TUŽNA PRIČA ČUVENOG GIDRE Sa 10 godina ostao potpuno sam, radio u fabrici konzervi, kolege mu skupile novac da bi otišao u Beograd
Kada je Gidra imao nepunih deset godina njegovog oca Jovana – Jocu, oficira srpske vojske streljali su 1943. tokom Drugog svetskog rata.

Čuveni Gidra je rođen 13. juna 1933. u Kragujevcu, ali ni po čemu nije imao detinjstvo dostojno običnog deteta. Još u najranijoj mladosti ostao je siroče! Njegova majka Novka umrla je od tuberkuloze dok je Gidra bio jako mali, ali to nije bio kraj tragedije za porodicu Bojanić.
Kada je Gidra imao nepunih deset godina njegovog oca Jovana – Jocu, oficira srpske vojske streljali su 1943. tokom Drugog svetskog rata.
Možda vas zanima:

BIO JE VELIKAN SRPSKOG GLUMIŠTA Ovo sigurno niste znali o Danilu Lazoviću, čoveku koji je obeležio jedno razdobolje (FOTO)
Prvu značajniju ulogu ostvario je u TV seriji „Otpisani“.

MNOGE JE NASMEJAO Vic Danila Bate Stojkovića se i dan danas prepričava
Legenda srpskog glumišta Danilo Bata Stojković ostavio je neizbrisiv trag u jugoslovenskoj i srpskoj kinematografiji zbog svoje maestralne glume. Replike iz filmova u kojima je briljirao i danas se prepričavaju i izazivaju smeh.
Možda vas zanima:

BIO JE VELIKAN SRPSKOG GLUMIŠTA Ovo sigurno niste znali o Danilu Lazoviću, čoveku koji je obeležio jedno razdobolje (FOTO)
Prvu značajniju ulogu ostvario je u TV seriji „Otpisani“.

MNOGE JE NASMEJAO Vic Danila Bate Stojkovića se i dan danas prepričava
Legenda srpskog glumišta Danilo Bata Stojković ostavio je neizbrisiv trag u jugoslovenskoj i srpskoj kinematografiji zbog svoje maestralne glume. Replike iz filmova u kojima je briljirao i danas se prepričavaju i izazivaju smeh.
Možda vas zanima:

BIO JE VELIKAN SRPSKOG GLUMIŠTA Ovo sigurno niste znali o Danilu Lazoviću, čoveku koji je obeležio jedno razdobolje (FOTO)
Prvu značajniju ulogu ostvario je u TV seriji „Otpisani“.

MNOGE JE NASMEJAO Vic Danila Bate Stojkovića se i dan danas prepričava
Legenda srpskog glumišta Danilo Bata Stojković ostavio je neizbrisiv trag u jugoslovenskoj i srpskoj kinematografiji zbog svoje maestralne glume. Replike iz filmova u kojima je briljirao i danas se prepričavaju i izazivaju smeh.
I tako je Dragomir ostao potpuno sam. U potrazi za načinom da se prehrani i što pre pronađe zanimanje od kojeg će moći da “zaradi svoj hleb” završio je srednju školu za preradu mesa, voća i povrća u rodnom gradu i nakon mature se zaposlio u fabrici konzervi “Crvena zvezda”.
- Po profesiji sam zanatlija. Imam kvalifikaciju stečenu u STŠ Kragujevac, hemijsko-tehnološki odsek. Glumom sam počeo da se bavim po potrebi službe, u kragujevačkoj fabrici konzervi “Crvena zvezda”. Zatim sam preko amaterskog pozorišta “Sveta Mladenović” došao u Kragujevačko narodno pozorište, čiji sam član dugo bio - ispričao je Gidra u jednom intervjuu s početka sedamdesetih godina prošlog veka.
Upravo tu, u ansamblu umetnika u Kragujevcu dogodilo se jedno malo čudo koje je omogućilo mladom Dragomiru da svoj raskošni talenat pokaže i izvan granica Kragujevca. Naime, priča kaže da su njegove kolege zajedničkim snagama sakupile novac koji je pomogao Gidri da ode u Beograd i upiše Akademiju.
“Upao” je iz prve i to u klasu čuvenog Raše Plaovića i već na prvoj godini počeo da igra u Narodnom pozorištu, a ostalo je istorija…

Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.

Kako se izrađuje glina iz Jadranske Lešnice: zanat koji živi kroz lonce, pećnice i zemljane saksije
U selu Jadranska Lešnica kod Loznice i danas se vadi glina iz lokalnih oranica, koristi se za pravljenje lonaca, crepulja i pećarskih cigli, a znanje se prenosi kroz porodice. Ova glina je cenjena zbog svoje izuzetne čistoće i izdržljivosti.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.

Bio je srpski vladar iz senke: Pričalo se da je vanbračni sin kneza Miloša, posle ubistva Mihaila venčao se njegovom verenicom, a onda je misteriozno umro
Blaznavčevo delo i njegov uticaj na istoriju Srbije ostali su nedovoljno istraženi i istorijski nepotpuno ocenjeni. Poslednji sati u životu Milivoja Petrovića bili su veoma intrigantni, kao i čitav njegov život, a njegova iznenadna smrt je i dalje obavijena velom misterije.

„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta
Komentari(0)