OVO SU NAJBIZARNIJI SRPSKI OBIČAJI Znate li šta su "strndžanje" ili "snohačenje", od nekih će vam biti muka, a u nekim krajevima Srbije se i dalje poštuju

Miloš Milenović

19:00

Kultura 0

Srpska kultura prepuna je različitih običaja, za koje nove generacije, pogotovu one iz urbanih sredina nisu ni čule, dok ih se se u nekim krajevima još uvek pridržavaju.

OVO SU NAJBIZARNIJI SRPSKI OBIČAJI Znate li šta su "strndžanje" ili "snohačenje", od nekih će vam biti muka, a u nekim krajevima Srbije se i dalje poštuju
rina.rs

 

Postoje indicije da su se neki od njih i danas zadržali u najruralnijim sredinama, a zbog njih biste u današnje vrem mogli da završite i na sudu.

Srpska kultura prepuna je različitih običaja, za koje nove generacije, pogotovu one iz urbanih sredina nisu ni čule, dok ih se se u nekim krajevima još uvek pridržavaju. Svakako najinteresantniji su svadbeni običaji, kao i oni vezani za seks. Zbog nekih od njih danas bi se moglo i na sud.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Strndžanje

Jedan od njih je strndžanje. Predstavlja jedan od najbizarnijih običaja a prosto rečeno predstavlja milovanje, ljubljenje, maženje između mladića i devojaka koji nisu u vezi. Strndžanje je nastalo još u vreme Turaka a kod nas se najviše upražnjavalo u Negotinskoj krajini.

Tada bi se obično stanovnici nekog vlaškog sela našla u pećini u kojoj je gorela vatra, pa bi se svi ljubili i dodirivali. Sve devojke bi isprobale sve muškarce i obrnuto, i svi bi nosili maske. Partneri su se menjali do iznemoglosti.

Snohačenje

Podrazumeva se*s između snaje i svekra. Ovaj je običaj, koji potiče iz vremena slovenskih zajednica, bio je rasprostranjen na području Pomoravlja i u Vranju, gde se prenosio s kolena na koleno. Nastao je, reklo bi se, iz nužde, kada su se maloletni dečaci ženili odraslom devojkom pa je u tom slučaju otac, odnosno svekar, obavljao bračnu dužnost. Snohačenje je postojalo do punoletnosti sina, a često su se rađala deca kao rezultat ovog bizarnog običaja. Trag ovog običaja zabeležen je u romanu “Nečista krv” Bore Stankovića.

Sororat

Radi se o braku udovca sa svastikom. Ovaj običaj se uglavnom praktikovao ukoliko žena ili muškarac nisu imali potomke sa preminulim partnerom. Ustanovljeno je da je sororat postojao sve do polovine XX veka u Istočnoj Srbiji. Muž koji ostane udovac mogao je da oženi sestru svoje žene, pod uslovom da ona već nije udata. Kao razlog ovog braka navodi se da o deci koja su ostala bez majke najbolje može da brine majčina sestra.

Levirat

Predstavlja bračnu zajednicu koju sklapa žena sa bratom svog preminulog supruga. I ovaj običaj, kao u slučaju sororata, praktikovao se ukoliko žena ili muškarac nisu imali potomke sa preminulim partnerom. Kod nekih narod, levirat je bio institucija bračnog prava, po kojoj se brat mora oženiti udovicom umrloga, ukoliko on nije imao dece, kako bi se nastavila loza.

Mnogoženstvo

Iako se ovaj oblik bračne zajednice dešavao retko, ipak je zabeleženo nekoliko slučajeva. Ovaj običaj je podrazumevao da muškarac ima pravo da se oženi sa više žena. U Vojvodini su ovi slučajevi zabeleženi još u prvoj polovini 18. veka. Ovaj običaj je bio protiv zakona, pa se svako ko je otkriven, bio kažnjavan. Međutim, bogatim ljudima se gledalo kroz prste kada je u pitanju ovaj običaj.

Kolektivni se*s

Prastari običaj kolektivnog se*sa obavljan je u određenim prilikama i zbivanjima kao ritual. Potiče od starih balkanskih naroda i Slovena. Kod Srba se praktikovao u patrijarhalnim seoskim skupinama pčinjskog kraja. U vreme svadbenog veselja, dok se u potpunosti nije oblikovao svadbeni ritual, u svadbenoj ekstazi nije se vodilo računa ko je s kim se*sualno opštio. Jednom rečju - upražnjavali su orgije.

Rahela Ferari

Rahela Ferari – glumica koja je bežala od Gestapoa i preko noći osedela

Kultura

10:00

15 septembar, 2025

Kada se spomene ime Rahele Ferari, pred očima oživljavaju likovi baka, majki, komšinica, ali i ozbiljnih žena koje su obeležile pozorište i film. Njena karijera trajala je više od pola veka, a iza sebe je ostavila trag u preko 90 filmskih i televizijskih ostvarenja. Ali, njen život bio je mnogo dramatičniji od uloga koje je igrala.

Hajduk Veljko

Kako je Hajduk Veljko branio Negotin sa „Praskalicom“

Kultura

17:00

14 septembar, 2025

Hajduk Veljko Petrović (1780–1813) upamćen je kao neustrašivi vojvoda Prvog srpskog ustanka. Njegova borba za slobodu bila je oličena u topu nadimka „Praskalica“, koji je branio Negotin i krajinu. Ime ovog junaka ostalo je u narodnim pesmama, a njegova junačka smrt postala je simbol nepokolebljive odbrane otadžbine.

Milutin Milanković

Milutin Milanković: profesor koji je promenio svetsku nauku iz kućnog pritvora

Kultura

18:00

13 septembar, 2025

Ime Milutina Milankovića (1879–1958) danas stoji u udžbenicima širom sveta. Matematičar, klimatolog i astronom, on je tvorac teorije o klimatskim ciklusima koji zavise od Zemljine orbite i nagiba – tzv. Milankovićevi ciklusi. Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da je osnove svojih proračuna razradio u vreme kada je bio interniran tokom Prvog svetskog rata.

Komentari(0)

Loading