PRVI SRPSKI SVETAC Evo gde se čuvaju mošti Svetog Jovana Vladimira

Izvor: Amina Jusović

11:00

Kultura 0

Nemaju samo Rusi velikog sveca i kneza Vladimira, imamo ga i mi Srbi i to je naš prvi svetac

Sveti Jovan Vladimir
Wikipedia

Srpski knez Sveti Jovan Vladimir, koji je vladao najmoćnijom srpskom kneževinom Dukljom početkom 11. veka, bio je prvi srpski svetac.

U to vreme bukti Samuilov bugarski ustanak (976 – 1018) koji predstavlja ogroman izazov moćnom Romejskom carstvu. Srbi u prvim godinama 11. veka šalju jednu delegaciju u Carigrad i uspostavljaju savezništvo sa romejskim carem Vasilijem II Bugaroubicom, usled čega, 1009. godine, samoproglašeni bugarski car (jermenskog porekla) Samuilo priprema veliku ofanzivu na Srbiju.

Svoju bugarsku državu i ustanak je Samuilo veoma brzo proširio na području grčke Makedonije. Zauzeo je celu Makedoniju (bez Soluna), Tesaliju, Epir, Dračku oblast (bez Drača) i Podunavsku severnu Bugarsku.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Na red su zatim došli i saveznici Romeja i cara Vasilija II na zapadu, Srbi. Samoproglašeni car Samuilo 1009. godine šalje svoje trupe na srpske kneževine Duklju, Zahumlje, Bosnu, Rašku.

Bugari upadaju dolinom Zete, opsedaju grad Ulcinj, spaljuju Kotor i dolaze čak do Zadra odakle idu na sever i prelaze preko Humske oblasti i Srbije i vraćaju se u Prespu.

Srpski knez Jovan Vladimir se zajedno sa svojom vojskom povlači iz prestonog Skadra na planinu Oblik (danas Taraboš). Međutim, u nekom trenutku ipak biva zarobljen i bugarska vojska ga vodi u Prespu gde je stavljen u tamnicu.

I tu, tokom zarobljeništva, dolazi do preokreta. Samuilo odlučuje da oženi srpskog kneza Jovana Vladimira svojom ćerkom Kosarom, u skladu sa svojom politikom, da vraćanjem bivših vladara na njihove nekadašnje teritorije i njihovom ženidbom za svoju porodicu, veže te teritorije za sebe i svoju tek stvorenu državu. Samuilo tako dobija mogućnost da ne troši svoju vojsku na gušenje pobuna nego na borbu sa romejskim trupama.

Knezu Jovanu Vladimiru vraćena je na upravu srpska kneževina, Duklja, uz dodatak Dračke oblasti.

Međutim, nakon strahovitog poraza Samuilove vojske u bici na Belasici 1014. godine, sam Samuilo umire ugledavši hiljade svojih vojnika koji su oslepljeni po Vasilijevoj naredbi. Tek svakom stotom vojniku je ostavljeno po jedno oko kako bi mogao da vodi ostale.

Tada dolazi do još jedne velike tragedije u Samuilovoj porodici. Samuilovog sina Gavrila Radomira ubija Jovan Vladislav, sin rođenog Samuilovog brata. On, u maju 1016. godine zove kneza Jovana Vladimira u bugarsku prestonicu Prespu kako bi se dogovorili o budućim potezima. Kada je stigao, knez Jovan Vladimir odlazi prvo na Liturgiju, odakle ga na izlazu iz crkve ubijaju Vladislavovi vojnici odsecanjem glave. Prvi srpski svetac, knez Jovan Vladimir ubijen je i pored uveravanja Samuilovog naslednika Jovana Vladislava da mu se neće ništa dogoditi.

Nedugo zatim telo kneza Vladimira preneto je u iz Prespe u Krajinu, oblast oko grada Skadra. Od 1381. godine njegove mošti čuvaju se u manastiru svetog Jovana Vladimira kod Elbasana u Albaniji, da bi njegove svete mošti bile prenete 1995. godine u Sabornu pravoslavnu crkvu u Tirani.

Nemaju samo Rusi velikog sveca i kneza Vladimira, imamo ga i mi Srbi i to je naš prvi svetac!

karađorđe

Karađorđe se zaljubio u Jelenu pa je oteo sa 15 godina: Jedva izbegla zločin, a na kraju ispunila poslednju želju

Kultura

21:00

16 decembar, 2025

Priča o voždu Karađorđu Petroviću i njegovoj ženi Jeleni nije klasična ljubavna bajka. Naprotiv – puna je strasti, sukoba, nepravdi i teških izbora koje je vreme nametalo. Jelena, žena koja je živela u senci vođe Prvog srpskog ustanka, bila je mnogo više od puke supruge slavnog junaka. Njena sudbina govori o tihoj snazi, boli i borbi za dostojanstvo u vremenu kad žene nisu imale ni glas, ni izbor.

kamenolom

Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime

Kultura

20:00

15 decembar, 2025

U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.

Komentari(0)

Loading