običaj bio je obavijen složenim ritualima i simbolikom.
U skladu sa patrijarhalnom strukturom, mladoženja bi prvo ljubio ruke svojih roditelja i starijih u kući, a isto bi činila i mlada. Nakon toga, mladoženja bi sa svojom mladom odlazio u sobu gde će provesti prvu bračnu noć. Mlada bi, uz pomoć svekrve (mladinog pratioca), bila sprovedena do mladoženje. U tom trenutku, mlada bi ljubila muža u ruku kao znak poštovanja prema njegovom starijem statusu.
Ovaj trenutak takođe ukazuje na prelazak mlade iz njenog prethodnog statusa u novu ulogu supruge. Mlada bi pomagala mužu da se svuče, a zatim bi i njoj pomagali da se pripremi za spavanje. Ova faza rituala ističe stid i nelagodu koju mlada oseća pred muškarcem koga tek upoznaje u bračnoj postelji.
Jedan od interesantnih aspekata ovog običaja je i uloga mladine pratilje (svekrve). Svekrva bi savetovala mladu da ne odgovara na pitanja niti da progovori ijednu reč tokom te noći. Ovo dodatno osnažuje tradicionalne uloge žena i njihovu pasivnost u odnosu na muškarce.
Ranije je ovaj ritual često bio praćen nepristojnostima i šalama od strane mladoženjine rodbine, ali se takvo ponašanje postupno izgubilo tokom vremena.
Narednog jutra, mladoženjina pratilja bi pokucala na vrata mladenaca, simbolišući početak zajedničkog života. Mlada bi ustala i darivala svog muža "boščaluk" - dar u novcu koji je označavao prelazak u novo bračno stanje.
Posebno značajan momenat u ovom ritualu je svekrvin pregled postelje kako bi utvrdila znak nevinosti mlade. Ovaj deo običaja ukazuje na duboko ukorenjeno vrednovanje ženske čednosti i devičanstva u patrijarhalnom društvu.
Svođenje mladenaca tako postaje simbol težine i ograničenja koje su žene morale da podnesu u patrijarhalnom društvu. Ovaj običaj, mada su se detalji možda menjali tokom vremena, ilustruje kako su patrijarhalni normativi uticali na svaki aspekt života žena, čak i na njihov prvi korak u bračni život.
U zaključku, roman "Nečista krv" i opisani običaj "svođenja mladenaca" pružaju dubok uvid u težak položaj žena u srpskom patrijarhalnom društvu. Ovi prikazi nam omogućavaju da bolje razumemo kako su tradicionalni normativi oblikovali život žena, postavljajući ih u uloge koje su često bila ograničavajuća i neljudska.

Milutin Milanković: profesor koji je promenio svetsku nauku iz kućnog pritvora
Ime Milutina Milankovića (1879–1958) danas stoji u udžbenicima širom sveta. Matematičar, klimatolog i astronom, on je tvorac teorije o klimatskim ciklusima koji zavise od Zemljine orbite i nagiba – tzv. Milankovićevi ciklusi. Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da je osnove svojih proračuna razradio u vreme kada je bio interniran tokom Prvog svetskog rata.

Ko je bio Marko Kraljević i zašto je Šarac uvek uz njega : Zaštitnik sirotinje i junak pesama
Marko Kraljević (oko 1335–1395) bio je istorijski vladar Prilepa, ali u narodnoj tradiciji prerastao je u epskog junaka. Njegovo ime i podvizi ušli su u pesme, priče i legende, gde je predstavljen kao zaštitnik sirotinje, neustrašivi ratnik i simbol slobode. U središtu svake priče uz njega je njegov verni konj – Šarac.

Kako je Srbin pravoslavac napisao HRVATSKU HIMNU?
Činjenica da je Josif Runjanin bio pravoslavni Srbin često se zanemaruje ili osporava, a njegovo ime se u Hrvatskoj neretko menja u u Josip.

OVO O VELJKU BULAJIĆU I BATI ŽIVOJINOVIĆU SIGURNO NISTE ZNALI: Bili su VIŠE OD KOLEGA, 1 ime ih je ZAUVEK POVEZALO
Veliko prijateljstvo između legendarnog glumca i slavnog reditelja s vremenom je postalo još čvršće.
Neustrašivi bard : glas koji je odjekivao scenom i filmom
Kada se pomene ime Ljube Tadića (1929–2005), prva asocijacija gotovo svakog ljubitelja pozorišta i filma jeste – glas. Dubok, autoritativan, prodoran, bio je njegovo najmoćnije oružje. Uz njega, išla je i pojava koja je plenila – visoka figura, snažan izraz i stav glumca koji nikada nije poznavao strah na sceni.
Komentari(0)