OVO SU NAJBIZARNIJI SRPSKI OBIČAJI Znate li šta su "strndžanje" ili "snohačenje", od nekih će vam biti muka, a u nekim krajevima Srbije se i dalje poštuju
Srpska kultura prepuna je različitih običaja, za koje nove generacije, pogotovu one iz urbanih sredina nisu ni čule, dok ih se se u nekim krajevima još uvek pridržavaju.

Postoje indicije da su se neki od njih i danas zadržali u najruralnijim sredinama, a zbog njih biste u današnje vrem mogli da završite i na sudu.
Srpska kultura prepuna je različitih običaja, za koje nove generacije, pogotovu one iz urbanih sredina nisu ni čule, dok ih se se u nekim krajevima još uvek pridržavaju. Svakako najinteresantniji su svadbeni običaji, kao i oni vezani za seks. Zbog nekih od njih danas bi se moglo i na sud.
Možda vas zanima:

VERUJE SE DA TAKO PRIZIVATE LOŠU ENERGIJU Ove 2 stvari nikako ne treba da pozajmljujete nekome
Veruje se da na taj način prizivate negativnu energiju i lošu sreću.

STARO VEROVANJE KOJE SE I DANAS POŠTUJE Zašto se tanjir nikada ne vraća prazan?
Ovaj običaj zbližavao je komšije i rodbinu i gradili su se odnosi puni poverenja, bliskosti i uzajamne pomoći.
Možda vas zanima:

VERUJE SE DA TAKO PRIZIVATE LOŠU ENERGIJU Ove 2 stvari nikako ne treba da pozajmljujete nekome
Veruje se da na taj način prizivate negativnu energiju i lošu sreću.

STARO VEROVANJE KOJE SE I DANAS POŠTUJE Zašto se tanjir nikada ne vraća prazan?
Ovaj običaj zbližavao je komšije i rodbinu i gradili su se odnosi puni poverenja, bliskosti i uzajamne pomoći.
Možda vas zanima:

VERUJE SE DA TAKO PRIZIVATE LOŠU ENERGIJU Ove 2 stvari nikako ne treba da pozajmljujete nekome
Veruje se da na taj način prizivate negativnu energiju i lošu sreću.

STARO VEROVANJE KOJE SE I DANAS POŠTUJE Zašto se tanjir nikada ne vraća prazan?
Ovaj običaj zbližavao je komšije i rodbinu i gradili su se odnosi puni poverenja, bliskosti i uzajamne pomoći.
Strndžanje
Jedan od njih je strndžanje. Predstavlja jedan od najbizarnijih običaja a prosto rečeno predstavlja milovanje, ljubljenje, maženje između mladića i devojaka koji nisu u vezi. Strndžanje je nastalo još u vreme Turaka a kod nas se najviše upražnjavalo u Negotinskoj krajini.
Tada bi se obično stanovnici nekog vlaškog sela našla u pećini u kojoj je gorela vatra, pa bi se svi ljubili i dodirivali. Sve devojke bi isprobale sve muškarce i obrnuto, i svi bi nosili maske. Partneri su se menjali do iznemoglosti.
Snohačenje
Podrazumeva se*s između snaje i svekra. Ovaj je običaj, koji potiče iz vremena slovenskih zajednica, bio je rasprostranjen na području Pomoravlja i u Vranju, gde se prenosio s kolena na koleno. Nastao je, reklo bi se, iz nužde, kada su se maloletni dečaci ženili odraslom devojkom pa je u tom slučaju otac, odnosno svekar, obavljao bračnu dužnost. Snohačenje je postojalo do punoletnosti sina, a često su se rađala deca kao rezultat ovog bizarnog običaja. Trag ovog običaja zabeležen je u romanu “Nečista krv” Bore Stankovića.
Sororat
Radi se o braku udovca sa svastikom. Ovaj običaj se uglavnom praktikovao ukoliko žena ili muškarac nisu imali potomke sa preminulim partnerom. Ustanovljeno je da je sororat postojao sve do polovine XX veka u Istočnoj Srbiji. Muž koji ostane udovac mogao je da oženi sestru svoje žene, pod uslovom da ona već nije udata. Kao razlog ovog braka navodi se da o deci koja su ostala bez majke najbolje može da brine majčina sestra.
Levirat
Predstavlja bračnu zajednicu koju sklapa žena sa bratom svog preminulog supruga. I ovaj običaj, kao u slučaju sororata, praktikovao se ukoliko žena ili muškarac nisu imali potomke sa preminulim partnerom. Kod nekih narod, levirat je bio institucija bračnog prava, po kojoj se brat mora oženiti udovicom umrloga, ukoliko on nije imao dece, kako bi se nastavila loza.
Mnogoženstvo
Iako se ovaj oblik bračne zajednice dešavao retko, ipak je zabeleženo nekoliko slučajeva. Ovaj običaj je podrazumevao da muškarac ima pravo da se oženi sa više žena. U Vojvodini su ovi slučajevi zabeleženi još u prvoj polovini 18. veka. Ovaj običaj je bio protiv zakona, pa se svako ko je otkriven, bio kažnjavan. Međutim, bogatim ljudima se gledalo kroz prste kada je u pitanju ovaj običaj.
Kolektivni se*s
Prastari običaj kolektivnog se*sa obavljan je u određenim prilikama i zbivanjima kao ritual. Potiče od starih balkanskih naroda i Slovena. Kod Srba se praktikovao u patrijarhalnim seoskim skupinama pčinjskog kraja. U vreme svadbenog veselja, dok se u potpunosti nije oblikovao svadbeni ritual, u svadbenoj ekstazi nije se vodilo računa ko je s kim se*sualno opštio. Jednom rečju - upražnjavali su orgije.

Rahela Ferari – glumica koja je bežala od Gestapoa i preko noći osedela
Kada se spomene ime Rahele Ferari, pred očima oživljavaju likovi baka, majki, komšinica, ali i ozbiljnih žena koje su obeležile pozorište i film. Njena karijera trajala je više od pola veka, a iza sebe je ostavila trag u preko 90 filmskih i televizijskih ostvarenja. Ali, njen život bio je mnogo dramatičniji od uloga koje je igrala.

Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.

Kako je Hajduk Veljko branio Negotin sa „Praskalicom“
Hajduk Veljko Petrović (1780–1813) upamćen je kao neustrašivi vojvoda Prvog srpskog ustanka. Njegova borba za slobodu bila je oličena u topu nadimka „Praskalica“, koji je branio Negotin i krajinu. Ime ovog junaka ostalo je u narodnim pesmama, a njegova junačka smrt postala je simbol nepokolebljive odbrane otadžbine.

MILUNKA SAVIĆ JE BILA BABA OVOM SRPSKOM GLUMCU! Njenog UNUKA je zadesila STRAŠNA bolest o kojoj BRUJALA SRBIJA
Glumac s ponosom ističe da je potomak heroine Prvog svetskog rata Milunke Savić

Milutin Milanković: profesor koji je promenio svetsku nauku iz kućnog pritvora
Ime Milutina Milankovića (1879–1958) danas stoji u udžbenicima širom sveta. Matematičar, klimatolog i astronom, on je tvorac teorije o klimatskim ciklusima koji zavise od Zemljine orbite i nagiba – tzv. Milankovićevi ciklusi. Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da je osnove svojih proračuna razradio u vreme kada je bio interniran tokom Prvog svetskog rata.
Komentari(0)