Suhojedenje podrazumeva uzimanje suve hrane ili samo hleba bez vode, jedanput na dan.
Danas slavimo veliki pravoslavni praznik - Vozdviženje Časnog Krsta to jest Krstovdan. U verskom kalendaru obeležen je crvenim slovom i spada u praznike tokom kojih je obavezan post.
O značaju praznika govori činjenica da ga naša crkva obležava čak 2 puta u godini, 18. januara i 27. septembra, u znak sećanja na pronalaženje krsta na kome je raspet Isus Hristos.
Osim za jesenji Krstovdan, jednodnevni postovi važe i za sledeće dane:
- Svaka sreda i petak tokom cele kalendarske godine, osim trapavih sedmica.
- Krstovdan, uoči Bogojavljenja, 18. (po starom kalendaru 5.) januara.
- Usekovanje glave sv. Jovana Krstitelja, 11. septembra (29. avgusta).
Pod postom se podrazumeva uzdržavanje od izvesne hrane, pretežno mrsne, i pića na izvesno vreme. Postoji nekoliko stepeni posta:
- Kada jedanput u toku dana uzimamo hranu bez ulja i vina, i to pretežno nekuvanu, suvu – tzv. suhojedenje;
- Kada uzimamo hranu, takođe bez ulja i vina, više puta na dan, ali kuvanu u vodi – tzv. post na vodi;
- Kada uzimamo hranu koja je spremana sa uljem, više puta u toku dana. Kod ovakvog načina posta možemo koristiti vino i alkoholna pića, u određenim količinama, rakove, lignje, školjke i ostale reptilije – ovo je tzv. post na ulju i vinu; i
- Kada uzimamo hranu koja je spremana sa ribom, takođe više puta u toku dana – tzv. post na ribi.
Za vreme posta se uzdržavamo od upotrebe mesa i mesnih prerađevina, mleka i proizvoda od mleka i jaja, na za to određeno vreme.
„Tiha nedelja“: Dan kada se ni dete ne budi pre vremena
U srpskoj tradiciji, nedelja nije bila samo dan odmora, već dan tišine. Dan za sabranost, mir u kući i poštovanje ritma duše – a ne za planove, poslove i galamu.
Sveti Arhangel Mihailo: Ko je zapravo Božji vojvoda koga Srbi slave na Aranđelovdan
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, spada među najvažnije slave u srpskom narodu. Sveti Mihailo ne dolazi tiho – on dolazi s mačem, da preseče zlo i zaštiti pravdu.
Kako su naši stari prepoznavali dolazak zime: Zaboravljeni narodni „prognozeri“
Nisu imali aplikacije ni meteorologe, ali su znali – ako mačka legne na leđa, sneg je blizu. A ako dim ide pravo, dani su brojani.
Zašto se u kući ne peva posle zalaska sunca: Tiha pravila srpskog domaćinstva
Stari su govorili – „Ne pevaj uveče, da ne zaplačeš ujutru.“ U toj rečenici nije bilo pretnje, već mudrosti o poštovanju noći, doma i duhovnog mira.
KAKO SE BIRA SLAVA: Porodični zaštitnik kao nit identiteta
Mnogi se pitaju: zašto baš taj svetac, a ne neki drugi? Srpska slava nije samo običaj – ona je prvo nematerijalno kulturno dobro iz naše zemlje upisano na UNESKO listu. To je jedinstvena duhovna praksa koja povezuje generacije, gde svako domaćinstvo ima svog nebeskog zaštitnika – krsno ime.
Komentari(0)