SRPSKE REČI KOJE NE MOŽETE PREVESTI NA DRUGI JEZIK Ukupno ih je 5, a teško ćete ih objasniti strancima
Viševekovno prisustvo Osmanskog carstva, ostavilo je veliki pečat u našem jeziku.

Srpski jezik ima svoje specifičnosti. Mnoge reči u našem jeziku ostale su još iz davnih perioda i vremena. Viševekovno prisustvo Osmanskog carstva, ostavilo je veliki pečat u našem jeziku.
Možda vas zanima:

Knez Miloš i pečat koji je čuvao moć: Priča o simbolu vlasti i lukavstvu jednog vladara
U doba kada je svaka odluka nosila težinu, pečat kneza Miloša Obrenovića bio je više od voska i metala – bio je oružje politike, pregovora i kontrole.

Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
Možda vas zanima:

Knez Miloš i pečat koji je čuvao moć: Priča o simbolu vlasti i lukavstvu jednog vladara
U doba kada je svaka odluka nosila težinu, pečat kneza Miloša Obrenovića bio je više od voska i metala – bio je oružje politike, pregovora i kontrole.

Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
Možda vas zanima:

Knez Miloš i pečat koji je čuvao moć: Priča o simbolu vlasti i lukavstvu jednog vladara
U doba kada je svaka odluka nosila težinu, pečat kneza Miloša Obrenovića bio je više od voska i metala – bio je oružje politike, pregovora i kontrole.

Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
Ostali su tzv. turcizmi, odnosno reči koje se upotrebljavaju u Srbiji, a poreklom su iz turskog jezika.
Većina tih turcizama se ne može prevesti direktno na druge jezike. Osim turcizama, tu spadaju i druge reči, pa da počnemo sa spiskom!
Čukunbaba - isto važi i za reči čukundeda, navrdeda, navrbaba, kurđel, askurđel, kurđup, kurđupa..
Vampir - ova naša reč se upotrebljava u mnogim jezicima. "Vampir" je zapravo srbizam koji koriste mnogi narodi u svetu.
Šajkača - sastavni deo tradicije srpskog naroda je šajkača. Zanimljivo je da propisom iz 1870. godine uvedena kao sastavni deo vojničke uniforme.
Slava - treći najvažniji porodični praznik kod Srba, odmah posle Vaskrsa i Božića. Ne sreće se kod drugih naroda, pa je sastavni deo specifičnosti i identifikacije srpskog naroda.
Česnica - naziv za okrugli kolač/hleb koji se tradicionalno sprema za božićni doručak. Neizostavni deo pravljenja česnice jeste ubacivanje novčića, a veruje se će onog ko ga izvuče pratiti novčano blagostanje. Isto kao i "česnica" i "pogača" se teže prevodi na ostale jezike.
Šušumiga - ova reč se ne upotrebljava toliko često, a sinonim je za prevrtljivu osobu. Takođe, spada u teško prevodljive reči.
Razmislite o ostalim primerima koji mogu dopuniti ovaj spisak...

"Ne moram ja ništa" Pavle Vuisić je tako odbrusio Titu da je maršal odlučio da ga odmah odvede u sporednu prostoriju, a tamo...
Službe bezbednosti su ga jednom prilikom kidnapovale na reci i u gaćama ga odveli u Beli dvor, a o njegovoj reakciji se i danas priča.

Milutin Milanković – naučnik koji je želeo da popravi vreme
Od Beča do Beograda, od klime do kalendara: priča o Srbinu koji je ostavio trag i na nebu i na Zemlji.

Izletište sa dušom: Devojački bunar i neobična crkva od drveta
Jedinstveno bogomolje u Banatu, okruženo legendom o nesrećnoj devojci i tišinom Deliblatske peščare.

Rtanj i njegova majčina dušica – miris koji leči
Biljka iz srca misteriozne planine, koja krije lekovitu moć i vekovima inspiriše narodne priče.

Prognana pesnikinja: Kako je Desanka Maksimović pisala stihove na papiru od šećera
Kako je nežni glas srpske poezije preživeo proterivanje i ratne godine, pišući i na papiru iz pakovanja šećera.
Komentari(1)

Ima još jedna ,,oprem dobro,,