Slavski kolač za Stevanjdan ukrašava se figuricama ptica, žita, grožđa, burencima, knjigom. Iznosi se na već obogaćen sto sa suvim voćem, orasima, medom, jabukama i narandžama, a zatim posvećuje i seče ili lomi (po tradiciji i običajima).
Srpska pravoslavna crkva 9. januara obeležava praznik posvećen Svetom prvomučeniku i arhiđakonu Stefanu – Stefandan.
Slavski kolač za Stevanjdan ukrašava se figuricama ptica, žita, grožđa, burencima, knjigom. Iznosi se na već obogaćen sto sa suvim voćem, orasima, medom, jabukama i narandžama, a zatim posvećuje i seče ili lomi (po tradiciji i običajima).
Možda vas zanima:
Kako da vam se slavski kolač ne "rascveta" po površini: Trik zbog kojeg zadržava belinu
Slava je nezamisliva bez tri glavna simbola – žita, vina i slavskog kolača.
OVU MOLITVU IZGOVORITE NA SVETOG STEFANA: Zašto ovog sveca zovu Prvomučenik i koji su običaji na dan slave?
Šta treba da znate o velikom svecu?
Možda vas zanima:
Kako da vam se slavski kolač ne "rascveta" po površini: Trik zbog kojeg zadržava belinu
Slava je nezamisliva bez tri glavna simbola – žita, vina i slavskog kolača.
OVU MOLITVU IZGOVORITE NA SVETOG STEFANA: Zašto ovog sveca zovu Prvomučenik i koji su običaji na dan slave?
Šta treba da znate o velikom svecu?
Možda vas zanima:
Kako da vam se slavski kolač ne "rascveta" po površini: Trik zbog kojeg zadržava belinu
Slava je nezamisliva bez tri glavna simbola – žita, vina i slavskog kolača.
OVU MOLITVU IZGOVORITE NA SVETOG STEFANA: Zašto ovog sveca zovu Prvomučenik i koji su običaji na dan slave?
Šta treba da znate o velikom svecu?
Stefanovu mučeničku pogibiju gledala je sa nekog udaljenog mesta i Presveta Bogorodica sa Svetim Jovanom Bogoslovom i usrdno se molila Bogu za ovog stradalnika istine i vere.
Svojom verom činio je mnoga čudesa među ljudima, a svojim protivnicima Jevrejima suprotstavljao se mudrošću i silom Svetog Duha. Optužen je da je hulio na Boga i na Mojsija, a uz pomoć lažnih svedoka i osuđen.
Telo svetog Stefana krišom je uzeo i sahranio na svom imanju potajni hrišćanin i knez jevrejski Gamalil. Mošti svetog prvomučenika Stefana su pronađene blizu Jerusalima 415. godine.
Običaji
Za ovu slavu, šaljivo kažu da je drže škrtice, jer siti gosti posle Božićnog slavlja, teško da mogu mnogo da pojedu i popiju. Ipak, za ovu kao i za sve slave slavljene na tlu Srbije najvažnije je da domaćin na sto iznese slavski kolač, da na trpezi uz ikonicu sveca – Svetog Stefana, gori slavska sveća i da u domaćinovu kuću dođu njegovi najbliži - rodbina, kumovi, bliski prijatelji. Bez njih, ništa od navedenog nema smisla.
Najrasprostranjeniji je onaj da se tog dana iznosi božićna slama iz kuće. Slamu nikako ne smete bacati, jer se verovalo u njenu plodotvornu moć, pa je stavljana radi podsticanja roda i napredovanja, u raklje drveća voćaka, u pčelinjak ili privredne zgrade.
U šumadijskim selima se na Stevanjdan domaćin sa sekirom odlazi u voćnjak da, kako se kaže, poseče nerodna stabla. Uzmahne sekirom, a neko ko je s njim ga odvrati od seče, govoreći mu da ne seče, jer će ove godine da rodi, pa stavi rukovet božićne slame u raklje stabla. I tako, od voćke do voćke, dok ne zakite slamom, radi pospešivanja rodnosti, sva stabla koja su prethodne godine omanula u rodu. Verovalo se da božićna slama štiti voćnjake od grada.
Recept: Tarana sa orasima i medom – slatko jelo iz sirotinjske kuhinje koje danas pravi samo poneka baka
Nije ni kolač, ni doručak, a hranila je generacije. Slatka tarana sa orasima i medom bila je jelo za dane kad nema puno – ali ima duše, volje i tople vode
Zaboravljeni običaj: U novembru se ne ostavlja kuća prazna, makar „da pas laje“
Kada su dani kratki, a noći duge, u srpskom narodu se znalo – kuća ne sme da ostane sama. Makar neko da prespava, da se čuje glas, da pas zalaje. Tišina kuće bez duše zimi se smatrala lošim znakom.
Zrno u kesi, češalj pod jastuk: Predmeti koje su žene u novembru stavljale „za sreću“
U narodnom verovanju, novembar je vreme kada se duša zatvara, a kuća mora da se „utvrdi“ sitnicama koje znače mnogo – obični predmeti koji štite dom, decu i zdravlje
Jesenje „prespavalice“: Kako su naši stari čuvali zdravlje snom do Nikoljdana
U narodnom verovanju, od Aranđelovdana do Nikoljdana ne leže se kasno, ne ustaje se rano, i ne budi se dete iz sna – jer se u snu odmara ne samo telo, već i duša pred zimu
Zašto se u kući ne peva naglas u novembru: Vreme tihe reči i sabranosti
U narodnoj tradiciji, novembar nije mesec za pesmu. To je vreme kada se povlači duša, spušta pogled i čuva tišina – jer kad priroda utihne, ni čovek ne bi trebalo da viče
Komentari(0)