TITOV POSLEDNJI POKLON: Zašto je Beli dvor na Dedinju izgrađen u stilu srednjeg veka i kakvu tajnu krije Titova bašta

Jadranko Žugić

12:00

Kultura 0

Beli dvor na Dedinju je svima poznat kao rezidencija kraljevske porodice, ali malo ko zna za njegovu burnu istoriju u vreme komunizma. Otkrivamo zašto je princ Pavle Karađorđević dvorac gradio u neoklasičnom stilu i kakve je sve tajne sakrivao Josip Broz Tito u bašti, nakon što ga je preuzeo od monarhije.

Beli dvor
Shutterstock

Beli dvor, smešten u okviru Kraljevskog kompleksa na Dedinju, izgrađen je tridesetih godina 20. veka po želji Kneza Pavla Karađorđevića. Princ Pavle, veliki ljubitelj umetnosti i zapadne kulture, dvor je projektovao u stilu srpskog neoklasicizma, spajajući evropsku eleganciju sa tradicionalnim srpskim elementima. Ipak, Dvor nije stigao da služi svojoj primarnoj svrsi dug period, jer ga je Drugi svetski rat i dolazak komunista prekinuo.

Od kraljevske krunice do Titove rezidencije

Nakon rata, kompleks je proglašen državnom imovinom i postao je rezidencija predsednika SFRJ, Josipa Broza Tita. Tito je u Dvoru primao najvažnije svetske lidere i državnike. Iako se Beli dvor vezuje za monarhiju, upravo je Tito u njega uložio mnogo truda, posebno u enterijer i, što je još važnije, u baštu i parkove.

Urbana legenda kaže da je Tito u raskošnoj bašti (koja okružuje dvor) imao tajna skladišta i skrovišta, ali su činjenice vezane za Titovu baštu mnogo zanimljivije. On je u parkovima Dvorca sakupljao egzotične biljne vrste sa svih krajeva sveta, dobijene kao poklone, pretvarajući park u svojevrsnu botaničku baštu i izlog svoje moći i kontakata. Park tako krije priče o diplomatama, tajnim razgovorima i raskošnim prijemima, ali i o neverovatnom botaničkom bogatstvu koje je Tito ostavio za sobom.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Svedočanstvo burnog 20. veka

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Beli dvor ostaje svedočanstvo burnog 20. veka u Srbiji: započet kao san jedne dinastije, preuzet od komunista, a potom vraćen u javnost. On spaja priče o krunama, balovima, ideologijama i, na kraju, ostaje tihi simbol srpske istorije na Dedinju.

Komentari(0)

Loading