SRPSKE REČI KOJE NE MOŽETE PREVESTI NA DRUGI JEZIK Ukupno ih je 5, a teško ćete ih objasniti strancima
Mnoge reči u našem jeziku ostale su još iz davnih perioda i vremena.
Srpski jezik ima svoje specifičnosti. Mnoge reči u našem jeziku ostale su još iz davnih perioda i vremena. Viševekovno prisustvo Osmanskog carstva, ostavilo je veliki pečat u našem jeziku.
Ostali su tzv. turcizmi, odnosno reči koje se upotrebljavaju u Srbiji, a poreklom su iz turskog jezika.
Možda vas zanima:
TRUDITE SE DA NE IZGOVARATE OVU REČ Prema narodnom verovanju ako je često koristite privlačite lošu energiju
Reči su moćne, stvaraju pozitivne ili negativne vibracije oko vas i deluju po principu zakona privlačenja u zavisnosti od njihovog značenja.
SRPSKE REČI KOJE NE MOŽETE PREVESTI NA DRUGI JEZIK Ukupno ih je 5, a teško ćete ih objasniti strancima
Viševekovno prisustvo Osmanskog carstva, ostavilo je veliki pečat u našem jeziku.
Možda vas zanima:
TRUDITE SE DA NE IZGOVARATE OVU REČ Prema narodnom verovanju ako je često koristite privlačite lošu energiju
Reči su moćne, stvaraju pozitivne ili negativne vibracije oko vas i deluju po principu zakona privlačenja u zavisnosti od njihovog značenja.
SRPSKE REČI KOJE NE MOŽETE PREVESTI NA DRUGI JEZIK Ukupno ih je 5, a teško ćete ih objasniti strancima
Viševekovno prisustvo Osmanskog carstva, ostavilo je veliki pečat u našem jeziku.
Možda vas zanima:
TRUDITE SE DA NE IZGOVARATE OVU REČ Prema narodnom verovanju ako je često koristite privlačite lošu energiju
Reči su moćne, stvaraju pozitivne ili negativne vibracije oko vas i deluju po principu zakona privlačenja u zavisnosti od njihovog značenja.
SRPSKE REČI KOJE NE MOŽETE PREVESTI NA DRUGI JEZIK Ukupno ih je 5, a teško ćete ih objasniti strancima
Viševekovno prisustvo Osmanskog carstva, ostavilo je veliki pečat u našem jeziku.
Većina tih turcizama se ne može prevesti direktno na druge jezike. Osim turcizama, tu spadaju i druge reči, pa da počnemo sa spiskom!
Čukunbaba - isto važi i za reči čukundeda, navrdeda, navrbaba, kurđel, askurđel, kurđup, kurđupa..
Vampir - ova naša reč se upotrebljava u mnogim jezicima. "Vampir" je zapravo srbizam koji koriste mnogi narodi u svetu.
Šajkača - sastavni deo tradicije srpskog naroda je šajkača. Zanimljivo je da propisom iz 1870. godine uvedena kao sastavni deo vojničke uniforme.
Slava - treći najvažniji porodični praznik kod Srba, odmah posle Vaskrsa i Božića. Ne sreće se kod drugih naroda, pa je sastavni deo specifičnosti i identifikacije srpskog naroda.
Česnica - naziv za okrugli kolač/hleb koji se tradicionalno sprema za božićni doručak. Neizostavni deo pravljenja česnice jeste ubacivanje novčića, a veruje se će onog ko ga izvuče pratiti novčano blagostanje. Isto kao i "česnica" i "pogača" se teže prevodi na ostale jezike.
Šušumiga - ova reč se ne upotrebljava toliko često, a sinonim je za prevrtljivu osobu. Takođe, spada u teško prevodljive reči.
Razmislite o ostalim primerima koji mogu dopuniti ovaj spisak...
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Ko je bila Jelena Karađorđević: Izbegla silovanje, svedočila oceubistvu, na sahrani joj bilo „pola Šumadije“
Kroz položaj žena vladara Srbije, njihovu ulogu i uticaj u javnom, društvenom i političkom životu ogleda se napredak i razvoj naše zemlje od početka pretprošlog do sredine prošlog veka i njen razvoj od ustaničke teritorije, preko vazalne kneževine do kraljevine i samostalne države, smatra istoričar Uroš Milivojević auror knjige „Supruge srpskih vladara iz dinastija Karađorđević i Obrenović”.
ZAŠTO SE KAŽE "MRKA KAPA"? Iza izraza se krije SREDNJOVEKOVNI OBIČAJ za koji verovatno niste čuli
Sigurno i vi koristie ovaj izraz… Kada je mala verovatnoća da se nešto desi svi kažemo “mrka kapa”, ali značenje ovog izraza, kao i poreklo, zapravo su potpuno drugačiji.
Od svih načina izvršenja smrtne kazne ovaj smatraju NAJPRAVEDNIJIM, a PRIMENJIVAN JE U SRBIJI sve do 19. veka
Smrtna kazna u Srbiji je zvanično ukinuta 2002. godine iako već tada punu deceniju niko zapravo nije pogubljen. U prošlosti je ovaj način kažnjavanja bio daleko rasprostranjeniji, a jedna metoda u Srbiji je smatrana naročito efikasnom i “pravednom”.
"Kada je sveštenik čuo moje IME, odbio je da mi krsti decu"
Imena trojice braće iz Gradiške u Republici Srpskoj snažno asociraju na istorijske ličnosti iz burnih vremena srpske prošlosti.
PRAVILA BOŽIĆNOG POSTA: Jedna dan je najstroži, a ovo su izuzeci
Božićni post za pravoslavne vernike predstavlja vreme duhovnog smirenja, molitve i pripreme za rođenje Hristovo.
Komentari(0)