NAJBIZARNIJI SRPSKI OBIČAJ ZADRŽAO SE DUGO NA JUGU SRBIJE: Tokom prve bračne noći mladenaca, svekrva radi nešto MORBIDNO
Konačno se progovorilo o onome o čemu se vekovima ćutalo, to je običaj koji smo imali priliku da vidimo u seriji "Nečista krv"

Kroz brojne patnje prikazan je težak položaj žena u srpskom patrijarhalnom društvu. Ova tematika je duboko ukorenjena u istorijski kontekst i kulturnu baštinu naroda. Jedno od najupečatljivijih prikaza ovog položaja možemo pronaći u seriji "Nečista krv", adaptaciji istoimenog romana Bore Stankovića. Ovaj roman, zajedno sa serijom, pruža dubok uvid u život žena koje su bile podvrgnute tradicionalnom patrijarhalnom okruženju, često vezanom za starije i zaboravljene običaje.
Istorija srpskog naroda je bogata i raznovrsna, obuhvatajući različite vladarske periode, društvene promene i kulturni razvoj. Kroz različite epohe, žene su često bile potisnute u drugi plan i suočavale su se sa ograničenjima u pogledu svojih prava i sloboda. Ovaj patrijarhalni okvir često je bio čvrsto ukorenjen u različitim aspektima društva, od porodičnih odnosa do običaja i rituala.
U romanu "Nečista krv", ali i u knjizi Ivana S. Jastrebova "Običaji i pesma Srba u Turskoj: U Prizrenu, Peći, Moravi i Debru", nailazimo na opis jednog od tih starih običaja - "svođenje mladenaca". Ovaj običaj je posebno zanimljiv jer oslikava koliko su tradicionalni društveni obrasci duboko uticali na bračni život i odnose između muža i žene.
Možda vas zanima:

Krstonoša ne stari: Običaj koji nosi i leči
Krstonoše su više od nosilaca ikona — one su čuvari običaja, predanja i zajedničke molitve. U mnogim selima Srbije, još uvek postoji nepokidana nit između naroda i svetih litija koje se vekovima obnavljaju, bez prekida.

Zaboravljena slava sela: Kako je izgledala Đurđevdanska noć u Šumadiji
Đurđevdan nekada nije bio samo praznik – bio je prolećni početak, slava sela, miris sveže pokošene trave, pesma pod vedrim nebom i prve vatre koje su paljene da oteraju zimu i prizovu zdravlje.
"Svođenje mladenaca" je ritual koji se izvodio oko ponoći nakon venčanja. Momak i devojka, sada mladoženja i mlada, bili bi "svedeni" u istu sobu gde će provesti prvu bračnu noć. Ovaj trenutak označava prelazak mladog para iz stanja nevinih pojedinaca u status bračnog para. Ovaj običaj bio je obavijen složenim ritualima i simbolikom.
U skladu sa patrijarhalnom strukturom, mladoženja bi prvo ljubio ruke svojih roditelja i starijih u kući, a isto bi činila i mlada. Nakon toga, mladoženja bi sa svojom mladom odlazio u sobu gde će provesti prvu bračnu noć. Mlada bi, uz pomoć svekrve (mladinog pratioca), bila sprovedena do mladoženje. U tom trenutku, mlada bi ljubila muža u ruku kao znak poštovanja prema njegovom starijem statusu.
Ovaj trenutak takođe ukazuje na prelazak mlade iz njenog prethodnog statusa u novu ulogu supruge. Mlada bi pomagala mužu da se svuče, a zatim bi i njoj pomagali da se pripremi za spavanje. Ova faza rituala ističe stid i nelagodu koju mlada oseća pred muškarcem koga tek upoznaje u bračnoj postelji.
Jedan od interesantnih aspekata ovog običaja je i uloga mladine pratilje (svekrve). Svekrva bi savetovala mladu da ne odgovara na pitanja niti da progovori ijednu reč tokom te noći. Ovo dodatno osnažuje tradicionalne uloge žena i njihovu pasivnost u odnosu na muškarce.
Ranije je ovaj ritual često bio praćen nepristojnostima i šalama od strane mladoženjine rodbine, ali se takvo ponašanje postupno izgubilo tokom vremena.
Narednog jutra, mladoženjina pratilja bi pokucala na vrata mladenaca, simbolišući početak zajedničkog života. Mlada bi ustala i darivala svog muža "boščaluk" - dar u novcu koji je označavao prelazak u novo bračno stanje.
Posebno značajan momenat u ovom ritualu je svekrvin pregled postelje kako bi utvrdila znak nevinosti mlade. Ovaj deo običaja ukazuje na duboko ukorenjeno vrednovanje ženske čednosti i devičanstva u patrijarhalnom društvu.
Svođenje mladenaca tako postaje simbol težine i ograničenja koje su žene morale da podnesu u patrijarhalnom društvu. Ovaj običaj, mada su se detalji možda menjali tokom vremena, ilustruje kako su patrijarhalni normativi uticali na svaki aspekt života žena, čak i na njihov prvi korak u bračni život.
U zaključku, roman "Nečista krv" i opisani običaj "svođenja mladenaca" pružaju dubok uvid u težak položaj žena u srpskom patrijarhalnom društvu. Ovi prikazi nam omogućavaju da bolje razumemo kako su tradicionalni normativi oblikovali život žena, postavljajući ih u uloge koje su često bila ograničavajuća i neljudska.

Ko je odlučio da Dositej Obradović i Vuk Stefanović Karadžić počivaju rame uz rame? Večnost spojila pismenost pod istim drvetom tišine
Mada su se u životu razmimoilazili u mišljenjima, Dositej Obradović i Vuk Stefanović Karadžić danas leže jedan pored drugog — simbolično ujedinjeni u smrti. Njihova večna kuća nalazi se u porti Saborne crkve u Beogradu, mestu koje nosi više značenja nego što se na prvi pogled čini.

U senci kneza Lazara: Tajanstveni život vojvode Ivana Kosančića
Ime mu se šapuće u stihovima, ali istorija o njemu gotovo da ćuti. Ivan Kosančić je jedan od najmističnijih srpskih junaka — slavljen u epskim pesmama, ali skriven u senkama istorijskih zapisa. Ko je zapravo bio vojvoda koji je pre polaska na Kosovo ugledao tursku vojsku i doneo kobnu vest?

Krstonoša ne stari: Običaj koji nosi i leči
Krstonoše su više od nosilaca ikona — one su čuvari običaja, predanja i zajedničke molitve. U mnogim selima Srbije, još uvek postoji nepokidana nit između naroda i svetih litija koje se vekovima obnavljaju, bez prekida.

Ovo je najjezivija srpska izreka! Mnogi nisu ni svesni njenog jezivog značenja, korene vuče iz doba Osmajlija
Ova izreka se spominje u našoj poznatoj srpskoj pesmi

Kuda je išao put cara Dušana kroz Srbiju? Tragovima vladara koji je sanjao carstvo
Srpski car Dušan nije imao jednu prestonicu, ni jednu stazu. Njegov put bio je mapa naraslog carstva, isprepleten crkvama, tvrđavama i granama moći koje su se pružale ka jugu i istoku.
Komentari(0)