Prijavila se u vojsku kao muškarac: Neispričana priča o Milunki Savić, heroini Balkana

Jadranko Žugić

18:00

Kultura 0

Najodlikovanija žena ratnik u istoriji, čija se hrabrost prepričava, ali čiji život i dalje krije nepoznate strane.

Milunka Savić
Shutterstock

Milunka Savić (1892–1973) bila je srpska ratnica, učesnica Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata, poznata kao žena sa najviše ratnih odlikovanja u svetskoj istoriji. Iako je u istoriji zabeležena kao heroina, mnoge fascinantne činjenice o njenom životu ostale su u senci.

Prijavila se u vojsku kao muškarac — Milun

Kada je izbio Prvi balkanski rat 1912. godine, Milunka se prijavila u srpsku vojsku pod imenom Milun Savić, prerušena u muškarca. Niko nije posumnjao da se iza tog imena krije žena, sve dok nije ranjena u borbi kod Kumanova. Tokom lekarskog pregleda otkriven je njen identitet, ali umesto da bude kažnjena — ponuđen joj je posao bolničarke. Odbila je i insistirala da se vrati na front. Komandant joj je to dozvolio, i tako je započela njena vojna karijera ispisana hrabrošću.

Možda vas zanima:

major gavrilovic

110 godina sećanja: Dani kada je Srbija stajala pred najmračnijom sudbinom, Beograd u plamenu i krvavim sokacima, i reči koje odjekuju i danas

Kultura

16:00

7 oktobar, 2025

Posle slavnih pobeda u Cerskoj i Kolubarskoj bici 1914. godine, Srbija je dočekala 1915. iscrpljena. Epidemija pegavog tifusa odnela je desetine hiljada života, rezerve su bile istrošene, a glad je pritiskala narod. Uprkos obećanjima, saveznička pomoć je stizala sporo i u nedovoljnom obimu. U takvim okolnostima Centralne sile odlučuju da unište Srbiju jednom za svagda. U novoj ofanzivi udružuju se Nemačka, Austro-Ugarska i Bugarska, dok Turska pruža logističku potporu.

Možda vas zanima:

major gavrilovic

110 godina sećanja: Dani kada je Srbija stajala pred najmračnijom sudbinom, Beograd u plamenu i krvavim sokacima, i reči koje odjekuju i danas

Kultura

16:00

7 oktobar, 2025

Posle slavnih pobeda u Cerskoj i Kolubarskoj bici 1914. godine, Srbija je dočekala 1915. iscrpljena. Epidemija pegavog tifusa odnela je desetine hiljada života, rezerve su bile istrošene, a glad je pritiskala narod. Uprkos obećanjima, saveznička pomoć je stizala sporo i u nedovoljnom obimu. U takvim okolnostima Centralne sile odlučuju da unište Srbiju jednom za svagda. U novoj ofanzivi udružuju se Nemačka, Austro-Ugarska i Bugarska, dok Turska pruža logističku potporu.

Možda vas zanima:

major gavrilovic

110 godina sećanja: Dani kada je Srbija stajala pred najmračnijom sudbinom, Beograd u plamenu i krvavim sokacima, i reči koje odjekuju i danas

Kultura

16:00

7 oktobar, 2025

Posle slavnih pobeda u Cerskoj i Kolubarskoj bici 1914. godine, Srbija je dočekala 1915. iscrpljena. Epidemija pegavog tifusa odnela je desetine hiljada života, rezerve su bile istrošene, a glad je pritiskala narod. Uprkos obećanjima, saveznička pomoć je stizala sporo i u nedovoljnom obimu. U takvim okolnostima Centralne sile odlučuju da unište Srbiju jednom za svagda. U novoj ofanzivi udružuju se Nemačka, Austro-Ugarska i Bugarska, dok Turska pruža logističku potporu.

prvi svetski rat vikipedija

Možda vas zanima:

major gavrilovic

110 godina sećanja: Dani kada je Srbija stajala pred najmračnijom sudbinom, Beograd u plamenu i krvavim sokacima, i reči koje odjekuju i danas

Kultura

16:00

7 oktobar, 2025

Posle slavnih pobeda u Cerskoj i Kolubarskoj bici 1914. godine, Srbija je dočekala 1915. iscrpljena. Epidemija pegavog tifusa odnela je desetine hiljada života, rezerve su bile istrošene, a glad je pritiskala narod. Uprkos obećanjima, saveznička pomoć je stizala sporo i u nedovoljnom obimu. U takvim okolnostima Centralne sile odlučuju da unište Srbiju jednom za svagda. U novoj ofanzivi udružuju se Nemačka, Austro-Ugarska i Bugarska, dok Turska pruža logističku potporu.

Možda vas zanima:

major gavrilovic

110 godina sećanja: Dani kada je Srbija stajala pred najmračnijom sudbinom, Beograd u plamenu i krvavim sokacima, i reči koje odjekuju i danas

Kultura

16:00

7 oktobar, 2025

Posle slavnih pobeda u Cerskoj i Kolubarskoj bici 1914. godine, Srbija je dočekala 1915. iscrpljena. Epidemija pegavog tifusa odnela je desetine hiljada života, rezerve su bile istrošene, a glad je pritiskala narod. Uprkos obećanjima, saveznička pomoć je stizala sporo i u nedovoljnom obimu. U takvim okolnostima Centralne sile odlučuju da unište Srbiju jednom za svagda. U novoj ofanzivi udružuju se Nemačka, Austro-Ugarska i Bugarska, dok Turska pruža logističku potporu.

 

Možda vas zanima:

major gavrilovic

110 godina sećanja: Dani kada je Srbija stajala pred najmračnijom sudbinom, Beograd u plamenu i krvavim sokacima, i reči koje odjekuju i danas

Kultura

16:00

7 oktobar, 2025

Posle slavnih pobeda u Cerskoj i Kolubarskoj bici 1914. godine, Srbija je dočekala 1915. iscrpljena. Epidemija pegavog tifusa odnela je desetine hiljada života, rezerve su bile istrošene, a glad je pritiskala narod. Uprkos obećanjima, saveznička pomoć je stizala sporo i u nedovoljnom obimu. U takvim okolnostima Centralne sile odlučuju da unište Srbiju jednom za svagda. U novoj ofanzivi udružuju se Nemačka, Austro-Ugarska i Bugarska, dok Turska pruža logističku potporu.

Možda vas zanima:

major gavrilovic

110 godina sećanja: Dani kada je Srbija stajala pred najmračnijom sudbinom, Beograd u plamenu i krvavim sokacima, i reči koje odjekuju i danas

Kultura

16:00

7 oktobar, 2025

Posle slavnih pobeda u Cerskoj i Kolubarskoj bici 1914. godine, Srbija je dočekala 1915. iscrpljena. Epidemija pegavog tifusa odnela je desetine hiljada života, rezerve su bile istrošene, a glad je pritiskala narod. Uprkos obećanjima, saveznička pomoć je stizala sporo i u nedovoljnom obimu. U takvim okolnostima Centralne sile odlučuju da unište Srbiju jednom za svagda. U novoj ofanzivi udružuju se Nemačka, Austro-Ugarska i Bugarska, dok Turska pruža logističku potporu.

Možda vas zanima:

major gavrilovic

110 godina sećanja: Dani kada je Srbija stajala pred najmračnijom sudbinom, Beograd u plamenu i krvavim sokacima, i reči koje odjekuju i danas

Kultura

16:00

7 oktobar, 2025

Posle slavnih pobeda u Cerskoj i Kolubarskoj bici 1914. godine, Srbija je dočekala 1915. iscrpljena. Epidemija pegavog tifusa odnela je desetine hiljada života, rezerve su bile istrošene, a glad je pritiskala narod. Uprkos obećanjima, saveznička pomoć je stizala sporo i u nedovoljnom obimu. U takvim okolnostima Centralne sile odlučuju da unište Srbiju jednom za svagda. U novoj ofanzivi udružuju se Nemačka, Austro-Ugarska i Bugarska, dok Turska pruža logističku potporu.

Rambovska epizoda na Drini

Jedan od manje poznatih detalja iz njene vojne službe dogodio se tokom Cerske bitke, kada je u jurišu sama zarobila 23 austrougarska vojnika. Nije čekala naređenje, već je, noseći bombe u rukama, upala u rovove neprijatelja. Ovaj podvig bio je presudan da dobije prva veća priznanja, uključujući Karađorđevu zvezdu sa mačevima.

Odlikovana u čak četiri države

Milunka Savić je nosilac više od deset visokih vojnih odlikovanja. Među njima su francuski Orden Legije časti, ruski Krst Svetog Đorđa, britanski Orden Svetog Mihaila, kao i srpska i jugoslovenska priznanja. Jedina je žena koja je dva puta odlikovana francuskim ordenom Ratnog krsta sa palminom granom. Francuzi su je zvali "srpska Jovanka Orleanka".

Skromni život posle rata

Iako je tokom rata postala legenda, život posle rata nije bio nimalo glamurozan. Milunka je radila kao čistačica u banci u Beogradu, u uslovima siromaštva. Odbila je ponudu francuske vlade da se preseli u Pariz i živi kao ratni veteran uz penziju i čast, jer nije želela da napusti Srbiju.

Usvojila decu, iako je sama živela na ivici egzistencije

Još jedan manje poznat, ali duboko human detalj njenog života jeste da je Milunka usvojila čak osamnaestoro dece — uglavnom ratne siročadi. Bez ikakve državne pomoći, brinula je o njima u svojoj maloj kući u Voždovcu. Ova posvećenost drugima još više govori o njenoj veličini.

Zaboravljena, pa rehabilitovana

Decenijama je bila zaboravljena. Tek krajem 20. veka počinje njena rehabilitacija u javnosti. Danas u Beogradu postoji ulica koja nosi njeno ime, a 2013. godine premešteni su njeni posmrtni ostaci u Aleju velikana na Novom groblju.

Milunka Savić nije samo ratni heroj — ona je simbol snage, skromnosti i nesebičnosti. Njena priča ne pripada samo istoriji, već i budućnosti koju treba da učimo kroz njen primer.

 

kamenolom

Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime

Kultura

20:00

15 decembar, 2025

U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.

Manastir Lelić

"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh

Kultura

15:00

14 decembar, 2025

Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.

Komentari(0)

Loading