Nemaju samo Rusi velikog sveca i kneza Vladimira, imamo ga i mi Srbi i to je naš prvi svetac
Srpski knez Sveti Jovan Vladimir, koji je vladao najmoćnijom srpskom kneževinom Dukljom početkom 11. veka, bio je prvi srpski svetac.
U to vreme bukti Samuilov bugarski ustanak (976 – 1018) koji predstavlja ogroman izazov moćnom Romejskom carstvu. Srbi u prvim godinama 11. veka šalju jednu delegaciju u Carigrad i uspostavljaju savezništvo sa romejskim carem Vasilijem II Bugaroubicom, usled čega, 1009. godine, samoproglašeni bugarski car (jermenskog porekla) Samuilo priprema veliku ofanzivu na Srbiju.
Svoju bugarsku državu i ustanak je Samuilo veoma brzo proširio na području grčke Makedonije. Zauzeo je celu Makedoniju (bez Soluna), Tesaliju, Epir, Dračku oblast (bez Drača) i Podunavsku severnu Bugarsku.
Možda vas zanima:
SPC SLAVI SVETOG JOVANA VLADIMIRA Bio je prvi srpski svetac, za pomoć mu se obraćaju i Albanci!
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svetog mučenika Jovana Vladimira, kneza srpskog.

PRVI SRPSKI CAR NIJE BIO DUŠAN SILNI: Još pre Nemanjića, u XI veku ova srpska dinastija dala je prvog cara
Prilično je čudno što se od svih srpskih dinastija i vladara u Srbiji i njenim školama istorija uči tek od vladavine Stefana Nemanje.
Možda vas zanima:
SPC SLAVI SVETOG JOVANA VLADIMIRA Bio je prvi srpski svetac, za pomoć mu se obraćaju i Albanci!
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svetog mučenika Jovana Vladimira, kneza srpskog.

PRVI SRPSKI CAR NIJE BIO DUŠAN SILNI: Još pre Nemanjića, u XI veku ova srpska dinastija dala je prvog cara
Prilično je čudno što se od svih srpskih dinastija i vladara u Srbiji i njenim školama istorija uči tek od vladavine Stefana Nemanje.
Možda vas zanima:
SPC SLAVI SVETOG JOVANA VLADIMIRA Bio je prvi srpski svetac, za pomoć mu se obraćaju i Albanci!
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svetog mučenika Jovana Vladimira, kneza srpskog.

PRVI SRPSKI CAR NIJE BIO DUŠAN SILNI: Još pre Nemanjića, u XI veku ova srpska dinastija dala je prvog cara
Prilično je čudno što se od svih srpskih dinastija i vladara u Srbiji i njenim školama istorija uči tek od vladavine Stefana Nemanje.
Na red su zatim došli i saveznici Romeja i cara Vasilija II na zapadu, Srbi. Samoproglašeni car Samuilo 1009. godine šalje svoje trupe na srpske kneževine Duklju, Zahumlje, Bosnu, Rašku.
Bugari upadaju dolinom Zete, opsedaju grad Ulcinj, spaljuju Kotor i dolaze čak do Zadra odakle idu na sever i prelaze preko Humske oblasti i Srbije i vraćaju se u Prespu.
Srpski knez Jovan Vladimir se zajedno sa svojom vojskom povlači iz prestonog Skadra na planinu Oblik (danas Taraboš). Međutim, u nekom trenutku ipak biva zarobljen i bugarska vojska ga vodi u Prespu gde je stavljen u tamnicu.
I tu, tokom zarobljeništva, dolazi do preokreta. Samuilo odlučuje da oženi srpskog kneza Jovana Vladimira svojom ćerkom Kosarom, u skladu sa svojom politikom, da vraćanjem bivših vladara na njihove nekadašnje teritorije i njihovom ženidbom za svoju porodicu, veže te teritorije za sebe i svoju tek stvorenu državu. Samuilo tako dobija mogućnost da ne troši svoju vojsku na gušenje pobuna nego na borbu sa romejskim trupama.
Knezu Jovanu Vladimiru vraćena je na upravu srpska kneževina, Duklja, uz dodatak Dračke oblasti.
Međutim, nakon strahovitog poraza Samuilove vojske u bici na Belasici 1014. godine, sam Samuilo umire ugledavši hiljade svojih vojnika koji su oslepljeni po Vasilijevoj naredbi. Tek svakom stotom vojniku je ostavljeno po jedno oko kako bi mogao da vodi ostale.
Tada dolazi do još jedne velike tragedije u Samuilovoj porodici. Samuilovog sina Gavrila Radomira ubija Jovan Vladislav, sin rođenog Samuilovog brata. On, u maju 1016. godine zove kneza Jovana Vladimira u bugarsku prestonicu Prespu kako bi se dogovorili o budućim potezima. Kada je stigao, knez Jovan Vladimir odlazi prvo na Liturgiju, odakle ga na izlazu iz crkve ubijaju Vladislavovi vojnici odsecanjem glave. Prvi srpski svetac, knez Jovan Vladimir ubijen je i pored uveravanja Samuilovog naslednika Jovana Vladislava da mu se neće ništa dogoditi.
Nedugo zatim telo kneza Vladimira preneto je u iz Prespe u Krajinu, oblast oko grada Skadra. Od 1381. godine njegove mošti čuvaju se u manastiru svetog Jovana Vladimira kod Elbasana u Albaniji, da bi njegove svete mošti bile prenete 1995. godine u Sabornu pravoslavnu crkvu u Tirani.
Nemaju samo Rusi velikog sveca i kneza Vladimira, imamo ga i mi Srbi i to je naš prvi svetac!
"Samo su oni dostojni pričesti": Otac Predrag Popović dao prave uslove koji ljudi smeju da prime svetu tajnu
Po rečima oca Predraga Popovića ne postoji obavezujući uslov za pričešće osim krštenja. No ako u Svetom pismu ne piše jasan uslov osim krštenja, to ne znači da svako može da se pričešćuje kako hoće.

„Nečista krv“ Bore Stankovića: Kako je Sofkina sudbina ispričala život u starom Vranju
Roman koji nije samo književno delo, već hronika jedne kulture, mentaliteta i ženske sudbine u patrijarhalnom društvu kraja 19. veka. Sofka iz „Nečiste krvi“ nije samo lik – ona je ogledalo Vranja onog doba.

Slavske šare iz Šumadije: Umetnost crtanja voskom na hlebu koja izumire
U selima oko Kragujevca i Topole, sve do sredine 20. veka negovao se neobičan običaj – ukrašavanje slavskog kolača crtežima od voska. Te šare nisu bile samo ukras, već i molitva, poruka i izraz domaćinske časti. Danas ovu tehniku poznaje samo nekoliko žena u Šumadiji.

Govor duvanja na Pešterskoj visoravni: Kako su pastiri komunicirali zvižducima na vetru
Na prostranstvima Pešterske visoravni, gde se reči gube u vetru, pastiri su razvili poseban način komunikacije – kroz zvižduke. Ovaj gotovo zaboravljeni običaj nazivan „govor duva“ bio je deo svakodnevice stočara koji su provodili dane na otvorenom, daleko jedni od drugih.

Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.
Komentari(0)