DA LI STE ČULI ZA SRPSKU VERZIJU PEPELJUGE? Napisao ju je Vuk Karadžić, a ovo su najveće razlike i sličnosti sa "modernom verzijom"
U njegovoj varijanti glavna junakinja zove se Mara, ne ide na bal i ne nosi cipelice, već u papučama nedeljom odlazi na liturgiju u crkvu.

Srpsku verziju bajke o Pepeljugi zabeležio je Vuk Stefanović Karadžić 1853. u Beču, kao srpsku narodnu umotvorinu, delimično se oslanjajući na prvobitne verzije.
Možda vas zanima:

BORA MI, GLOGA MI Zašto se Srbi vekovima kunu baš u bor i glog i šta je prava priča iza te zakletve
Tajna srpske zakletve i drveća koje spasava svet od propasti

Kad su grobari podigli kovčeg u kojem je Vuk Karadžić, zanemeli su od šoka: Ovako je zaista umro srpski velikan
Na sadašnjem grobu Vuka Karadžića stoji datum 30. 9. 1897. zbog razlike između starog i novog kalendara
Možda vas zanima:

BORA MI, GLOGA MI Zašto se Srbi vekovima kunu baš u bor i glog i šta je prava priča iza te zakletve
Tajna srpske zakletve i drveća koje spasava svet od propasti

Kad su grobari podigli kovčeg u kojem je Vuk Karadžić, zanemeli su od šoka: Ovako je zaista umro srpski velikan
Na sadašnjem grobu Vuka Karadžića stoji datum 30. 9. 1897. zbog razlike između starog i novog kalendara
Možda vas zanima:

BORA MI, GLOGA MI Zašto se Srbi vekovima kunu baš u bor i glog i šta je prava priča iza te zakletve
Tajna srpske zakletve i drveća koje spasava svet od propasti

Kad su grobari podigli kovčeg u kojem je Vuk Karadžić, zanemeli su od šoka: Ovako je zaista umro srpski velikan
Na sadašnjem grobu Vuka Karadžića stoji datum 30. 9. 1897. zbog razlike između starog i novog kalendara
U njegovoj varijanti glavna junakinja zove se Mara, ne ide na bal i ne nosi cipelice, već u papučama nedeljom odlazi na liturgiju u crkvu.
Najviše vremena provodi pored vatre i pepela, pa je tako prozvana Pepeljuga. NJena nesreća počinje u trenutku kad joj je u jamu, uz koju je prela, upalo vreteno, zbog čega joj se majka pretvorila u kravu.
Zla maćeha naređuje da se krava zakolje i na prevaru da devojci da jede njeno meso. Nakon spoznaje da je prevarena, Mara se veoma rastuži, ali joj pomoć pružaju kravine čarobne kosti.
Svi motivi u Vukovoj verziji nisu slučajni. Nastala je u siromašnoj patrijarhalnoj sredini, pa je razumljivo što devojka nosi papuče. Liturgija je bila jedna od retkih prilika u kojima je srpska devojka mogla svečano da se obuče, a na kraju maćeha je Maru od princa sakrila pod korito.
Razotkrio ju je petao kada je skočio i glasno zakukurikao. U skladu s narodnim verovanjima, upravo ova domaća životinja najavljuje dan i prestanak delovanja zlih sila. Dobre vile koje pomažu Pepeljugi zamenjuje majka pretvorena u kravu, a i kad je zakolju, Pepeljuga odlazi na njen grob kad god joj je teško.
Inače, u srpskom folkloru obeležje groba voljenih osoba označava mesto spasenja onih koji ostaju da žive. Jasna poruka Vukove verzije ove bajke puna je narodne tradicije, biblijskih, srpskih i narodnih mitova, sa jasnom porukom da dobri ljudi uvek budu nagrađeni.

Zašto Desanka Maksimović đacima nikad nije davala jedinice?
Pesnikinja autentičnog izraza, dosledna sosptvenom viđenju sveta, bila je, kroz svoje pesme, sagovornica svih genercija, velika duša, mila i draga, a već samo njeno ime – Desanka Maksimović – u nama budi najlepša osećanja.

Rahela Ferari – glumica koja je bežala od Gestapoa i preko noći osedela
Kada se spomene ime Rahele Ferari, pred očima oživljavaju likovi baka, majki, komšinica, ali i ozbiljnih žena koje su obeležile pozorište i film. Njena karijera trajala je više od pola veka, a iza sebe je ostavila trag u preko 90 filmskih i televizijskih ostvarenja. Ali, njen život bio je mnogo dramatičniji od uloga koje je igrala.

Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.

Kako je Hajduk Veljko branio Negotin sa „Praskalicom“
Hajduk Veljko Petrović (1780–1813) upamćen je kao neustrašivi vojvoda Prvog srpskog ustanka. Njegova borba za slobodu bila je oličena u topu nadimka „Praskalica“, koji je branio Negotin i krajinu. Ime ovog junaka ostalo je u narodnim pesmama, a njegova junačka smrt postala je simbol nepokolebljive odbrane otadžbine.

MILUNKA SAVIĆ JE BILA BABA OVOM SRPSKOM GLUMCU! Njenog UNUKA je zadesila STRAŠNA bolest o kojoj BRUJALA SRBIJA
Glumac s ponosom ističe da je potomak heroine Prvog svetskog rata Milunke Savić
Komentari(0)