NAJLEPŠA NOVA SRPSKA REČ: Srbin iz Londona organizovao takmičenje, najsmešniji je srpski izraz za COPY-PASTE
Predlozi stižu iz celog sveta
Sajt “Mala biblioteka” iz Londona organizovao je takmičenje na kome se bira – najlepša nova srpska reč! Takmičenje je počelo ovog meseca i traje do 15. septembra, a može da učestvuje svako ko želi, tako što će poslati svoj predlog.
Cilj je, kaže urednik stranice Veljko Žižić, da se naš jezik obogati rečima koje opisuju nove pojmove i životne činjenice, ali i kojima bi bili zamenjene tuđice koje nemilice koristimo.
“Obrazovanje” – “Edukacija”
-Očigledno je da su srpskom jeziku potrebne nove reči – kaže Žižić .
Možda vas zanima:
Znate li koja je najduža reč u srpskom jeziku?
A nije „prestolonaslednikovica“…
NAJTUŽNIJA REČ SRPSKOG JEZIKA: Vezuje se za veliku tragediju
Mnoge arhaične srpske reči imaju duboko tragično značenje.
Možda vas zanima:
Znate li koja je najduža reč u srpskom jeziku?
A nije „prestolonaslednikovica“…
NAJTUŽNIJA REČ SRPSKOG JEZIKA: Vezuje se za veliku tragediju
Mnoge arhaične srpske reči imaju duboko tragično značenje.
Možda vas zanima:
Znate li koja je najduža reč u srpskom jeziku?
A nije „prestolonaslednikovica“…
NAJTUŽNIJA REČ SRPSKOG JEZIKA: Vezuje se za veliku tragediju
Mnoge arhaične srpske reči imaju duboko tragično značenje.
– Cilj je da skrenemo pažnju srpske javnosti na reči i vrednost reči koje govorimo. Ponekad iz rasejanja mi posebno dobro vidimo i osećamo poguban uticaj korišćenja tuđica. Meni je neprihvatljivo da pred svojom decom, koja engleski dobro govore, umesto “obrazovanje” izgovorim reč “edukacija”. I inače je ta reč u srpskom jeziku potpuno izvitoperena. Ovde treba reći da i drugi jezici imaju slična takmičenja. Iako se ovo ne kaže često, mi smo narod bogat i uman, vrvimo dobrim i vrednim ljudima, bogatim jezikom i vrednim društvenim tekovinama. Ponekad to zaboravljamo. Jezik je sredstvo i ogromna društvena vrednost i tekovina. Mora biti ljubomorno čuvana.
“Skupi-krpi”
Iako je takmičenje nedavno počelo, predlozi već pristižu, a sagovornik nam navodi neke od njih:
-Iz Australije smo dobili “skupi-krpi”. Ovo je predlog zamene za kopi-pejst. Srpskom jeziku nedostaje puno savremenih izraza u svetu računara, pa ovo nije loš pokušaj. Profesor iz Nikšića nas je obradovao ovom rečju: “svetlozarje” uz objašnjenje da se sastoji iz dve reči – svetlo i zarje i da se može koristiti kada nas ozaruje trenutak kad grašne svetlo od groma, od prolazeće komete… ali i za čoveka satkanog od svetlozarja. Iz Novog Sada je stigla reč “naduvenica”, za nekoga ko se predstavlja posebno obrazovanim.
Veljko Žižić naglašava da se naš jezik govori u više od sto zemalja na svetu, pa je dostignuće povezati sve te zajednice jednom temom.
-Zato nas izuzetno zanima da dobijamo prijave sa svih strana sveta, od Kanade, SAD, Australije, do Srbije, Republike Srpske, Crne Gore i drugih predela bivše Jugoslavije – kaže naš sagovornik.
Pravila i nagrade
Dodela nagrada pobedničkoj reči očekuje se 15. oktobra, u Beogradu ili u Londonu. Pobednik će biti nagrađen sa 600 evra, druga nagrada je 400 evra i treća 200 evra.
Svako može predložiti do pet reči. Reči treba da budu zvukom ili korenom povezane sa srpskim jezikom. Mogu biti zamena za anglicizme trenutno u upotrebi. Reči koje nose nadahnuće iz drugih slovenskih jezika, a danas nisu u upotrebi kod nas, takođe su prihvatljive. Sva pravila se nalaze na stranici “Male biblioteke”
Karađorđe se zaljubio u Jelenu pa je oteo sa 15 godina: Jedva izbegla zločin, a na kraju ispunila poslednju želju
Priča o voždu Karađorđu Petroviću i njegovoj ženi Jeleni nije klasična ljubavna bajka. Naprotiv – puna je strasti, sukoba, nepravdi i teških izbora koje je vreme nametalo. Jelena, žena koja je živela u senci vođe Prvog srpskog ustanka, bila je mnogo više od puke supruge slavnog junaka. Njena sudbina govori o tihoj snazi, boli i borbi za dostojanstvo u vremenu kad žene nisu imale ni glas, ni izbor.
Srpska princeza rodila poslednjeg Romanova: Muža joj boljševici brutalno prebili i bacili ga u jamu, a nju u tamnicu, umrla je zaboravljena od svih
Jelena Karađorđević je bila obrazovana, hrabra, vrlo požrtvovana kako prema Srbiji i interesima Srbije, tako i prema svojoj novoj domovini Rusiji.
Iznenadiće vas koje srpske reči koriste i Englezi - čak 28
Engleskih pozajmljenica u našem jeziku ima mnogo, ali čak 28 srpskih reči ušlo je u engleski rečnik. Njih zovemo srbizmi.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Komentari(0)