NAJBIZARNIJI SRPSKI OBIČAJ ZADRŽAO SE DUGO NA JUGU SRBIJE: Tokom prve bračne noći mladenaca, svekrva radi nešto MORBIDNO
Konačno se progovorilo o onome o čemu se vekovima ćutalo, to je običaj koji smo imali priliku da vidimo u seriji "Nečista krv"

Kroz brojne patnje prikazan je težak položaj žena u srpskom patrijarhalnom društvu. Ova tematika je duboko ukorenjena u istorijski kontekst i kulturnu baštinu naroda. Jedno od najupečatljivijih prikaza ovog položaja možemo pronaći u seriji "Nečista krv", adaptaciji istoimenog romana Bore Stankovića. Ovaj roman, zajedno sa serijom, pruža dubok uvid u život žena koje su bile podvrgnute tradicionalnom patrijarhalnom okruženju, često vezanom za starije i zaboravljene običaje.
Istorija srpskog naroda je bogata i raznovrsna, obuhvatajući različite vladarske periode, društvene promene i kulturni razvoj. Kroz različite epohe, žene su često bile potisnute u drugi plan i suočavale su se sa ograničenjima u pogledu svojih prava i sloboda. Ovaj patrijarhalni okvir često je bio čvrsto ukorenjen u različitim aspektima društva, od porodičnih odnosa do običaja i rituala.
U romanu "Nečista krv", ali i u knjizi Ivana S. Jastrebova "Običaji i pesma Srba u Turskoj: U Prizrenu, Peći, Moravi i Debru", nailazimo na opis jednog od tih starih običaja - "svođenje mladenaca". Ovaj običaj je posebno zanimljiv jer oslikava koliko su tradicionalni društveni obrasci duboko uticali na bračni život i odnose između muža i žene.
Možda vas zanima:

Prvi letnji dan: Kako su Srbi kroz vekove slavili dolazak sunca i dugih dana
Kada dani postanu najduži, a sunce najjače, Srbi su kroz istoriju obeležavali dolazak leta posebnim običajima, koji su vremenom poprimili i hrišćanske elemente. Ovaj prvi letnji dan, poznat i kao Ivanjdan (7. jul), prepun je rituala koji prizivaju zdravlje, sreću i blagostanje.

Zaboravljeni srpski običaji koji se i danas praktikuju
Kako su nekada izgledale srpske svadbe, krsne slave i običaji preteča današnjih proslava?
"Svođenje mladenaca" je ritual koji se izvodio oko ponoći nakon venčanja. Momak i devojka, sada mladoženja i mlada, bili bi "svedeni" u istu sobu gde će provesti prvu bračnu noć. Ovaj trenutak označava prelazak mladog para iz stanja nevinih pojedinaca u status bračnog para. Ovaj običaj bio je obavijen složenim ritualima i simbolikom.
U skladu sa patrijarhalnom strukturom, mladoženja bi prvo ljubio ruke svojih roditelja i starijih u kući, a isto bi činila i mlada. Nakon toga, mladoženja bi sa svojom mladom odlazio u sobu gde će provesti prvu bračnu noć. Mlada bi, uz pomoć svekrve (mladinog pratioca), bila sprovedena do mladoženje. U tom trenutku, mlada bi ljubila muža u ruku kao znak poštovanja prema njegovom starijem statusu.
Ovaj trenutak takođe ukazuje na prelazak mlade iz njenog prethodnog statusa u novu ulogu supruge. Mlada bi pomagala mužu da se svuče, a zatim bi i njoj pomagali da se pripremi za spavanje. Ova faza rituala ističe stid i nelagodu koju mlada oseća pred muškarcem koga tek upoznaje u bračnoj postelji.
Jedan od interesantnih aspekata ovog običaja je i uloga mladine pratilje (svekrve). Svekrva bi savetovala mladu da ne odgovara na pitanja niti da progovori ijednu reč tokom te noći. Ovo dodatno osnažuje tradicionalne uloge žena i njihovu pasivnost u odnosu na muškarce.
Ranije je ovaj ritual često bio praćen nepristojnostima i šalama od strane mladoženjine rodbine, ali se takvo ponašanje postupno izgubilo tokom vremena.
Narednog jutra, mladoženjina pratilja bi pokucala na vrata mladenaca, simbolišući početak zajedničkog života. Mlada bi ustala i darivala svog muža "boščaluk" - dar u novcu koji je označavao prelazak u novo bračno stanje.
Posebno značajan momenat u ovom ritualu je svekrvin pregled postelje kako bi utvrdila znak nevinosti mlade. Ovaj deo običaja ukazuje na duboko ukorenjeno vrednovanje ženske čednosti i devičanstva u patrijarhalnom društvu.
Svođenje mladenaca tako postaje simbol težine i ograničenja koje su žene morale da podnesu u patrijarhalnom društvu. Ovaj običaj, mada su se detalji možda menjali tokom vremena, ilustruje kako su patrijarhalni normativi uticali na svaki aspekt života žena, čak i na njihov prvi korak u bračni život.
U zaključku, roman "Nečista krv" i opisani običaj "svođenja mladenaca" pružaju dubok uvid u težak položaj žena u srpskom patrijarhalnom društvu. Ovi prikazi nam omogućavaju da bolje razumemo kako su tradicionalni normativi oblikovali život žena, postavljajući ih u uloge koje su često bila ograničavajuća i neljudska.

Pravoslavna crkva u pećini Ceremošnja: Skrivena svetinja istočne Srbije
U prelepoj pećini Ceremošnja, u istočnoj Srbiji, nalazi se neobična pravoslavna crkva koja privlači pažnju retkih posetilaca svojom jedinstvenom atmosferom i skrivenom istorijom.

Stari narodni običaj "Dodola" iz Bukovika: Prizivanje kiše kroz pesmu i ples
U selu Bukovik kod Aranđelovca i danas živi stara tradicija Dodola – drevni običaj prizivanja kiše, koji meštani čuvaju kao dragocen deo svog kulturnog nasleđa.

Bunar ljubavi kod manastira Tronoša: Mesto gde se zaljubljeni zavetuju zauvek
U blizini Loznice nalazi se čarobno mesto skriveno u tišini manastira Tronoša – bunar ljubavi, čiju legendu zaljubljeni čuvaju vekovima.

U 51. godini pao je na Dorćolu, jeziva bolest ga je pokosila: Sahranila ga žena koju je do smrti ludo voleo
Legendarni Borislav Bora Stanković bio je srpski pripovedač, romansijer, dramatičar i jedan od najznačajnijih pisaca srpskog realizma. Njegov roman "Nečista krv" i drama "Koštana" i danas su nezaobilazno štivo srpske književnosti, ali Borin privatni život daleko je manje poznat javnosti.

10 MUDROSTI GLUMAČKE LEGENDE KOJE GA ČINE BESMRTNIM: Kriju duboku i važnu pouku - "Od smeha do suza jedan je korak"
Iako je ovaj svet napustio pre 27 godina, glumac čije je ime zlatnim slovima zapisano u istoriji srpskog filma, Milosav Mija Aleksić, ostao je zapamćen kao neprevaziđeni komičar bez obzira na to što je u detinjstvu svedočio o masakru svojih školskih drugara.
Komentari(0)