Da li se sećate Ruženjke iz filma "Varljivo leto ’68"? Osvojila je srca publike svojim talentom i lepotom, a evo kako izgleda u sedmoj deceniji života (FOTO)
Prelepa glumica je danas neprepoznatljiva
Glumica Sanja Vejnović rođena je 1961. godine u Zagrebu, a publici bivše Jugoslavije postala je poznata po ulogama Anđe u filmu "Banović Strahinja" (1983) i Ruženjke Hrabalove u filmu "Varljivo leto ’68".
Sanja kao mala nije maštala o karijeri glumice, već je, po ugledu na oca koji je bio sudija, razmišljala o karijeri pravnika.
Sanja je nakon srednje škole upisala Filozofski fakultet u Zagrebu, ali je ubrzo shvatila da gluma njena ljubav, pa je ubrzo postala profesionalna glumica, a i danas pohađa glumačke seminare širom sveta.
Možda vas zanima:
PIKASO RADIO POSTER ZA DOMAĆI FILM: Odbio novac, a tražio zauzvrat OVO
Plakat je za film Veljka Bulajića "Bitka na Neretvi", koja je počela 20. januara 1943.
Kako je Pablo Pikaso napravio plakat za "Bitku na Neretvi" za 12 flaša vina
Film „Bitka na Neretvi” Veljka Bulajića iz 1969. najskuplje je ostvarenje snimljeno u SFR Jugoslaviji. Englesku verziju plakata crtao je Pablo Pikaso.
Možda vas zanima:
PIKASO RADIO POSTER ZA DOMAĆI FILM: Odbio novac, a tražio zauzvrat OVO
Plakat je za film Veljka Bulajića "Bitka na Neretvi", koja je počela 20. januara 1943.
Kako je Pablo Pikaso napravio plakat za "Bitku na Neretvi" za 12 flaša vina
Film „Bitka na Neretvi” Veljka Bulajića iz 1969. najskuplje je ostvarenje snimljeno u SFR Jugoslaviji. Englesku verziju plakata crtao je Pablo Pikaso.
Možda vas zanima:
PIKASO RADIO POSTER ZA DOMAĆI FILM: Odbio novac, a tražio zauzvrat OVO
Plakat je za film Veljka Bulajića "Bitka na Neretvi", koja je počela 20. januara 1943.
Kako je Pablo Pikaso napravio plakat za "Bitku na Neretvi" za 12 flaša vina
Film „Bitka na Neretvi” Veljka Bulajića iz 1969. najskuplje je ostvarenje snimljeno u SFR Jugoslaviji. Englesku verziju plakata crtao je Pablo Pikaso.
Vejnovićeva je snimala filmove u inostranstvu i sarađivala sa Džordžom Klunijem, Pirsom Brosnanom, Nikol Kidman i Penelope Kruz. Glumila je u skoro svim hrvatskim televizijskim ostvarenjima. Nikada nije bila član ni jednog pozorišnog ansambla.
Na snimanju filma "O pokojniku sve najlepše" upoznala je supruga, snimatelja Gorana Mećavu, sa kojim je dobila sina i ćerku. Od njega se razvela 2015. godine, ali je sa njim radila kao producentkinja na snimanju filma "Svinjari".
Jedan filmski portal proglasio ju je 2012. godine za najlepšu ženu stariju od 40 godina.
Magija zelenog sveta: Zašto je srpski seljak verovao da biljke leče, proriču sudbinu i prizivaju natprirodne sile
Od drena i bosiljka do gloga i vrbe: Detaljna analiza Veselina Čajkanovića o kultnom značaju bilja u srpskim narodnim verovanjima, mnogo pre nego što je nauka otkrila njihova svojstva.
Krmokolj u zapadnoj Srbiji: Jesenji običaj koji spaja porodicu i selo
U jesenjim mesecima, kada zahladi i približi se zima, u mnogim selima zapadne Srbije nekada je bio obavezan običaj poznat kao krmokolj. To je bio veliki porodični i seoski događaj, kada se klalo svinje i pripremalo meso za predstojeće mesece. Iako se na prvi pogled radilo samo o poslu, krmokolj je bio mnogo više od toga – prava gozba, druženje i prilika da se učvrste rodbinske i komšijske veze.
Evo kako su nestali srpski Pompeji na Balkanu! Grad koji je ispario u magli vekova, a Srbi i dalje žale za njim
Car Justinijan izgradio je velelepni grad u srcu Balkana, a danas od njega ostaju samo ruševine koje čuvaju duh prošlosti
TAJNA IZGUBLJENOG POKLONA: Zašto je Kraljica Marija prodavala nakit i gde je nestao njen prsten
Kraljica Marija Karađorđević (1900–1961) bila je najvoljenija srpska kraljica, poznata po skromnosti i humanosti. Otkrivamo zašto je u egzilu morala da se odrekne najvrednijeg porodičnog nakita i kako je njen dijamantski broš, poklon od Kralja Aleksandra, prodat da bi se pomoglo srpskim ratnim zarobljenicima.
BEOGRAD NA STUBOVIMA: Tajna Palate Albanija – kako je prvi soliter preživeo bombe uprkos lošem terenu i protestima
Palata Albanija, prva zgrada koja je Beogradu podarila vertikalu, dominira Terаzijama, ali malo ko zna da su Beograđani strahovali da će se urušiti. Otkrivamo zašto je cela čaršija pričala da je teren "proklet" i kako je inženjerski podvig armiranog betona spasio soliter od potpunog uništenja.
Komentari(0)